Video
Đukanović je na pitanje zašto izborna reforma tapka u mjestu iako je to jedno od najvažnijih pitanja na koje upozorava EU, te nedostaje li političke volje za taj proces, odgovorila da nam „do izborne reforme ne treba samo dovoljna većina, nego istinska opredijeljenost partija da svoje interese stave po strani kako bi građani dobili depolitizovanu i profesionalizovanu izbornu administraciju, dobro izborno zakonodavstvo i kako bi uopšte vratili povjerenje u izborne institucije“.
Nema volje
“Isto kao do 2020. godine, tako i nakon 2020. i pozicione i opozicione partije su bile protiv izborne reforme, tako da gotovo nikada nije bila sporna većina u parlamentu, jer mi u stvari nemamo ni manjinu koja se istinski zalaže za kvalitetna zakonska rješenja. Reforma, posebno sveobuhvatna, ograničava monopole moći partija i to je ključni problem koje partije u Crnoj Gori, ovakve kakve jesu, nedemokratske i neevropeizovane, navodi da izbornu reformu samo deklarativno propagiraju”, kazala je Đukanović.
Istakla je da postoje posebno veliki izazovi u ovom procesu na koje partije nijesu spremne, iako među njima, kako je rekla, ima i onih koji se zalažu samo deklarativno za reformu, a ima i onih koji se ne libe javno da iskažu svoje protivljenje otvorenim izbornim listama, depolitizovanim izbornim komisijama, jakim mehanizmima kontrole finansiranja političkih partija, afirmativnim akcijama za manjine, povećanju kvota za žene i unapređenju sveukupnog položaja žena u politici, koje su više nego marginalizovane i koje su, posebno ako imaju integritet i svoje sopstveno mišljenje za koje se bore, nedobrodošle u partiji.
“Ključni uzrok je namjera partija da i dalje uživaju benefite lošeg zakonodavstva koje im daje ogromnu moć. I to nije jedini problem. Crna Gora je država u kojoj se i tako loše izborno zakonodavstvo često krši, pa tako, na primjer, imamo čest slučaj da sve institucije i svi politički subjekti ćute kada izborne komisije proglašavaju protivzakonite izborne liste (jer ne poštuju izborne kvote), da je država nemoćna da sprovede izbore u jednoj maloj opštini, da parlament ne želi da stvori uslove da se agonija u Šavniku okonča, ali postoje i mnogi drugi primjeri koji ukazuju na nazadovanje u procesu integracija, uprkos aktuelnom narativu”, ocijenila je Đukanović.
Kako je rekla, „nažalost, izborna reforma se sagledava kao kruna procesa pregovaranja i ispunjavanja EU uslova, umjesto da ona bude primarna jer njom građanima omogućavamo da imamo fer i slobodne izbore i dobro zakonodavstvo koje je neophodno za takve izbore“.
Podsjetila je da je Odbor koji je formiran prije godinu u Skupštini imao svoje slične prethodnike u ranijim mandatima.
“Sve te inicijative bile su apsolutno neuspješne i to samo iz razloga što političke partije nijesu imale interes da reforme izbornog zakonodavstva sprovedu. Ostaje da se vidi da li će to učiniti ovaj ili možda neki naredni Odbor, pod pritiskom završavanja procesa pristupanja ili ćemo i taj proces samo ovlaš sprovesti i to samo onoliko koliko će Uniji biti dovoljno da se proces zaokruži, žmureći na manjak konkretnih rezultata, kao i do sada u mnogim oblastima koje su se morale (bolje) reformisati”, istakla je Đukanović.
Inertnost
Komentarišući dosadašnji rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Đukanović je kazala da je Odbor „do sada pokazao visok stepen inertnosti i nezainteresovanosti za ozbiljan, profesionalan i dobro organizovan rad“.
“Tačno je da je ovaj posao veoma obiman i zahtjevan. Međutim, po mom mišljenju, Odbor je inicijalno pogrešno uređen, imajući u vidu kratak rok na koji je oročen i brojne zakone koji je trebalo da budu predmet rada Odbora da bi reforma bila zaista sveobuhvatna, a zaobiđeni su. Za godinu, koliko Odbor postoji, urađeni su samo amandmani na Zakon o finansiranju političkih subjekata i kampanja, koji su još u izradi, i to je isforsirano zato što je taj zakon bio jedno od privremenih mjerila za dobijanje pozitivnog IBAR izvještaja. Umjesto da smo do juna usvojili odličan zakon o finansiranju političkih subjekata i kampanja, mi to nijesmo uradili još, uprkos pohvalama EU da smo ostvarili napredak te dobili pozitivan IBAR”, kazala je Đukanović.
Sve i da se izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i kampanja usvoje do kraja godine, kako se najavljuje, istakla je ona, sigurna sam da će nove izmjene morati da se rade već naredne godine jer umjesto da se paralelno radi na više zakonskih tekstova, ovim načinom rada dolazimo u situaciju da će doći do kolizicije odredaba različitih zakona. To je, uz spor tempo i neučinkovitost Odbora, jedna od ključnih manjkavosti rada tog tijela, jer ne ispunjava svrhu zbog kojeg je osnovano, a to je istovremen rad na više zakonskih tekstova koji posredno ili neposredno uređuju izborni proces, kako bi došlo do zaista sveobuhvatne izborne reforme – ocijenila je Đukanović.
Komentarišući produženje roka za rad Odbora do kraja 2025, Đukanović je kazala da se odavno znalo da će to biti neminovno.
“Međutim, imajući u vidu veliki broj zakona čije izmjene su ostale nezapočete, ali i dosadašnji tempo rada i efikasnost Odbora, sumnjam da će godina biti dovoljna za kvalitetno reformisanje tako velikog broja zakona”, kazala je Đukanović.
Na pitanje koliko je realan rok, po njenom mišljenju, za završetak izborne reforme, istakla je da bi, iako je to veoma zahtjevan i kompleksan posao, i zahtijeva duže vrijeme, realan rok bio od dvije do četiri godine, ukoliko zaista postoje kapaciteti i volja političkih aktera da to i sprovedu.
Đukanović je na pitanje da li je trebalo mijenjati sastav Odbora nakon ulaska Bošnjačke stranke u Vladu rekla da nije sigurna da može dati precizan odgovor, ali je, kako kaže, sastav Odbora definisan u odnosu na sastav parlamenta, pa u njemu sjede predstavnici i opozicionih partija, a ne u odnosu na sastav Vlade.
Politička platforma koja će biti sprovedena netransparentno
Na pitanje kako gleda na zahtjeve predsjednika Skupštine Andrije Mandića da se mijenja Zakon o državljanstvu i da li to može da se radi mimo Odbora za sveobuhvatnu reformu, Nikoleta Đukanović je kazala da to pitanje prevazilazi rad Odbora.
Preporučeno
“Mislim da to pitanje prevazilazili rad Odbora, i to iz više razloga. Riječ je o političkoj platformi koja će, uvjerena sam, prije ili kasnije, biti sprovedena netransparentno i mimo rada i Odbora i poslanika, stručne zajednice i građana. Na tu inicijativu gledam kao izraz desnih etno-nacionalističkih politika i srpskih interesa koje u Crnoj Gori sprovode eksponenti Vučićeve politike. To je rješenje koje je i politički i pravno vrlo upitno, ali ima veliku snagu imajući u vidu da je to jedan od ključnih zadataka bivšeg DF-a, a samim tim i većine u parlamentu i Vladi, koja sve češće pravi kompromise sa mnogim retrogradnim idejama da bi zadržala pozicije u vlasti”, kazala je Đukanović.
