Video
Velika Britanija će nastaviti da sarađuje sa Crnom Gorom bilateralno, a posebno kao sa NATO članicom, i daće saglasnost Crnoj Gori na otvaranje poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene, do kraja godine, poručio je predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović koji boravi u Londonu na poziv predsjednika Oksfordske unije Stefena Horvata.
“Vjerujem da će to biti impuls i drugim zemljama članicama EU da otvorimo i to pretposljednje pregovaračko poglavlje i da na taj način stvorimo uslove da u prvoj polovini naredne godine imamo otvorenu kompletnu agendu pregovora i da se usredsredimo na zatvaranje poglavlja i na stvaranje pretpostavki za ostvarivanje punopravnog članstva u doglednoj budućnosti. Pred crnogorskom i britanskom saradnjom imamo jedan dobar i plodan period i vjerujem da će Britanija uspjeti da smogne snage da uspješno završi proces razoružavanja od Evrope”, zaključuje Đukanović.
Kako dodaje, Velika Britanija je potvrdila svoju zainteresovanost za budućnost Zapadnog Balkana i zaista pokazala svoju partnersku i prijateljsku pažnju prema Crnoj Gori.
“U Londonu sam čuo jedinstvenu poruku, a to je da je Velika Britanija odlučila da napusti EU, ali ne napušta Evropu, i želi da ostane aktivan igrač na evropskom prostoru kroz one institucije i forme koje će biti mjesta ispoljavanja zajedničkog interesa za budućnost evropskog kontinenta – kroz OEBS, Savjet Evrope, a posebno kroz NATO savez”, kazao je Đukanović.
Đukanović je istakao da je jako važan dijalog sa Velikom Britanijom, koji treba “da čuvamo i unapređujemo, jer će ona kao članica EU ili nakon toga uvijek biti važan globalni akter kreiranja globalne politike”.
Preporučeno
“Mislim da je Crna Gora već do sada imala značajne benefite od tog partnerstva. Mi smo imali snažnu podršku Velike Britanije kada smo išli putem članstva u NATO, mi i dalje imamo snažnu podršku kada želimo da ostvarimo članstvo u EU”, rekao je predsjednik.
Prema njegovim riječima, Velika Britanija, iako, kako kaže, sada izgleda paradoksalno kada napušta EU, daje podršku perspektivi Zapadnog Balkana.
“Možda neki drugi regioni neke druge zemlje u Evropi, zahvaljujući svom ranijem razvoju, imaju privilegiju da biraju da li žele ili ne da ostvaruju svoju budućnost u EU, ali zemlje ZB koje su te šanse propustile u istoriji, i već dugo su van onog što je matični tok evropskog razvoja, danas imaju samo jedan put – a to je da se pridruže evropskim i evroatlanskim integracijama i pokušaju ubrzano da nadoknade onaj dio istorije kojeg smo propustili prethodnih vjekova i da dostignemo evropski dio razvijenosti da bismo nakon toga mogli biti partner koji će odlučivati o tome kakva će biti naša budućnost i naša zajednička odgovornost za ono što su evropski interesi svih nas koji dijelimo taj evropski prostor”, ističe Đukanović.
