Video
Prozapadni predsjednik Crne Gore, koji se suprotstavio Rusiji i usmjerio svoju malu zemlju u NATO, upozorio je da je integracija Zapadnog Balkana u EU ključna za uniju kako bi se zaštitila od rastućeg ruskog i kineskog političkog i ekonomskog uticaja u regionu, piše AP.
Preporučeno
Crnogorski predsjednik Milo Đukanović je u intervjuu za Associated Press izjavio da su britanski haotični razvod od EU i druge krize u uniji umanjili njen entuzijazam za prihvatanje novih članica, ali da Evropa ne smije predati ovaj strateški region drugim globalnim igračima.
Đukanović je rekao da Rusija i Kina imaju legitimne interese na Balkanu, gdje je ruski politički uticaj porastao, posebno u susjednoj Srbiji. U međuvremenu, Kina je uložila ogromna sredstva u infrastrukturu kako bi povećala svoju moć u centralnoj i istočnoj Evropi.
“Ali nije pitanje da li Rusija, Kina ili neka treća zemlja imaju svoje interese na Balkanu. Pitanje je zašto Evropa predaje taj region bilo kome drugome”, rekao je Đukanović.
“Mislim da je to prvenstveno interes Evrope.”
Đukanović je insistirao da ako balkanske zemlje – koje su prošle kroz niz ratova devedesetih godina i još uvijek zaostaju u reformama potrebnim za ulazak u EU – ostanu izvan dosega EU, budućnost same unije bi bila ugrožena.
„Alternativa je, zapravo, destrukcija Evrope”, rekao je Đukanović.
“Mislim da se Evropa mora zaštititi od te destrukcije i mora jasno prepoznati svoje strateške interese.”
Nakon ulaska u NATO 2017, Crna Gora je sljedeća po redu za pridruživanje EU, sa 2025. predviđenom kao najraniji mogući datum za ulazak u EU. I Srbija bi mogla da se pridruži do 2025, dok Albanija, Makedonija, Kosovo i Bosna još uvijek nisu dostigle taj nivo pred-pristupnih pregovora.
Međutim, Francuska i neke druge države EU izrazile su skepticizam čak i oko tih datuma u svjetlu burnog britanskog odlaska iz unije, upozoravajući da se Evropa prvo mora pozabaviti vlastitim problemima prije nego što se proširi.
Đukanović je insistirao da EU treba da nastavi sa politikom proširenja bez obzira na krizu.
“Ne smijemo ovo pitanje tretirati kao crnogorsko pitanje ili balkansko pitanje, moramo ga tretirati kao evropsko pitanje. Ne postoji bolja konsolidacija Evropske unije od njenog daljeg ujedinjenja”, upozorio je on.
Đukanović, politički veteran koji vlada Crnom Gorom 30 godina, naveo je pokušaj državnog udara 2016. godine u Crnoj Gori, za koji kaže da ga je orkestrirala ruska vojna tajna služba, kao primjer „destruktivne“ politike Moskve u regionu.
Đukanović je rekao da “nema sumnje” da Rusija pokušava da spriječi ulazak zemalja Zapadnog Balkana u NATO. On je rekao da je “savršeno jasno” da Moskva ima “destruktivnu politiku prema EU, prema ujedinjenju Evrope i zapadnim vrijednostima uopšte”.
Strane sile, ukazao je Đukanović, takođe igraju ulogu u nedavnim protestima u Crnoj Gori na kojima se traži njegova smjena sa vlasti zbog optužbi za korupciju.
„Na Balkanu se još uvijek vodi strateška politička i kulturna bitka“, rekao je on.
Đukanović je izrazio nadu da će, nakon što se riješi, kriza sa Bregzitom prije osnažiti evropsko jedinstvo, nego ga potkopati.
“Možda će ovo iskustvo sa Bregzitom osnažiti Evropsku uniju”, rekao je Đukanović. “Ne vidim neku drugu članicu Evropske unije kako hita da ponovi ovu britansku avanturu.”
“Ispostavilo se da je teško ući u EU, ali je još teže otići”, rekao je on.
