Države članice treba da odobre zatvaranje poglavlja, a odluka se donosi jednoglasno.
Mediji su ranije objavili da je Hrvatska uručila Crnoj Gori non-paper u kojem je našoj zemlji skrenuta pažnja na više neriješenih sporova dviju država među kojima su: neusaglašena, pa stoga i neutvrđena granica na moru, neriješeno pitanje vlasništva nad Školskim brodom nekadašnje JNA „Jadran“, izostanak procesuiranja svih počinilaca ratnih zločina nad Hrvatima početkom devedesetih i ime bazena u Kotoru koji su kotorske lokalne vlasti nazvale po Zoranu Džimiju Gopčeviću koji je ranih devedesetih godina prošlog vijeka bio čuvar u logoru u Morinju gdje su držani Hrvati zarobljeni u tada okupiranom dijelu Hrvatske.Vlada Hrvatske ljetos je predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i predsjednika Demokratske narodne partije i poslaniku Milana Kneževića proglasila osobama non grata, zbog kako je navedeno sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Hrvatske u unutrašnje političke svrhe.
Kako je Hrvatska tada naglasila, dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterijuma za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, u skladu sa Pregovaračkim okvirom Evropske unije za Crnu Goru.
Večernj list je objavio da neće dozvolizi zatvaranje planirana četiri poglavlja vće tri.
“Evropska komisija i većina država članica unutar Savjeta EU žele zatvaranje četiri poglavlja. Ipak, sve ide prema tome da zvanični Zagreb ipak dopusti zatvaranje tri ili dva poglavlja (naša upućena procjena: tri), u gestu koji će sadržati poruku da dobra volja u Zagrebu postoji, ali da se u Podgorici niko ne bi smio zanositi da se prema Hrvatskoj može odnositi sa figom u džepu. Odnosno, da u Podgorici mora biti uvijek prisutna dobra volja za rješavanjem postojećih otvorenih pitanja, koja je Hrvatska pobrojala u nedavnom non-paperu upućenom Crnoj Gori”, piše večernji list.
Preporučeno
“Hrvatska takođe šalje poruku da sa prosrpskim strankama u vlasti Crna Gora ne može dobiti baš sve i odmah, što god poželi i kad god poželi. Za to je ipak potrebna jasnija proevropska politika, a ona uključuje i konkretnije rezultate u dobrosusjedskim odnosima. A o tome se pita prvenstveno Hrvatska”, piše Večernji.