Video
Strategija za Zapadni Balkan Evropske komisije ne predstavlja obećanje državama tog regiona da će 2025. godine sve biti članice Evropske unije (EU), ali je datum realan da zemlje u tom periodu realizuju sve nužne reforme iz domena pregovaračkih poglavlja, ocijenila izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Nikoleta Đukanović.
Preporučeno
Ona smatra da Strategijom za Zapadni Balkan, koja je juče objavljena, Evropska komisija želi da ohrabri šest zemalja – BiH, Albaniju, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju i Srbiju – da pojačaju napore u reformama kako bi ispunile potrebne kriterijume za članstvo u EU.
„Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini poslala je vrlo jasnu i izuzetno značajnu poruku, da sa Zapadnim Balkanom EU dijeli zajedničku budućnost, pored toga što dijele istoriju. Međutim, Strategija ne predstavlja obećanje državama Zapadnog Balkana da će 2025. godine sve biti članice EU“, kazala je Đukanović u saopštenju.
Prema njenim riječima, datum je projektovan kao realan i dovoljan da države u tom periodu realizuju sve nužne reforme i procese iz domena pregovaračkih poglavlja, kako bi, kako je navela, zadovoljili kriterijume za članstvo.
„Mogerinijeva je ocijenila da to nije rok, ali da je to realna perspektiva i za one koje pregovaraju i za one koji će tek pregovarati. Vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije ostaju, kao neke od oblasti gdje region mora da napreduje. Takođe, oblast nezavisnosti medija i povjerenja u pravosudni i izborni sistem su oblasti u kojima se moraju uložiti značajni napori“, ukazala je Đukanović.
Ona je kazala da je evropski komesar za proširenje Johanes Han ocijenio da su postavljeni ciljevi veoma ambiciozni, ali izvodljivi, a da je, kako je navela, predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker rekao da nijedna država neće postati članica Unije dok ne ispuni uslove.
„EU želi da na ovaj način izvrši pozitivan pritisak na one koji donose odluke u regionu, i da ih na neki način ohrabri da što prije realizuju zacrtane ciljeve i dođu do EU. Sama činjenica da je 57 preporuka podijeljeno u nekoliko oblasti među kojima su vladavina prava, bezbjednost, ekonomija, govori da je mnogo posla pred regionom, ali da to nijesu obaveze koje ne mogu biti realizovane“, istakla je Đukanović.
Ona smatra da rečenica komesara za proširenje, da svaka zemlja mora da odradi domaći zadatak, ali i da i EU mora da odradi svoj domaći zadatak, govori o sagledavanju nedostataka sa jednakih nivoa.
„Han ne stavlja EU u drugačiju ravan u odnosu na Zapadni Balkan, već dijeli odgovornost, što je takođe ohrabrujuća poruka za države kandidate“, zaključila je Đukanović.
