Đurović: Nije dovoljno istaknuto strano miješanje, rizici po stabilnost, problem odnosa Crne Gore i Srbije

Djelimično, pojašnjena je uloga i pozicija SPC i ozbiljni problemi uzrokovani potpisivanjem „Temeljnog ugovora“, na način i u vrijeme kada je to bilo krajnje nepovoljno za političku stabilnost i reforme u zemlji, što je i dovelo da izglasavanja nepovjerenja vladi i dodatno povećalo političke turbulencije, nauštrb EU agende i efikasne ekonomske politike – ocijenila je za Pobjedu Gordana Đurović, profesorka Ekonomskog fakulteta i predsjednica Crnogorske panevropske unije.

Đurović je, komentarišući Izvještaj EK, kazala da je on u skladu sa očekivanjima, te da je Crna Gora mogla uraditi mnogo više, posebno u domenu rada Vlade.

Isticanje političke nestabilnosti

Đurović je podsjetila da evropske izvještaje dobijamo još od aprila 2002. godine, te da je ovo jubilarni 20. izvještaj, koji stiže poslije dekade pristupnih pregovora.

– Iako smo prošli dug put od tadašnje SRJ, u obnovljenoj državi, u oblasti političkih kriterijuma, izvještaj nikad nije bio ozbiljniji i nije mapirao toliko važnih oblasti i pitanja gdje nema progresa. Da bi bilo što objektivnije, najbolje je citirati prvi paragraf sažetka izvještaja: „Što se tiče političkih kriterijuma, političke napetosti, polarizacija, izostanak konstruktivnog angažmana među političkim partijama i neuspjeh u izgradnji konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa su se nastavili i uzrokovali su pad dvije (inače) podijeljene vlade na temelju glasanja o povjerenju. Na ispravno funkcionisanje crnogorskih institucija uticala je politička nestabilnost, nestabilnost vlade i napetosti unutar vladajućih većina, zastoj u procesu donošenja odluka i sprovođenju reformi. Glavna pravosudna tijela, uključujući i Ustavni sud, radila su u nepotpunom sastavu zbog nemogućnosti Skupštine da izabere nove članove, čime je narušeno njihovo ispravno funkcionisanje. Od sredine septembra Ustavni sud nije mogao ispuniti svoju ulogu zbog nedostatka kvoruma, što je pojačalo političku neizvjesnost. Zaključivanjje „Temeljnog ugovora“ sa SPC uticalo je na politički ambijent i uzrokovalo dalje podizanje tenzija. U cjelini, Vlada i Skupština nijesu uspjele u praksi pokazati svoje djelovanje, u pogledu programa reformi povezanih sa EU“. Ovo je prvi izvještaj u kojem se toliko ističe politička nestabilnost, uz činjenicu da su u izvještajnom periodu pale dvije vlade – ocijenila je Đurović.

Kazala je da, što se tiče pohvale, ona je prvenstveno za stoprocentno usaglašavanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

– Međutim, odmah nakon toga konstatuje se u zaključcima Komunikacije na str. 36 da „Crna Gora nije ostvarila bilans rezultata“ (znači da smo trenutno blokirani u daljim pregovorima) i da i dalje moramo misliti kako da dođemo do političke stabilnosti i konsenzusa oko ispunjavanja tranzicionih mjerila u oblasti vladavine prava – istakla je Đurović.

Prema njenim riječima, što se tiče samih pregovaračkih poglavlja, opšta ocjena usaglašenosti i primjene EU politika popela se sa 3.11 na 3.12, i to samo, kako je istakla, zbog skromnog progresa u ocjeni u oblasti javnih nabavki.

– Ocjena dinamičkog indikatora (šta se radilo između dva izvještaja), pala je u 5, a podigla se u 8 poglavlja, pa iznosi 2.94. Da su sačuvani stručni ljudi po institucijama i u pregovaračkim i IPA strukturama, ova ocjena trebala bi biti bar 30 bazičnih poena veća u odnosu na opštu ocjenu usaglašenosti, što bi nas dovelo do vrijednosti od 3.42 (3.12+0.3) – ocijenila je Đurović.

Istakla je da bi dinamika „trebalo da ide u prosjeku ispred, odnosno „iznad“ kumulativa, kao što je to bilo u izvještajima 2015, 2016. i 2018. godine“.

– Od izvještaja 2020. godine – bilježimo da je prosječna dinamika po poglavljima manja od prosječnog kumulativa po poglavljima, što pokazuje trend usporavanja rada sve tri grane vlasti po pitanju EU agende i slabljenje naših administrativnih kapaciteta za integracije, posebno izraženo u 2021. ali i u 2022. godini – kazala je Đurović.

Očekivanja

Prema njenim riječima, Izvještaj EK je u skladu sa očekivanjima.

– Izvještaj je presjek stanja integracija u jednom periodu i treba ga pažljivo čitati. Predstavlja balans između opštih zaključaka i ocjena, i konkretnih, pozitivnih odnosno negativnih ocjena. U tom kontekstu, u skladu je sa očekivanjima. Da nije bilo toliko negativnih ocjena u političkim kriterijumima, bio bi to „pristojan“ izvještaj – kazala je Đurović.

Prema njenim riječima, Izvještaj nije u dovoljnoj mjeri istakao proces slabljenja pregovaračkih struktura i pripremu zemlje za obaveze članstva, što je, kako je kazala, dugoročno loše za ispunjavanje EU agende.

– Izvještaj nije u dovoljnoj mjeri istakao probleme stranog miješanja u unutrašnje političke prilike u zemlji, rizike po stabilnost i bezbjednost, kao i prisustvo drugih aktera na medijskoj sceni i nekontrolisanom web prostoru. Posebno su u tom kontekstu blago notirani problemi bilateralnih odnosa Crne Gore i Srbije. Djelimično, pojašnjena je uloga i pozicija Srpske pravoslavne crkve i ozbiljni problemi uzrokovani potpisivanjem „Temeljnog ugovora“, na način i u vrijeme kada je to bilo krajnje nepovoljno za političku stabilnost i reforme u zemlji, što je i dovelo da izglasavanja nepovjerenja Vladi i dodatno povećalo političke turbulencije, nauštrb EU agende i efikasne ekonomske politike – istakla je Đurović.

Poručila je da je saglasna sa pojedinim ocjenama da je vrijeme bilo kratko, ali se, kako je istakla, ipak moglo uraditi više, posebno u domenu rada Vlade, ako se na druge grane vlasti ne može uticati.

– U jedanaestoj godini pregovora, u dubokoj političkoj krizi koju prate kako geopolitički rizici, te eksterni i interni ekonomski šokovi, ovo je integraciono propuštena godina, koja će ostati upamćena po propuštenoj mogućnosti koja se bila „otvorila“ krajem maja ove godine. Crna Gora tu mogućnost nije iskoristila, pa sad idemo dalje i nadam se da će 2023. godina donijeti, između ostalog, i „integraciono“ osvježenje – poručila je Đurović.

Varhelji dobio najviše minusa, da poradi na objektivnosti

Komentarišući to što je evropski komesar Oliver Varhelji saopštio suprotan stav od onoga koji je naveden u Izvještaju, odnosno da je potpisivanje „Temeljnog ugovora“ važan događaj i da će doprinijeti političkoj stabilnosti, Gordana Đurović je kazala da je Varhelji, od svih dosadašnjih komesara koji su u portfelju imali proširenje, dobio najviše „minusa“ iz Crne Gore, te da bi trebalo da se zamisli nad tim i poradi na objektivnosti.

– Mnogo je kritika iznijeto na rad komesara Varheljija kad je naš region (i Crna Gora) u pitanju, od spajanja jedinica za Crnu Goru i Srbiju u jednu jedinicu, preko velikih kadrovskih promjena i u samom Direktoratu u oblasti politike proširenja, preko javno saopštenih stavova o „Otvorenom Balkanu“, o napretku ostvarenom u nekim zemljama proširenja, o izostanku kritike i neobjektivnosti prema tim istim zemljama, o nedovoljnom fokusu na složenost problema u Crnoj Gori itd.. Od svih dosadašnjih komesara koji su u portfelju imali proširenje, od Krisa Patena i Janeza Potočnika, preko Olija Rena, te Štefana Filea i Johanesa Hana, ovaj aktuelni komesar dobio je najviše „minusa“ iz Crne Gore! Cijenim da bi ipak trebao da se zamisli nad tim i poradi na objektivnosti, u duhu evropskih vrijednosti i svih 27 država članica koje predstavlja – poručila je Đurović.

Kakve poruke nose evropski izvještaji?

Ako krenemo od 2005. i čuvena „3C“ principa pregovaranja tadašnjeg komesara Olija Rena (kondicionalnost, konsolidacija i komunikacija), ocjene iz izvještaja Evropske komisije, odnosno periodičnih strategija proširenja, nosile su obično neke ključne poruke, po kome su izazovi prepoznavani. Najčešće se poruke „vrte“ oko uslovljavanja i vjerodostojnosti, odnosno kredibiliteta procesa.

Preporučeno