Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović govorio je na Cetinju povodom 29. oktobra – Dana crnogorskog sudstva i obilježavanja najvećih datuma u crnogorskoj pravnoj istoriji.

Predsjednik je kazao da je istorija crnogorskog sudstva neodvojivi dio istorije crnogorske državnosti.

”Borba za sticanje nacionalne slobode i političke nezavisnosti uvijek je značila i borbu za uređenu državu, koja ima svoje sudske institucije i zakone. Crnogorski vladari XVIII i XIX vijeka su uporedo sa političkim, diplomatskim i vojnim djelovanjem za stvaranje nezavisne države, ulagali napore da izgrade pravni sistem koji će osigurati slobodu i pravdu unutar crnogorskog društva. Stvaranjem države težilo se da državljanin Crne Gore očuva svoj nacionalni i kulturni identitet, ali i da bude zaštićen u pravima kao građanin”, kazao je Đukanović.

Na početku XVIII vijeka, kako je dodao, kad je Crna Gora stekla obilježja slobodne i politički nezavisne zemlje, njen vladar, mitropolit Danilo Petrović Njegoš uvidio je potrebu da se uspostavi zakon i red, i formiraju institucije koje će brinuti o sprovođenju zakona u državi. Rezultat takvog državničkog nauma bilo je formiranje Nadplemenskog suda 1713.

”On, nažalost, zbog okolnosti u kojima se Crna Gora nalazila, nije dugo funkcionisao. Tek krajem XVIII vijeka Crna Gora je dobila trajne institucije sudske vlasti, čije je djelovanje i unapređivanje trajalo sve do kraja državne nezavisnosti 1918. Veliki državotvorni i institucionalni hod Crne Gore započeo je donošenjem Opšteg zakonika crnogorskog i brdskog i formiranjem Praviteljstva suda crnogorskog i brdskog. Nastavljen je ustanovljenjem Senata u vrijeme Petra II Petrovića Njegoša, i donošenjem niza akata kojima je učvršćen pravni poredak u nezavisnoj Crnoj Gori”, kazao je crnogorski predsjdnik.

Druga polovina XIX vijeka započela je, dodao je on, velikim činom u pravnoj istoriji Crne Gore – donošenjem Zakonika knjaza Danila I. On predstavlja temelj izgradnje našeg modernog pravnog sistema, ocijenio je Đukanović.

”Na tom čvrstom fundamentu nastajao je pravni sistem Knjaževine Crne Gore u vrijeme Nikole I Petrovića Njegoša. On se prvog dana kada je stupio na prijesto zakleo da će cijelog života svojski brinuti da svom narodu pribavi kod stranih naroda uvaženje, a na domu bezbjednost i mir, da će strogo paziti da sudije pravo sude. Obećao je i da će svakoga poštenog i pravog državljanina braniti, a krivca kazniti, ne gledajući na njegov rod, čin ili dostojanstvo. Zato se njegova vladarska epoha, koja je trajala više od pola vijeka, prepoznaje ne samo po velikim vojničkim pobjedama i političkim uspjesima, nego i po izuzetnim pravnim spomenicima, od kojih neki svojim značajem nadilaze prostor Crne Gore. Najpoznatiji su Bogišićev Opšti imovinski zakonik iz 1888. i Ustav za Knjaževinu Crnu Goru 1905”, naveo je Đukanović u govoru.

Crna Gora je uživala ugled zemlje u kojoj postoji pravna sigurnost i dosljedno sankcionisanje kršenja zakona, kazao je nadalje Đukanović.

”Primjetan je bio i napor države da zakonodavnom djelatnošću uredi mnoge oblasti društvenog života i pravnih odnosa, da sudove učini efikasnijim, i sudske postupke proceduralno kvalitetnijim. Sve je to rađeno u vremenu kada Crna Gora nije imala adekvatne obrazovne institucije za pravnu struku, niti dovoljan broj pravnika. O okolnostima u kojima se razvijalo crnogorsko sudstvo i pravni sistem uopšte, najbolje svjedoči podatak da je prvog pravnika Crna Gora dobila tek sredinom sedamdesetih godina XIX vijeka. Sto godina nakon prvog pravnika, dobili smo i Pravni fakultet u Crnoj Gori”, kazao je Đukanović.

Upravo u naporima da se donošenjem zakona i izgradnjom sudskih institucija, osigura sloboda, sigurnost i pravda za sve državljane Crne Gore, prepoznaje se jedan od najvažnijih tokova njene novovjekovne istorije, i jedno od suštinskih obilježja naše današnje nezavisne države, smatra Đukanović.

”Ova duga tradicija je ne samo svjedočanstvo o državnom utemeljenju Crne Gore, već i uzor i putokaz za izgradnju pravne države u procesu evropske i euroatlantske integracije. Efikasno, djelotvorno i odgovorno pravosuđe osnov je za ostvarenje političkih i pravnih ideala – pravne države i vladavine prava, na kojima je izgrađena Evropska unija. Zato se Crna Gora, kao prva zemlja kandidat za članstvo u EU, koja je pregovarački proces otpočela obaveznim otvaranjem poglavlja 23 i 24, mora još predanije pozabaviti implementacijom evropskih standarda u oblasti pravosuđa. I to prioritetno ne zbog obaveza na integracionom putu, već prije svega zbog unapređenja kvaliteta života građana, stvaranja uslova za ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, stabilnog poslovnog ambijenta za privlačenje stranih investicija, za bezbjednost ljudi, i za stabilnost države i društva. Pored kvalitetno osmišljenog i odgovarajućeg normativnog okvira, pravni poredak treba prije svega da štite sudovi svojim radom. Oni su nezamjenjiva karika u lancu svakog pravnog sistema”, navedeno je u govoru.