POBJEDA: Slovenija uskoro završava šestomjesečno predsjedavanje Savjetom EU. Što vidite kao najveće uspjehe Slovenije u ovom periodu?

DOVŽAN: U oblasti spoljne politike, jedno od dostignuća slovenačkog predsjedavanja Savjetom EU je jasna poruka o evropskoj perspektivi i proširenju donijeta na samitu EU – Zapadni Balkan na Brdu kod Kranja čiji je Slovenija bila domaćin. Samitu koji je održan 6. oktobra, prisustvovali su predsjednici Evropske komisije, Evropskog savjeta, lideri svih država članica EU i zemalja Zapadnog Balkana, što odražava jedinstvo EU i značaj koji pridajemo Zapadnom Balkanu. U usvojenoj deklaraciji jednoglasno je istaknuta evropska perspektiva, uključujući proširenje EU. Štaviše, EU se složila da redovno održava samite kako bi omogućila strateške diskusije o poboljšanoj saradnji. Konačno, zemlje Zapadnog Balkana će učestvovati u diskusiji o budućnosti Evrope.

U oblasti otpornosti, poseban akcenat smo stavili na spremnost za krize u oblasti zdravlja i sajber bezbjednosti. Nadovezujući se na naučene lekcije iz pandemije, naš cilj je bio da osiguramo da EU bude bolje opremljena za svaku vrstu moguće buduće krize (npr. prirodne katastrofe, migracioni tokovi, hibridni i sajber napadi, itd). U julu su države članice podržale napore slovenačkog predsjedništva ka sveobuhvatnijem pristupu. U novembru je uslijedilo usvajanje zaključaka Savjeta o jačanju spremnosti, sposobnosti reagovanja i otpornosti, čime je otvoren put za budući rad EU u ovoj oblasti. Za nas je od suštinskog značaja da ova važna tema ostane visoko na dnevnom redu evropskih donosilaca odluka.

Okolnosti pandemije podstakle su široku digitalizaciju naših ekonomija, javne uprave i naših privatnih života. Slovenačko predsjedništvo fokusiralo je pregovore na regulaciju digitalnih usluga i digitalnih tržišta – zakonodavni paket koji ima za cilj postavljanje novih globalnih standarda u regulaciji onlajn platformi. Rad na ovim poljima napredovao je prema našem ambicioznom vremenskom okviru i uspjeli smo da postignemo dogovor između država članica, što je dovelo do konačnog usvajanja ovog paketa. Ovo je jedan od naših najvažnijih rezultata.

POBJEDA: Što ste propustili da uradite?

DOVŽAN: Voljeli bismo da brže napredujemo sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Pošto smo uložili mnogo napora da se krene ka dogovorenom pregovaračkom okviru i prvoj međuvladinoj konferenciji, ostajemo optimisti da će to biti moguće u bliskoj budućnosti.

POBJEDA: Smatrate li da je dovoljno urađeno po pitanju proširenja EU ? Mislite li da zemlje kandidati treba da budu zadovoljne onim što je urađeno na ovom polju?

DOVŽAN: Učinjeni su važni koraci, posebno sa Srbijom, gdje je otvoren klaster od 4 pregovaračka poglavlja. Ocjena da li je dovoljno urađeno po pitanju proširenja može biti samo subjektivna i najbolje bi bilo da se o ovoj temi sudi vremenom, tj. samo daljim razvojem u ovoj oblasti. U ime zemalja kandidata ne možemo govoriti ni o tome da li su one zadovoljne stanjem u procesu evropskih integracija. Izvjesno je, međutim, da je Slovenija tokom svog predsjedavanja Savjetom EU uložila sve svoje snage i kapacitete da proces proširenja bude jedan od prioriteta EU, ali i zemalja regiona.

Dali smo sve od sebe za vrijeme našeg predsjedavanja, uzimajući u obzir dešavanja na Zapadnom Balkanu, izvještaje Evropske komisije o napretku zemalja kandidata koji su predstavljeni 19. oktobra 2021. godine i činjenicu da je proces proširenja zapao u ćorsokak u posljednje dvije godine. U skladu sa revidiranom metodologijom proširenja, prošle nedjelje održana je Međuvladina konferencije sa Crnom Gorom i Srbijom i zadovoljstvo nam je što je ovom prilikom otvoreno otvaranje pristupnog klastera četiri.

POBJEDA: Nedavno ste na panelu u Podgorici rekli da Evropska unija mora biti svjesna da je Zapadni Balkan njeno dvorište i da je Evropska unija najveći trgovinski partner u regionu, najveći investitor i donator. Stoga je, kako primjećujete, logičan korak naprijed institucionalna nadogradnja. ,,Ako se to ne desi, drugi akteri će iskoristiti priliku da prošire svoj uticaj i interese u regionu Zapadnog Balkana“ kazali ste tom prilikom. Na koga ste prvenstveno mislili? Na Rusiju? Šta je sa uticajem Kine i Turske?

DOVŽAN: Region Zapadnog Balkana je skoro u središtu Evrope i okružen je državama članicama EU. Dakle, sa geostrateške tačke gledišta, Zapadni Balkan je važan i privlačan dio Evrope za neke jake i uticajne aktere, uključujući i gore navedene zemlje.

POBJEDA: Iz EU je nedavno ocijenjeno da bi eventualni ulazak Demokratskog fronta u Vladu usporio pristupne pregovore Crne Gore. Kakav je Vaš stav? Kako vi gledate na ovu mogućnost, imajući u vidu bliske veze ove grupacije sa Rusijom?

DOVŽAN: Što se tiče „sastava“ crnogorske Vlade, dijelimo stav EU i SAD: voljni smo da i dalje podržavamo one snage u Crnoj Gori koje će nedvosmisleno održati, odnosno osigurati evroatlantsku orijentaciju vaše zemlje. Unaprijeđena i ubrzana implementacija reformske agende EU može dovesti do bržeg tempa pregovora. U tom smislu, crnogorske vlasti moraju staviti veći akcenat na uspostavljanje dovoljno dobrih rezultata kako bi mogli zatvoriti dalja poglavlja. Da bi se to desilo, od vitalnog je značaja da Crna Gora prvo ispuni privremene standarde postavljene za poglavlja o vladavini prava, jer će to nastaviti da određuje ukupni tempo pristupnih pregovora.

POBJEDA: Kako vidite uticaj Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori? Mislite li da Rusija koristi SPC za ostvarivanje svojih interesa, a preko Vlade koja je otvoreno bliska crkvi?

DOVŽAN: Pluralno, demokratsko društvo mora da obezbijedi jednako ostvarivanje mnogih različitih interesa. Sposobnost nosilaca javnih funkcija da postignu prijeko potreban konsenzus o ključnim pitanjima u zemlji je ključna; jedno takvo je, između ostalog, i pitanje članstva u EU i NATO.