Đurović: Holokaust postao simbol posrnuća čitave civilizacije i trajna opomena budućim generacijama

Navodeći da je dvadeset sedmi januar, Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, dan kada za trenutak zastaje čitav svijet i prisjeća se najvećeg zločina u istoriji čovječanstva, predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović je podsjetila da je u ovoj nezapamćenoj tragediji život izgubilo šest miliona pripadnika jevrejskog naroda, od čega čak milion i po nevine djece.

“Ovom prilikom želim da odam počast svim nevino stradalim žrtvama Holokausta i da nakon 78 godina od oslobođenja Aušvica, jednog od najvećih i najbrutalnijih stratišta u istoriji, izrazim najdublje ljudsko saosjećanje sa patnjama svih naroda koji su stradali u ovom neviđenom zločinu”, kazala je Đurović.

Ona je istakla da je Holokaust postao “simbol posrnuća čitave civilizacije i trajna opomena budućim generacijama da moraju dati sve od sebe da se ovakve zamisli i tragedije više nikada i nigdje ne smiju ponoviti”.

Naglasivši da je upravo Crna Gora jedna od rijetkih evropskih država u kojoj je bilo više Jevreja nakon, nego na početku Drugog svjetskog rata, Đurović je istakla da je povezanost jevrejskog i našeg naroda naročito došla do izražaja “upravo tokom ovog rata kada smo, u vremenu stradanja, zajedno živjeli i ginuli, boreći se protiv fašističkog agresora“.

“Sigurna sam da naš narod koji se uvijek, bezrezervno borio za slobodu, i danas kao i svih prethodnih decenija dijeli tugu za svim žrtvama Holokausta, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost. Upravo sloboda je bila jedina želja onih kojih su preživljavali pakao koncentracionih logora i zato naš narod koji, kako je Njegoš davno rekao, nikada nije ljubio lance, dobro razumije njihovu tragičnu sudbinu“, kazala je predsjednica Skupštine.

Đurović je poručila da danas, nakon 78 godina od oslobođenja Aušvica, svi moramo doprinijeti suzbijanju ideologija, programa i predrasuda koji bi doveli do stradanja ovakvih razmjera, a zadatak svake zajednice mora biti da radi na eliminaciji bilo koje vrste diskriminacije, isključivosti i netolerancije. U tom procesu, ocijenila je Đurović, glavnu ulogu ima i imaće obrazovanje mladih naraštaja, jer samo znanje i svijest o brutalnostima koje su promijenile tok istorije kakva je, bez sumnje, Holokaust, može uticati na buduće generacije da streme međusobnom razumijevanju, toleranciji i poštovanju različitosti.

“Mračne politike koje su dovele do nasilja i razaranja neviđenih razmjera moraju ostati u prošlosti, a posebna pažnja se mora posvetiti kulturi sjećanja i širenju svijesti o događajima koji su ugrožavali pravo na život, mir i multietnički i multivjerski sklad. Umjesto nazadnih i nacionalističkih ideja koje se najlakše primaju u vremenima kriza, savremena Evropa se mora temeljiti na poštovanju univerzalnih ljudskih prava i vrijednosti“, kazala je Đurović, napomenuvši da će Crna Gora, kao članica NATO-a i buduća članica Evropske unije, i njeni građani uvijek biti sigurna brana bilo kakvoj pojavi antisemitizma.

“Progoni jevrejskog naroda traju hiljadama godina, ali su njegovi pripadnici uvijek nalazili snage, hrabrosti i mudrosti da opstanu i da sačuvaju svoje temeljne vrijednosti i principe. U tom smislu, ni Holokaust nije mogao slomiti duh jevrejskog naroda. Zahvaljujući tom duhu, i dalje ste tu, postojite, borite se i napredujete. Vaša spremnost da oprostite služi kao primjer i uzor narodima širom svijeta koji su svjesni vrijednosti ljudskog života i dostojanstva“, navela je predsjednica Skupštine.

Ona je poručila da su Jevrejska zajednica i njeni predstavnici uvijek činili neodvojiv dio našeg društva i kamen temeljac u mozaiku različitosti, multietničnosti i multikonfesionalnosti Crne Gore.

Đurović je naglasila da će, kao predsjednica Skupštine Crne Gore, uvijek i na svakom mjestu pozivati na dijalog, poštovanje, razumijevanje, toleranciju i solidarnost kao temeljne vrijednosti na kojima ćemo graditi razvijeno i prosperitetno društvo.

Uz ocjenu da smo i danas svjedoci porasta antisemitizma u Evropi i šire, ali i svijesti o činjenici da se Crna Gora oduvijek odupirala tom zlu, predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore Nina Ofner Bokan je podsjetila na neke od zapisa koji svjedoče o tragičnom i zastrašujućem stradanju Jevreja tokom Drugog svjetskog rata. Ona je u tom kontekstu poručila “da je suštinski važno iz dana u dan jačati društva koja će se snažno suprotstavljati svakom obliku diskriminacije, isključivosti i netolerancije“.

“Sjećanje na Holokaust naša je zajednička odgovornost. Ključnu ulogu u tome mora imati obrazovanje naših mladih, jer samo preneseno znanje i svijest o istorijskim strahotama uči buduće generacije poštovanju ljudskih i manjinskih prava. Moramo se sjećati svih zločina, isto tako moramo i oprostiti, kako bi sadašnje i buduće generacije nastavile da žive u miru i grade zajedničku budućnost bez podjela“, kazala je Ofner Bokan.

Otvaranju programa prethodio je sastanak predsjednice Đurović sa predsjednicom Ofner Bokan, tokom koga su razmijenjena mišljenja o položaju Jevreja u Crnoj Gori, izazovima sa kojima se suočava Jevrejska zajednica Crne Gore, kao i planovima za njen budući rad.

U okviru programa, Crnogorski orkestar mladih izveo je trodjelnu kompoziciju „Različiti vozovi“ (Different trains) iz 1988. godine, koja se bazira na poluautobiografskoj priči Stiva Rajha o Holokaustu. Kompoziciju je pratio film na istu temu.

Događaju su prisustvovali poslanici, predstavnici diplomatskog kora, kao i članovi i prijatelji Jevrejske zajednice Crne Gore.