Video
Iako je Skupština Crne Gore usvojila izmjene izbornog zakonodavstva koje se predstavljaju kao veliki iskorak, stručna javnost upozorava da se radi o parcijalnim i nedovoljno dubokim promjenama. Nikoleta Đukanović sa Univerziteta Gornja Gorica, u razgovoru za naš list ocjenjuje da su ključni problemi i dalje ostali neriješeni, a da su politički kompromisi presudili da izostanu istinske reforme. Ona precizira da partitokratija i partijsko zapošljavanje, kao suštinski problemi, ostaju netaknuti i navodi da dok biramo partije umjesto pojedinaca, birači neće birati svoje stvarne predstavnike, već će biti samo glasači političkih partija.
Prema njenim riječima, objedinjavanje lokalnih i parlamentarnih izbora je vrlo opasno jer dodatno potiskuje značaj lokalnih problema. Takođe, smatra da su, kako je navela, „istinske reforme izostale zbog političkih kompromisa i kalkulacija stranaka, a ne zbog interesa građana“.
POBJEDA: Koja je najvažnija promjena u novim izbornim zakonima i što ona znači za običnog birača?
ĐUKANOVIĆ: Najveći pomak je napravljen u profesionalizaciji i depolitizaciji organa za sprovođenje izbora, uvođenju izbora u jednom danu i povećanju učešća manje zastupljenog pola. To jesu značajna unapređenja, ali predstavljaju samo mali dio obećane reforme. Međutim, mislim da izmjene podrazumijevaju samo mali dio obećane reforme.
Naime, izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika ne sadrži ništa od obećanih unapređenja koja se tiču: povećanja transparentnosti biračkog spiska, uređivanja i ažuriranja registra prebivališta, uređivanja registra državljana/ki, unapređenja kaznene politike u vezi sa prijavljivanjem i evidentiranjem preminulih lica, uvođenja otvorenih lista i preferencijalnog glasanja, unapređenja sistema potvrđivanja kandidatura na izbornim listama, omogućavanja indivdualnih kandidatura, unapređenja sistema zaštite biračkog prava, uvođenja afirmativne akcije za romsku populaciju, koja i dalje ostaje eksplicitno diskriminisana važećim zakonskim propisima, unapređenja izbornog zakonodavstva u odnosu na OSI, i mnoge druge.
POBJEDA: Koje su, po Vašem mišljenju, ključne zamjerke na ono što se u prethodnom periodu događalo na Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu?
ĐUKANOVIĆ: Mimo suštinskih manjkavosti ovako površne reforme, izmjenu zakona je pratila limitirana javna rasprava, zakazana samo dan ranije i održana u vidu okruglog stola. Bez obzira na to, gotovo ni jedna izmjena koja se čula na sjednicama Odbora od pridruženih članova i na javnoj raspravi nije uzeta u razmatranje.
Pritom, za tražene izmjene zakona nije traženo mišljenje od relevantnih međunarodnih institucija (ODHIR, Venecijanske komisije). Sa druge strane, i ova rješenja koja su uvedena, a koja su vrlo važna, sa sobom nose puno otvorenih pitanja i kontradiktornosti.
POBJEDA: Jesu li ove reforme donijele istinsku promjenu ili su samo prilagođene postojećem sistemu? Da li su neke promjene izostale zbog političkog kompromisa?
ĐUKANOVIĆ: Datum održavanja opštih lokalnih izbora, jun 2027. godine, nanosi štetu i ograničava biračko pravo za više od 230.000 građana koji glasaju u opštinama Cetinje, Petnjica i Mojkovac, Ulcinj, Bar, Bijelo Polje, Danilovgrad, Kolašin, Plav, Pljevlja, Plužine, Rožaje, Tivat, Zeta, Šavnik i Žabljak. Nažalost, Skupština Crne Gore je zanemarila činjenicu da se mandati mogu skratiti ali se ne mogu produžiti, što po automatizmu dovodi u pitanje ustavnost ovih zakonskih odredbi. Sa druge strane, održavanje izboru u jeku turističke sezone predstavlja ne samo opasnost po organizaciju same sezone i ekonomiju države, već i po pitanju zloupotrebe resursa u predizborne svrhe.
Pritom, ovim izmjenama se ne rješava pitanje okončanja izbornog procesa u Šavniku i Kotoru, pa se postavlja pitanje na koji način i pod kojim uslovima će izbori u ovim opštinama biti završeni a kada ponovo održani.
Mislim da je ideja da dođe do objedinjavanja lokalnih i parlamentarnih izbora i više nego opasna. Lokalni izbori u Crnoj Gori imaju „drugorazredni“ značaj, dok izborne kampanje često ignorišu lokalne probleme, te bi ovakvo rješenje još više potisnuo značaj lokalnih izbora. Savjet Evrope, Evropska unija i OIDHR često ukazuju na opasnost ovakvog rješenja i mislim da ovu ideju treba spriječiti. Sigurna sam da su istinske reforme izostale upravo zbog političkih kompromisa. Izmjene zakona su podržale i partije vlasti i partije opozicije, očigledno vodeći računa o svojim interesima i kalkulacijama, a najmanje o interesima građana.
POBJEDA: Hoće li nova rješenja povećati povjerenje građana u izbore?
ĐUKNAKOVIĆ: Ne u mjeri u kojoj je to potrebno. Nijesmo stvorili optimalne uslove da građani vjeruju da njihov glas zaista nešto mijenja, da je slobodan i važan, i da institucije djeluju po zakonu a ne po političkoj volji. Ove izmjene ne dotiču ključne probleme kao što su partitokratija i partijsko zapošljavanje, pa građani i dalje ostaju pod pritiskom da ne glasaju slobodno. Dok god biramo partije umjesto pojedinaca, birači neće birati svoje predstavnike, već će biti samo glasači političkih partija. Zbog svega toga, povjerenje građana u izborni proces neće značajno porasti.
POBJEDA: Hoće li manje partije imati veće šanse za ulazak u parlament?
ĐUKANOVIĆ: Slično kao i do sada, ali samo kroz predizborne koalicije, što u praksi znači da manje partije i dalje mogu doći do većeg broja poslanika nego što im realno pripada po podršci birača. Sa druge strane, nova pravila o finansiranju donose znatno veće iznose iz državnog budžeta za političke partije, što jeste dodatni podsticaj za male partije da opstanu i razvijaju se. Dakle, šanse postoje, ali one ne dolaze iz stvarne promjene u sistemu, već iz prostora za političke kalkulacije i finansijske podsticaje.
POBJEDA: Što je sljedeći korak i gdje i dalje postoje manjkavosti u izbornom sistemu? Kada će na red doći sređivanje biračkog spiska i zašto po Vašem mišljenju to nije odmah urađeno, ima li političke volje da se taj dio okonča?
Preporučeno
ĐUKANOVIĆ: Najveća manjkavost izbornog sistema i dalje je birački spisak – pitanje koje se godinama odlaže iako je u svim izvještajima Evropske komisije i ODIHR-a označeno kao prioritet. Nedavno usvojeni zakon pokazuje da nije postojala politička volja da se to pitanje odmah otvori, jer se radi o temi koja može direktno da utiče na izborne rezultate. Umjesto sveobuhvatne reforme, dobili smo parcijalne i ubrzane izmjene, često praćene sumnjivim procedurama. Odbor najavljuje nastavak rada od septembra, ali ostaje da se vidi da li postoji iskrena volja da se konačno započne ozbiljna reforma, a ne samo politička trgovina pod plaštom izbornog zakonodavstva.
