Video
Zaključci i preporuke POSP-a
,,,Postupak dijela crnogorskih poslanika iz redova vlasti, koji nijesu podržali amandmane evropskih parlamentraca na 23. sastanku Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje u Strazburu, nije u saglasnosti sa onim što piše u Sporazumu koji je dio vlasti potpisao sa opozicijom u vezi sa rješavanjem ustavne krize”, kaže Đurović. Amandmanima, koji nijesu prošli, evropski parlamentarci željeli su da ukažu na kontoverzne ideje u vezi sa prijedlogom zakona koji se odnose na dvojno državljanstvo i strane agente.
,,To je dio vlasti koji je bio van Sporazuma. Za očekivati je bilo da oni ne glasaju. To je prosto politička stvarnost sa kojom živimo i potvrda da unutar koalicije nema istog pristupa i dogovora da se pitanja koja nas dijele skinu sa dnevnog reda kada je evropska agenda prioritet”, rekla je Đurović.
Smatra da je kontradiktorno to što u Evropskoj uniji postoji veća želja za rješavanjem crnogorskih problema nego u samoj Crnoj Gori.
Istovremeno, kaže Đurović, kristališu se pozicije političkih partija.
,,Pokazuje se da nijesu svi jednako raspoloženi da idemo u proces pregovora. Puno je političke neizvjesnosti i mislim da će brzo morati da se otvore karte. Političke partije moraće da se izjasne da li su za to da se rješavaju ključni problemi na nivou agendi, ili da se opet dijelimo i da se stvari odlažu. Ovo je jedinstvena prilika za Crnu Goru i ne treba je propusti. Mi koji razmišljamo o evropskoj budućnosti naše države i integracije u Evropsku uniju, navijamo da ova Vlada na tom putu uspije i proces završi uspješno, odnosno, da Crna Gora u kratkom periodu završi pregovore”, kaže Đurović.
Deklaracijom, koja je usvojena na POSP-u, Crna Gora se poziva da uskladi izborni pravni okvir sa standardima EU, zatim da ima veći nadzor nad medijskim prostorom kako bi se suzbile dezinformacije, poziva se i na širok politički dogovor različitih političkih partija kako bi se prevazišle unutrašnje tenzije i polarizacija, ističe se jasna razdvojenosti crkve i države. Đurović kaže da se Vlada deklariše da ima kapaciteta da vodi procese pridruživanja Evropskoj uniji. Napominje da ti procesi ulaze u finalnu fazu.
,,Opšte preporuke iz Deklaracije, zaključne ocjene, su u jednoj pozitivnoj konotaciji, kako sa crnogorske strane, tako sa strane poslanika iz Evropskog parlamenta. Postoji jedna nota usmjerenosti na to da se sačuva pozitivna atmosfera, da Crna Gora i dalje drži pristup da je najnaprednija u procesu, da ima šansi da proces završi u planiranom roku, da je dosta toga urađeno… Ali, postoji još puno toga što treba da se uradi i tu je neophodno političko jedinstvo. Političko jedinstvo podrazumijeva saglasje u Skupštini u vezi sa pitanjima koja se odnose na evropsku agendu, da se ne skreće sa toga kursa, podrazumijeva učinkovit rad Vlade kada su tehnički aspekti pregovora na dnevnom redu”, objašnajva Đurović.
Vjeruje da su svi problemi rješivi, gdje ima dobre volje, političkog saglasja i svijesti da se bez toga ne može završiti proces.
,,Izborno zakonodavstvo, ponovno osnaživanje, radne grupe, najavljivanje skorih prijedloga ključnih zakona koji treba da budu usaglašeni sa preporukama ODIR-a i svim evropskim standardima, sve je to rješivo, naravno. Isto važi i za druge aspekte, kao što je puno poštovanje onoga što je u IBAR zakonima… I dalje želim da vjerujem da je sve rješivo, baš zbog snažne političke podrške koja je vanredna. Evropska komisija, bukvalno, čvrsto drži taj gard: ‘vrata su otvorena izvolite, izvolite, izvolite…‘ Ako prevagnu struje koje neće da omoguće Crnoj Gori da ide sama ovom brzinom, da postane punopravna članica EU do 2028. ili 2029. godine, to će se brzo vidjeti, taj kraj će brzo doći”, poručila je Đurović.
Sporazum sa UAE
Govoreći o investicionom sporazumu koji je Vlada potpisala sa UAE, Đurović kaže da su tim postupkom bili zatečeni svi, a građanima je zasmetao dio koji se odnosi na izgradnju nekretnina. Već je, podjseća, izgrađeno 400.000 stanova i puno kondo hotela.
,,Tri su važne pretpostavke koje taj proces mora da donese. Prvi je da bude transparentan, da se ispoštuju evropski standardi u najvećoj mogućoj mjeri. Drugi aspekt je zaštita životne sredina. Mi smo jedina zemlja koja ima lokaciju za zatvaranje poglavlja 27, a to je Ulcinjska solana, to su i drugi dijelovi ulcinjske rivijere, Velike plaže, koji moraju biti zaštićeni. Treći aspekt je podrška lokalne zajednice… Sve tri pretpostavke su veliki izazov za Vladu i sigurno je da tek predstoji dijalog o ovim pitanjima… Mnogo više bi odgovarao bolji pristup ulaganjima sa respektabilnim stranim partnerom. Crna Gora treba da bude osigurana da dugoročno prihoduje od razvojnih investicija”, istakla je Đurović.
Trampovi nameti
Ovih dana na snazi je, kaže Đurović, rapidno dnevno urušavanje ekonomskog poretka koji je uspostavljan od 1945. godine. Taj poredak se bazira na slobodnoj trgovini, internacionalnom liberalizmu, transatlantskom partnerstvu i drugim međunarodnim aspektima uređenja međunarodnih ekonomskih odnosa.
Preporučeno
,,Poredak koji poznajemo kao takav preko noći se mijenja. To je posebno ubrzano drugim mandatom američkog predsjednika Donalda Trampa, uvođenjem linearnih carina svim trgovinskim partnerima, uključujući one od 20 odsto Evropskoj uniji, pa i više od 45 odsto za neke azijske zemlje. Region je različito pogođen, najviše Srbija sa 37 odsto… Crna Gora je u toj najmanjoj kategoriji rasta carina, oko 10 odsto. Rat carinama nikome ne donosi koristi, revanšizam je logično sljedeća posljedica. Kompanije su u krizi, padaju prometi, padaju međunarodni lanci snabdijevanja, globalni lanci vrijednosti. Sve to se na kraju odražava na krajnjeg kupca, korisnika tih roba i usluga”, zaključila je Đurović.
