Komentarišući Samit EU – Zapadni Balkan održan u Tivtu, Đurović je kazala da su „poruke bile veoma snažne“.

“Crna Gora je potvrđena kao država koja je najbliža članstvu u EU. Najviši evropski zvaničnici, šefovi država ili vlada 22 države članice EU, kao i predsjednici EU parlamenta, Komisije i Savjeta navodili su i 2028. godinu kao godinu mogućeg pristupanja. To je bilo ciljano, koncentrisano i veoma učinkovito lobiranje za zamah politici proširenja, u čijem središtu je bila Crna Gora. Ne samo suštinski, kao kandidat za članstvo, već i kao prelijep dio Evrope, na Mediteranu, mali i upravljiv sistem, sa NATO članstvom i evropskom valutom – fokus evropskih medija bio je na zemlji domaćinu, u nadasve pozitivnom kontekstu”, kazala je Đurović za Pobjedu.

Posebno važan odnos Francuske

Istakla je da Samit u Tivtu nije bio samo regionalni događaj, već, kako je rekla, jasna politička poruka da je proširenje ponovo geopolitički prioritet EU.

“Posebno je važan odnos Francuske: posjeta predsjednika Makrona i njegova poruka da će Francuska podržati Crnu Goru u finalnoj fazi evropskog puta pokazuju da se promijenila atmosfera u Parizu prema proširenju. Najava Irske da će nastaviti podržavati Crnu Goru, preuzimanje predsjedavanja Savjetom, kao i veoma pozitivne poruke predsjednice EU parlamenta, te premijera Španije, i drugih zvaničnika. EU je mogla najaviti dobre vijesti i za Ukrajinu i Moldaviju, kao i za Albaniju, uz očekivanje dobrih vijesti da Islanda krajem avgusta. Sve u svemu, možemo biti veoma zadovoljni kao zemlja domaćin, ali nas taj diplomatski uspjeh ne smije uljuljkati da nastavimo završavati preuzeto. Osnovno pravilo pregovaranja, pa i našeg evropskog puta – ništa nije dogovoreno, dok se sve ne dogovori. A toga ima još dosta”, istakla je Đurović.

Gordana Đurović (Foto: UGC)

Na pitanje kako komentariše Mercovu i Makronovu ideju o zajedničkom evropskom tržištu, Đurović je kazala da to vidi kao „korisnu međufazu, ali ne kao zamjenu za članstvo“.

“To je izlazak u susret zemljama koje imaju različite vrste političkih i pravnih smetnji u ispunjavanju kriterijuma pristupanja, a ponekad i bilateralne blokade procesa, kao što je to slučaj sa Sjevernom Makedonijom i Bugarskom. Pristup zajedničkom tržištu može donijeti konkretnu korist građanima i privredi prije formalnog ulaska u EU, i to je naišlo na pozitivne reakcije, od Ukrajine, pa sve do Zapadnog Balkana. Međutim, prepoznaje se da taj prijedlog nije u ovom momentu nešto što obuhvata i našu zemlju, jer smo mi u finišu pristupnih pregovora, što je simbolično započeto početkom rada ad hoc radne grupe za pisanje nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Stoga, Crna Gora mora insistirati da krajnji cilj ostane punopravno članstvo, sa pravom odlučivanja, a ne samo pristup tržištu. O tzv. zaštitnim klauzulama nove generacije pristupnih ugovora uvijek postoji prostor za razumijevanje i dogovor”, rekla je Đurović.

Upitana da li naša država može ispuniti sve što se od nje traži, u ovakvom političkom trenutku – podjela, mimoilaženja vlasti i opozicije, Mandića na čelu Skupštine, ali i stranih uticaja, Đurović je kazala da „može, ali samo ako se evropski proces izdigne iznad dnevne politike“.

“U finalnoj fazi pregovora više nije dovoljno usvajati zakone; presudna je primjena, institucionalna stabilnost i politički konsenzus. Podjele, blokade i strani uticaji mogu usporiti proces, ali ne smiju postati izgovor. Ovo je istorijski trenutak i odgovornost je i vlasti i opozicije”, kazala je Đurović.

Govoreći o očekivanjima na današnjoj Međuvladinoj konferenciji, za kada je najavljeno privremeno zatvaranje dva poglavlja, te da li će biti zatvorena sva poglavlja do kraja godine, Đurović je istakla da je najavljeno zatvaranje poglavlja koje se odnosi na slobodan protok rada, te na zaštitu potrošača i javnog zdravlja.

Odgovornost na Skupštini

“To je još jedan važan korak u preuzimanju EU politika u naš pravni sistem i praksu, već danas. U proceduri su već i pripremljeni izvještaji o ispunjenosti mjerila za poglavlja koja se bave carinskom politikom, zaštitom konkurencije, transportom i saobraćajom. To je već interna EU dinamika i ocjena odobravanja izvještaja, čime se stiču uslovi da se neka konferencija može očekivati i u julu. To bi svakako dalo znatan zamah ambicioznom planu zatvaranja poglavlja do kraja godine. Mjerila su svakodnevno u fokusu crnogorske administracije, uključujući i pregovore o tranzicionim periodima. Mnogo toga očekuje se da će biti spremno za slanje u „paketima“ pregovaračkih poglavlja do ljeta. Međutim, onaj dio, koji se tiče političkih kriterijuma i demokratskih reformi, odnosno ustavnih promjena i izbora i imenovanja – ostaje našoj Skupštini. Od skupštinskih dogovora i dinamike zavisi ispunjenje tih neophodnih dijelova naših preuzetih obaveza. A vrijeme neumitno ističe. Drugim riječima, krajnja odgovornost biće na Skuštini Crne Gore i obnavljanju političkog dijaloga na ponuđenoj platformi dijela opozicije”, kazala je Đurović.

To se od naših poslanika i političara i očekuje, dodala je, po uzoru na dobre evropske prakse dogovora o EU prioritetima, plavim zastavicama i kompromisnim rješenjima, u najboljem interesu ovog trenutno najvažnijeg državnog projekta Crne Gore.

– Želim da vjerujem da je navedeno i dalje moguće, samo uz izuzetno dobru koordinaciju, jasne rokove, punu političku podršku i bez novih institucionalnih blokada – istakla je Đurović.

Na pitanje šta će se dešavati sa Poglavljem 31 i odnosom Hrvatske prema Crnoj Gori zbog niza otvorenih pitanja, Đurović je kazala da Poglavlje 31, o zajedničkoj vanjskoj, bezbjednosnoj i odbrambenoj politici EU, jeste od juna 2024. godine postalo izuzetno osjetljivo, poslije usvajanja Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahau i Mauthauzen, i danas se vodi kao blokirano.

“Lista otvorenih pitanja je povećana i sporo se rješavaju, a vrijeme ističe. Moguće je čak i da se ovo pitanje relaksira tako što će se zatvoriti Poglavlje 31, a suštinske, sve ove teme preseliti u Poglavlje 23, gdje Hrvatska može da zatraži partnere među državama članicama EU po pitanju ljudskih prava sa nekim otvorenim pitanjima. Nadajmo se da će se i Komisija uključiti, te da će se na kraju ova pitanja ipak riješiti, u duhu dobre bilateralne saradnje i zajedničkog interesa da se Crnoj Gori pomogne na EU putu pristupanja. Konačno, otvorena pitanja sa Hrvatskom treba rješavati bilateralno, mirno i evropski, bez podizanja tenzija. Crna Gora mora pokazati zrelost, jer članstvo u EU znači i sposobnost da se teška pitanja rješavaju kroz dijalog”, kazala je Đurović.

Ona je, na pitanje vidi li našu državu u EU 2028. godine i jesmo li to zaslužili, kazala da vidi Crnu Goru u EU 2028. godine kao realan, ali ne i automatski cilj.

“Zaslužili smo šansu, jer smo najdalje odmakli u pregovorima i imamo jasnu evropsku većinu među građanima. Ali članstvo se ne dobija kao nagrada za prošlost, već kao rezultat onoga što ćemo uraditi sada – u vladavini prava, institucijama i političkoj odgovornosti”, rekla je Đurović.

Komentarišući dokument po kojem Njemačka, Francuska, Belgija, Holandija i Luksemburg traže od EU da razmotri mogućnost da privremeno ograniči pravo glasa u nekim slučajevima za buduće nove članice tog bloka, kao i da predvidi više zaštitnih mjera za osiguravanje vladavine prava, Đurović je kazala da ova ideja ne bi predstavljala odustajanje od proširenja, već upravo suprotno – pokušaj da se EU institucionalno pripremi za prijem novih članica.

Zaštitne klauzule

“Već godinama se u Briselu vodi rasprava kako spriječiti situacije kakve su do nedavno bile u Mađarskoj ili pojedinim drugim državama, gdje jedna članica može blokirati zajedničke odluke ili gdje nakon ulaska dolazi do nazadovanja u oblasti vladavine prava. Za Crnu Goru bi najvažnije bilo da takve mjere ne bi bile usmjerene protiv nje kao kandidata, već bi važile za sve buduće članice. Ukoliko bi se u pristupni ugovor ugradile dodatne zaštitne klauzule, one bi vjerovatno podrazumijevale mogućnost privremenog ograničavanja određenih prava, uključujući pravo glasa u pojedinim oblastima, ukoliko država ozbiljno odstupi od standarda vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa ili temeljnih vrijednosti EU”, kazala je Đurović.

Prema njenim riječima, u praksi, za Crnu Goru bi to značilo da bi i nakon formalnog pristupanja postojao snažan mehanizam nadzora nad reformama.

“To nije potpuno nova ideja. Već smo imali zaštitne klauzule za Bugarsku i Rumuniju kroz Mehaizam verifikacije i saradnje, koji nije trajao pet već 15 godina, od 2008. do 2023. godine, a danas postoje i mehanizmi uslovljavanja korišćenja evropskih fondova po osnovu poštovanja vladavine prava (Regulativa o vladavini prava koja se vezuje za EU budžet). Razlika je što bi novi model mogao biti mnogo snažniji i direktno vezan za prava države članice u institucijama EU. Politički gledano, za Crnu Goru je važnije drugo pitanje: da li bi ovakve ideje usporile proširenje. Po mom mišljenju, odgovor je ne. Naprotiv, pojedine države članice vjeruju da upravo dodatne zaštitne mjere mogu olakšati donošenje odluke o prijemu novih članica, jer smanjuju strah da će EU nakon proširenja izgubiti sposobnost odlučivanja ili da neće moći reagovati na eventualna nazadovanja u reformama”, istakla je Đurović.

Kazala je da bi zato za Crnu Goru ključna poruka bila jednostavna: što su naše institucije jače, pravosuđe nezavisnije, a politički konsenzus o EU stabilniji, to će ovakve klauzule biti manje relevantne u praksi.

“One bi predstavljale svojevrsnu „sigurnosnu mrežu“ za EU, ali ne i prepreku za članstvo ukoliko zemlja nastavi da ispunjava evropske standarde. U tom smislu, ove ideje više govore o reformi same Evropske unije nego o nepovjerenju prema Crnoj Gori. Posebno ako je riječ o odloženoj mogućnosti korišćenja prava veta u oblasti politike proširenja, to nije problem za Crnu Goru da prihvati”, kazala je Đurović. 

Najveći rizik za Crnu Goru danas nije Brisel, već Podgorica

Komentarišući najnoviji Izvještaj EK o vladavini prava, Gordana Đurović je rekla da u ovoj završnoj fazi pregovora najvažnije upozorenje za Crnu Goru više nije donošenje novih zakona, već njihova dosljedna primjena.

“Evropska komisija u najnovijem non-pejperu konstatuje da je ostvaren napredak, ali upozorava da je sada potreban pun fokus na preostale obaveze u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, medijskih sloboda, temeljnih prava i administrativnih kapaciteta. Posebno se naglašava potreba za hitnim imenovanjima u pravosuđu, uključujući Ustavni sud, Sudski savjet i Tužilački savjet, kao i usvajanje ustavnih amandmana koji treba da dodatno ojačaju nezavisnost pravosuđa. Komisija otvoreno upozorava da politički pritisci, komentarisanje pojedinačnih predmeta i odlaganje imenovanja mogu ugroziti percepciju nezavisnosti institucija”, kazala je Đurović.

Istakla je da se drugo veliko upozorenje odnosi na administrativne kapacitete.

“Evropska komisija prepoznaje napredak u istragama i procesuiranju korupcije i organizovanog kriminala, ali istovremeno konstatuje da ključne institucije i dalje imaju nedovoljno zaposlenih, ograničene tehničke kapacitete i neadekvatnu infrastrukturu. U ovoj fazi pregovora pitanje više nije šta piše u zakonima, već da li država ima dovoljno stručnih ljudi da sprovede ono što je usvojeno”, kazala je Đurović.

Treće, dodala je, Crna Gora mora očuvati politički konsenzus o evropskom putu. Evropska komisija ne dovodi u pitanje strateški cilj članstva, ali očekuje da institucije funkcionišu bez blokada i da se evropske reforme ne pretvore u predmet dnevnopolitičkih sukoba. Upravo zato narednih nekoliko mjeseci mogu biti presudni: EU vrata su otvorena, ali će završnica pregovora zavisiti prije svega od sposobnosti domaćih aktera da pokažu institucionalnu zrelost, političku odgovornost i spremnost na kompromis u interesu članstva”, istakla je Đurović.

Sumirajući ocjene, poručila je da najveći rizik za Crnu Goru danas nije Brisel, već Podgorica.

“Evropska perspektiva nikada nije bila izvjesnija, ali njena realizacija zavisi od toga da li ćemo uspjeti da očuvamo vladavinu prava, institucionalnu stabilnost i politički dogovor u završnoj etapi pregovora”, dodala je Đurović.