Video
Crnogorski predsjednik Milo Đukanović u intervjuu BN TV rekao je da ne vidi prostor za sukob sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Mišljenja je da će sačuvati jednu dobru atmosferu između države i vjerskih zajednica koje funkcionišu na državnom prostoru Crne Gore.
“Mi, u državnim strukturama ne vidimo nikakav prostor za taj sukob i nijesmo u donošenje zakona ušli sa idejom da se sukobljavamo, nago da pokušamo da donesemo jedan novi zakon, kao dio novog pravnog sistema Crne Gore, koji treba da supstituiše zakon iz vremena buvše Jugoslavije oz 1976. ili 1977. godine. Naravno, kada donosite takav zakon kojim se definiše odnos države i crkve onda ne možete izbjeći i da ne definišete pitanje imovine“, rekao je Đukanović.
Kaže da je to pitanje očigledno bilo vrlo problematično za Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori.
“Konsultovali smo evropske eksperte iz oblasti prava i oni su nam dali za pravo da možemo ići tim putem kojim smo krenuli i da će to biti u saglasju sa onim što su pravni standardi Evrope u toj oblasti. Ja zaista mislim da imamo sve uslove da, nakon početnih tenzija se bolje razumijemo i da tu oblast uredimo onako kako treba da bude uređena a da istovremeno sačuvamo jednu dobru atmosferu između države i vjerskih zajednica koje funkcionišu na našem državnom prostoru”, rekao je Đukanović.
Upitan da li dogovor vlasti Tirane i Prištine o zajedničkom nastupu kada je riječ o njihovoj spoljnoj politici znači stvaranje “velike Albanije”, crnogorski predsjednik kaže da kada se negdje zamagli ili udalji evropska perspektiva onda se počnu porađati te ideje koje možda na početku i nemaju neki apsolutno loš predznak kao što bi mi sada možda mogli pretpostavljati.
“Kada dozvolite da se te ideje razmahnu, da duh izađe iz boce, onda se jako vara svako ko misli da će savršeno kontrolisati situaciju“.
On kaže da bi mogao na bazi iskustva da potvrdi da su neki ljudi 90-tih godina bili daleko ozbiljnijeg kapaciteta nego neki koji su danas tu pa su im stvari izmakle kontroli.
“Dakle, vraćam se na osnovnu poruku. U mjeri u kojoj budemo pametni da se držimo strateškog kursa evropske integracije i u mjeri u kojoj budemo uspjeli da animiramo EU da suštinski, a ne samo deklarativno, svoja vrata drži otvorena za integraciju zemalja Zapadnog Balkana bićemo u neuporedivo boljoj šansi od retrogradne alternative o kojima pričamo“, kazao je Đukanović u intervjuu BN TV.
Predsjednik Crne Gore kaže da je šansa Zapadnog Balkana evropska integracija i da bez toga nema ekonomskog i demokratskog razvoja.
Đukanović je za BN TV kazao da je interes ovog regiona da Evropa bude naša zajednička kuća, koja će biti konkuretna sa drugim velikim silama.
“Mi svjedočimo globalnoj političkoj i bezbjednosnoj prekompoziciji i treba da budemo zainteresovani da Evropa sačuva konkurentnost“, kazao je Đukanović.
Govoreći o zemljama Zapadnog Balkana, Đukanović kaže da se dosta trošilo neracionalno vrijeme i da smo došli u situaciju da su interes za ovaj prostor pokazali i drugi globalni igrači, koji imaju svoje legitimne interese.
“Zapadni Balkan mora biti civilizacijski, kulturološki, ekonomski… dio Evrope. EU mora biti lokomotiva koja će to da povuče“, istakao je Đukanović, navodeći da se na tom putu posustalo i da je došlo do obnove, kako je rekao, loših politika kojima smo svjedočili devedesetih godina.
“Pad entuzijatizma za proširenje EU dovelo je do pooštrenih kriterija i uslova za ulazak u EU“, kazao je crnogorski predsjednik.
On naglašava da zemlje Zapadnog Balkana imaju perspektivu u evropskim i evroatlanskim integracijama, što je Crna Gora prepoznala ranije i na tom putu u odnosu na druge je u odmakloj fazi.
Kada su u pitanju odnosi sa Srbijom i predsjednikom Aleksandrom Vučićem, Đukanović kaže da oni nijesu zahladili, ali da nijesu kao što su bili ranije.
“Nijesu zahladili naši odnosi. Sastanaka zvaničnih i nezvaničnih ima, malo više je bilo nezvaničnih i nije bilo tako davno, postoji komunikacija“, kazao je Đukanović.
Priznaje da je došlo do promjene u tim odnosima.
“Nije bilo tako davno kada su i sa jedne i sa druge adrese stizale poruke o odličnim međudržavnim odnosima, da bi danas, bez velike udubljenosti nego analizirajući samo ono što su političke javne poruke i ono što je uređivačka politika većine medija mogli da zaključimo da ti odnosi više nijesu tako dobri kao što su bili u prethodnom periodu“.
Razlog vidi u tome što je, po njemu, otvoren prostor za obnovu, kako kaže, jako pogrešnih, nakaradnih teza koje su dovele do ugrožavanja vitalnih vrijednosti svih naroda koje su živjele na prostoru bivše Jugoslavije tokom devedetih.
Upitan na koje teze misli, kaže da postoje ambicije određenih država u regionu da uređuju prava svojih sunarodnika u drugim državama.
Preporučeno
“To je bio razlog za rat devedetih… i to je rodilo pogubne ideje koje su dovele do rata…“, podsjetio je crnogorski predsjednik.
