Video
U junu ove godine otvorila se mogućnost da Crna Gora dobije do kraja godine završna mjerila za vladavinu prava i da do 2025. godine dobije nacrt pristupnog ugovora sa EU ali, kako kaže, dosta faktora je učinilo da se to ne desi.
“U mnogim strateškim dokumentima kasnimo i stalno smo u procesu redefinisanje radnih grupa za pregovore. Puno toga se nije desilo. Jednostavno, ono što je trebalo da bude prioritet to nije bio. Za evropsku agendu nije bilo političke podrške” ocijenila je Đurović.
U trenutku kada je EU htjela da pokaže da, u kontekstu svih kriza koje živimo, politika proširenja postoji i da može da se pokaže na primjeru Crne Gore, to se nažalost nije desilo jer, kako je ocijenila Đurović, nije se desilo ono što smo obećali i nismo uradili ono što smo trebali.
“Jedna partija je 18 puta bila na skupštinskom odboru protiv 18 predloga za sudije Ustavnog suda, druga partija koja je u prvom krugu glasala za uglednog profesora Pravnog fakulteta za člana Sudskog savjeta u drugom krugu je povukla svoje mišljenje”, dodala je Đurović.
Odgovornost je prevashodno na Skupštini, ali je i Vlada svakako mogla više uraditi, prvenstveno na, kako je ocijenila, svojoj sopstvenoj koheziji, da se usvoje evropski dokumenti, da se predlažu evropski propisi i da se pripremi za izvještaj.
Preporučeno
“Ovako ušli smo u finiš septembra u produbljenoj političkoj krizi, bez postavljenja na ključnim funkcijama i bez funkcionalnosti Ustavnog suda koja je neophodna karika u mnogim procesima”, zaključila je Đurović.
