Video
“Odnedavno u novoj fazi demokratskog razvoja, poslije prve promjene vlasti nakon uvođenja višestranačja. Ovo je vrijeme novih iskušenja za Crnu Goru, koja se našla u sred veoma složenih unutrašnjih, regionalnih i globalnih procesa. Uprkos svim izazovima, siguran sam da nema bojazni za njenu evropsku budućnost. Naša zemlja je davno prošla raskrsnicu na kojoj je izabrala svoj evropski put, s kojeg nema skretanja ni povratka. Bez obzira što postoje i u Crnoj Gori, i izvan Crne Gore, oni koji bi to željeli”, kazao je Đukanović na prijemu.
Đukanović je podsjetio da Crna Gora ove godine Dan državnosti u znaku velikog jubileja – 80-togodišnjice Trinaestojulskog ustanka 1941. Prvog masovnog ustanka u porobljenoj Evropi.
“Događaj koji je potvrdio da veličinu jednog naroda ne određuje njegova brojnost, niti površina teritorije na kojoj živi. Koji je ulio nadu porobljenim narodima Evrope. O njemu su izvijestili i London, i Njujork, i Moskva. Kao da ga je Njegoš nagovijestio stihom: „Udar nađe iskru u kamenu“… – rekao je predsjednik.
Francuzi, kako je naveo,imaju Dan Bastilje, Amerikanci Dan nezavisnosti, Italijani i Njemci svoj dan ujedinjenja, Rusi Dan pobjede… A mi imamo Trinaesti jul… Datum koji je kroz istoriju postao sinonim državnog bića i vječnosti Crne Gore.
Po prvi put je Crna Gora zvanično priznata i potvrđena kao nezavisna država na Berlinskom kongresu, 13. jula, prije 143 godine. Time smo i formalno postali dio civilizacijskog kruga evropskih naroda i država, u kojem svoje mjesto želimo da zauzmemo i u ovom vremenu. I tada, krajem 19. vijeka, Crna Gora je stekla ugled države u kojoj se poštuju prava i slobode svih njenih državljana, posebno pripadnika manjinskih naroda. Iz tog vremena baštinimo međunacionalni sklad na koji je tako ponosna današnja, građanska Crna Gora, ističe Đukanović.
Trinaestojulski ustanak bio je, kako je naveo, uvod u herojsku Narodnooslobodilačku borbu jugoslovenskih naroda, kroz koju je Crna Gora povratila svoje nacionalno i državno ime, poniženo u prvoj Jugoslaviji.
Zemaljsko antifašističko vijeće Crne Gore i Boke na zasijedanju održanom od 13. do 15. jula 1944. preraslo je u Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja, na kojoj je odlučeno da Crna Gora kao ravnopravna republika bude dio zajednice jugoslovenskih naroda. Bez ovih svijetlih datuma ne bi bilo ni velikog 21. maja 2006. godine kada je Crna Gora poslije gotovo jednog vijeka obnovila svoju nezavisnost, i ponovo stekla međunarodno priznanje. Na demokratskom referendumu, organizovanom po najvišim standardima, crnogorski ratnički narod zamijenio je pušku olovkom i po prvi put na Balkanu stvorio jednu državu mirnim putem – podsjetio je predsjednik Crne Gore.
Danas je, kako navodi, Crna Gora pouzdan susjed, uvažena članica NATO, i lider u pregovaračkom procesu za članstvo u EU, a odnedavno u novoj fazi demokratskog razvoja, poslije prve promjene vlasti nakon uvođenja višestranačja. Ovo je, kako navodi, vrijeme novih iskušenja za Crnu Goru, koja se našla u sred veoma složenih unutrašnjih, regionalnih i globalnih procesa.
Uprkos svim izazovima, siguran sam da nema bojazni za njenu evropsku budućnost. Naša zemlja je davno prošla raskrsnicu na kojoj je izabrala svoj evropski put, s kojeg nema skretanja ni povratka. Bez obzira što postoje i u Crnoj Gori, i izvan Crne Gore, oni koji bi to željeli – naveo je Đukanović.
Za to su, kako je rekao, garancija slobodarstvo i antifašizam kao trajne vrijednosti velikog Trinaestog jula, koje baštinimo.
O njegovom značaju, doprinosu Crne Gore pobjedi nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, kao i u aktuelnom trenutku naše zemlje, imam čast da na poziv Saveza udruženja boraca NOR i antifašista Crne Gore govorim sjutra na narodnom zboru na Virpazaru, gdje je pukla prva ustanička puška. Pozivam vas ako ste u mogućnosti da prisustvujete tom našem ponosnom sjećanju na 13. jul 1941 – zaključio je Đukanović.
“Hvala vam što ste se odazvali pozivu na prijem, nakon jednogodišnje pauze zbog pandemije korona virusa. Čestitam svim građanima Crne Gore Dan državnosti, uz želje da istorijske podjele ostavimo iza nas, da se okrenemo sebi i posvetimo našoj evropskoj budućnosti.
Nek’ je vječna Crna Gora!”, zaključio je Đukanović.
Preporučeno
Na prijem su pozvani predstavnici političkog, naučnog, kulturnog, privrednog i sportskog života Crne Gore, raniji najviši državni funkcioneri, kao i predstavnici diplomatskog kora i visoki zvaničnici međunarodnih organizacija i institucija. Na prijemu nijesu bili predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, ali jeste nekoliko poslanika vladajuće koalicije.
