Video
Sa predsjednikom Crne Gore na temu bezbjednosti i stabilnosti na Balkanu, rastućim prijetnjama ruskog uticaja širom Evrope, važnosti NATO i budućoj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi razgovara Ves Mičel, viši savjetnik u Centru za Rusiju i Evropu Instituta i pomoćnik državnog sekretara za evropske i euroazijske poslove u prethodnoj administraciji.
Ruska agresija na Ukrajinu ima vrlo snažne refleksije na prostor Zapadnog Balkana, rekao je Đukanović. Najdrastičniji uticaj Rusije na Balkanu, prema riječima Đukanovića, desio se u našoj zemlji, tokom parlamentarnih izbora 2016. godine.
“Rusija je pokušala da u Crnoj Gori smijeni Vladu u državnom udaru, da zaustavi formalni pristup Crne Gore u NATO, a mi smo uspjeli da odgovorimo i odbijemo te pokušaje. Uspjeli smo da sprovedemo izbore, nekoliko mjeseci kasnije smo formalizovali članstvo u NATO. Niko od nas nije imao iluzije da će Rusija odustati, naprotiv. Vjerovali smo da će samo povećati svoje uticaje i proširiti repertoar metoda korišćenih u vođenju hibridnog rata, i to se i desilo. U godinama nakon 2016. do danas, imali smo povećanu rusku hibridnu agresiju, kako bi se narušile već usvojene vrijednosti na Zapadnom Balkanu”, istakao je Đukanović.
Na Zapadnom Balkanu, smatra Đukanović, imamo očiglednu repliku onog što Rusija želi da radi u svom regionu.
Preporučeno
“Na Balkanu imamo pokušaj da se stvori “srpski svijet”, po modelu “ruskog svijeta”, teritorija koje Rusija želi da aneksira u svom regionu. Rusija pokušava da revidira istoriju zemalja svog regiona kako bi postigla dominaciju i uticaj koji je imao Sovjetski Savez svojevremeno. Isto Srbija pokušava da uradi u svom regionu. To su definitivno retrogradne politike, one koje ne žele da upravljaju svojim zemljama, već svojim nacijama… Srbija pokušava da vlada i da se pita u Crnoj Gori, u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji. Nažalost, ta politika još ne dobija adekvatan odgovor od naših partnera sa Zapada”, ocijenio je Đukanović.
