Video
Premijer Duško Marković, ministar odbrane Predrag Bošković i gradonačelnik prijestonice Aleksandar Kašćelan, položili su danas vijence na Spomenik herojima Božićnog ustanka 1919. u Bajicama, čime je počelo svečano obilježavanje stogodišnjice ovog događaja na Cetinju. Nakon polaganja vijenaca, proslava koju organizuje Ministarstvo odbrane, nastavljena je održavanjem svečane akademije u Zetskom domu, uz prisustvo predstavnika državnog, političkog, kulturnog i naučnog života, što predstavlja svojevrsni presedan u novijoj istoriji Crne Gore.
Ako se iko zapitao zašto je današnji događaj toliko značajan, ne treba ići u daleku prošlost, već je dovoljno napomenuti da su do prije nekoliko godina Božićni ustanak, “zelenaši” i Krsto Zrnov Popović u Crnoj Gori bili tabu tema iako su predstavljali jedan od najznačajniih djelova naše istorije. Prvi put u modernoj istoriji naše države napravljen je presedan – čitav državni vrh dolazi na proslavu Božićnog ustanka koji je podignut 6. januara 1919. godine, na Badnje veče, a imao je za cilj da se ponište odluke Podgoričke skupštine.
Ovaj, slobodno se može reći, istorijski političko-državnički potez koji je danas i zvanično napravio državni vrh Crne Gore je međutim, samo nešto što se se pripremalo već neko vrijeme. Poslanici parlamenta Crne Gore usvojili su krajem novembra Rezoluciju povodom stogodišnjice Podgoričke skupštine, kojim se maltene poništavaju odluke koje su donijete 1918. godine. Ako tome dodamo da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nedavno poručio da “treba nastaviti posao na obnovi autokefalnosti Crnogorske pravoslave crkve i da će država aktivno raditi na tome”, naslućuje se da je nakon spoljnopolitičkih zaokreta koje je naša država napravila, došlo vrijeme da se srede unutrašnja istorijska, društvena, crkvena i identitetska pitanja.
Preporučeno
Đukanović je direktno podržao današnju proslavu iako je bio spriječen da dođe. Zahvalio se za poziv ministru Boškoviću i odao priznanje na organizaciji Svečane akademije povodom stogodišnjice Božićnog ustanka, Ministarstvu odbrane i Vladi Crne Gore za adekvatan državni odnos prema tom velikom događaju.
“Božićni ustanak ima posebno mjesto i značenje u slavnoj crnogorskoj istoriji. Ubrzo nakon završetka Prvog svjetskog rata grupa građana u Crnoj Gori proglasila je sebe Velikom narodnom skupštinom i pod patronatom Vlade Srbije riješila da ukine sopstvenu državu i dinastiju. Šest nedjelja kasnije, u januaru 1919. hiljade Crnogoraca odlučili su da se oružanim putem odupru tom nasilju i nepravdi. Geslo ustanika ,,Za pravo, čast i slobodu Crne Gore” na pravi način je odražavalo karakter i ciljeve njihove borbe”, poručio je Đukanović.
Današnje obilježavanje Božićnog ustanka je svojevrsni pokazatelj da je Crna Gora konačno odlučila da se vrati sebi i da se na objektivan način suoči sa svojom istorijom i činjenicama iz prošlosti, ma kakve god one bile i koliko god političke kontroverze u sadašnjosti izazivale.
Što se danas slavi?
Božićni ustanak crnogorskog naroda, podignut 6. januara 1919. godine, na Badnje veče, a imao je za cilj da se ponište odluke Podgoričke skupštine, od 26. novembra 1918. godine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji, da se Crna Gora oslobodi faktičke vojne okupacije srpske vojske, da se odbrani i afirmiše crnogorska državna nezavisnost i da Crna Gora kao punopravan i ravnopravan državno-pravni subjekt stupi u jugoslovensku konfederaciju.
Crnogorski januarski ustanak 1919. godine, prema riječima zvaničnih crnogrskih istporijskih izvora, imao je za cilj da skrene pažnju međunarodne javnosti i velikih sila uoči i tokom zasjedanja Versajske mirovne konferencije na crnogorsko pitanje. Cilj je bio da se ukaže na to da crnogorski narod ne prihvata provedenu i nasilnim putem proklamovanu aneksiju Crne Gore od strane Srbije. Raspoloženje da Crna Gora stupi u novu jugoslovensku državu kao ravnopravan član i partner imalo je većinsku podršku kod crnogorskog naroda, ali ono nije moglo biti plebiscitarno iskazano, jer je sila pobijedila pravo i pravdu.
Stvarni vođa, vojni zapovjednik ustaničkih snaga u Božićnjem ustanku, bio je kapetan, potom komandir Krsto Zrnov Popović.
Parola crnogorskih ustanika koji su se borili bila je “Za pravo, čast i slobodu Crne Gore”.
B.K.
