On je kazao da su iz našeg ugla ove četiri godine bile veoma pozitivno iskustvo, te da vjeruje da je iskustvo sa Crnom Gorom NATO savezu i zemljama članicama potvrdilo opravdanost povjerenja koje je poklonjeno 2017. godine.

Đukanović je potom dao odgovor na novinarsko pitanje oko curenja bezbjednosnih NATO podataka u Crnoj Gori.

”Definitivno u ime države Crne Gore mogu da kažem da smo veoma zadovoljni saradnjom sa NATO i veoma zainteresovani da se ta saradnja produbljuje. Pretpostavljam da je vaše pitanje je vezano za novu strukturu vlasti u Crnoj Gori i za model kohabitacije vlasti, gdje od 30. avgusta parlamentarnu većinu i izvršnu vlast čini politika koja je do 30. avgusta bila veoma anti-NATO nastrojena. Naravno, korektnosti radi treba da podsjetimo odmah nakon završetka parlamentarnih izbora je ta ista nova parlamentarna većina svojim sporazumom potvrdila odgovornost da slijedi strateški državno-politički kurs Crne Gore i da poštuje preuzete obaveze”, saopštio je predsjednik Đukanović.

Dodao je da smo u praksi svjedoci tome, da ima izvjesne nedosljednosti, kao i izvjesnog nesnalaženja.

”Sastavni dio toga je i ovaj problem na koji ste podsjetili, dakle, koji se tiče bezbjednosti NATO podataka. Kao što znate povodom toga država Crna Gora je pokrenula i postupak ne samo političke, nego i pravne odgovornosti. Ne vjerujem da je to završen proces, mislim da će se taj proces nastaviti”, kazao je.

Ono što je izvjesno, dodaje Đukanović, da politička odgovornost za taj propust postoji i da se sa njom mora suočiti Vlada i premijer.

”Da li to ugrožava odnose Crne Gore i NATO-a, ja mislim da ne. Mislim da i ovdje u NATO-u postoji svijest o tome da je ovo novo političko iskustvo, da danas u Crnoj Gori imamo vlast koja je svoju šansu čekala 30 godina i koja pokazuje izvjesno nesnalaženje u prvim mjesecima vršenja te vlasti. Naravno, sve manje je strpljivosti, sve manje je nerazumijevanja za eventualno ponovljene propuste”, poručio je Đukanović.

Kako je istakao, niko nema pravo na propuste u obavljanju tako odgovornog državnog posla kakav je posao vlasti u svakoj državi, posebno u državi članici NATO-a.

”Dakle, definitivno to jeste bio politički propust, definitivno po meni on treba da bude sankcionisan tamo gdje je odgovorna izvršna vlast u pitanju. Ali ubijeđen sam da to ne može dovesti u pitanje povjerenje koje NATO ima prema Crnoj Gori i ubijeđen sam da u Crnoj Gori i dalje postoji veoma snažan politički pokret trenutno u opoziciji, veoma intenzivnoj opoziciji, ali dominantan u društvu koji neće dozvoliti da Crna Gora napusti svoj strateški kurs evropske i evroatlantske politike”, zaključio je on.