Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović nedavno je vratio na ponovno odlučivanje sve zakone koji su donešeni na skupštinskoj sjednici 29. decembra. Komentarišući odluku predsjednika države, Duković kaže da je iskoristio svoje ustavno pravo.

“Potpuno očekivana odluka. Predsjednik Đukanović iskoristio je svoja ustavna ovlašćenja, a u tu situaciju je došao zbog nezakonitih radnji Skupštine. Vraćanjem zakona koje je Skupština donijela na sjednici 29. decembra prošle godine, Đukanović je postupio u skladu sa Ustavom i tu nema šta više da se priča“, ističe Duković.

Osvrćući se na posljednje zasijedanje Skupštine 29. decembra 2020. godine, kada su „protivpravno i nezakonito“ usvojene izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Duković kaže da je svima jasno da se, tim izmjenama Zakona koje svakako žele da usvoje, Srpska pravoslavna crkva stavlja u dominantnu poziciju i biva iznad zakona bez ikakve kontrole.

“To je pravo silovanje demokratije i način kako se zloupotrebljavaju zakoni. Mislim da je to doneseno u jednoj protivpravnoj proceduri ignorišući sve, prije svega Poslovnik Skupštine, a zatim i naše zakonsko uređenje kao demokratske države. Sama činjenica u tome da su na dnevnom redu bile izmjena poslovnika gdje su naveli da može onaj ko je odsutan da pravi kvorum online, govori o tome da u tom trenutku kada su krenuli sa sjednicom nijesu imali kvorum. Ali govori i to da sve što su usvojili nakon toga je protivzakonito i protivpravno. O sadžini samog zakona, mislim da ne treba da kažem previše jer je svima jasno da je to zakon koji podriva osnovne temelje našeg društva, postavlja Srpsku pravoslavnu crkvu na dominantnu poziciju i iznad zakona bez ikakve kontrole“, ističe Duković.

Predsjednik Skupštine Alekse Bečića, je i pored grubog kršenja Poslovnika, zanemario i to što Državna izborna komisija odbio da verifikuje mandat Suadi Zoronjić koja je izabrana sa liste “Crno na bijelo”, nakon ostavke Filipa Adžića, već je nastavio sjednicu i usvajanje izmjena i dopuna Zakona koji su uvršteni na dnevni red. Komentarišući ovakav postpuak Bečića, Duković kaže je predsjednik Skupštine time pokazao svoje pravo lice kao i da nije odmakao u političkoj edukaciji.

“Iako su pokušali da sebe predstave kao neku građansku opciju, pokazali su se da su skroz nešto drugo i da uopšte nijesu odmakli u svojoj političkoj edukaciji. Ostali su tamo đe su i bili i čini mi se da su nas vratili u one čuvene ‘90. godine. Što se tiče njihovog stava i poimanja građanskog društva mislim da je to svima apsolutno jasno. Pored toga, Bečić je pokušao da podmetne i uporedi Poslovnik Skupštine sa Poslovnikom gradske opštine, i dobio je i najbolji demant. Iz gradske opštine Golubovci najbolji su dali demant kada su objasnili da po njihovom poslovniku može, a po skupštinskom ne može se kvorum raditi bez fizičkog prisustva“, naglašava Duković.

Na posljednjoj skupštinskoj sjednici u 2020. godini, vladajuća većina odbila je da uvrsti u dnevni red Prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici, što su iz Bošnjačke stranke ocijenili kao povod za zabrinutost, ali i konstatovali su da nova vlast ne želi istinsko pomirenje.

“Tog dana odbijena su dva predloga da se uvrste u dnevni red –Prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici i Prijedlog Zakona o zabrani fašističkih, neofašističkih i vojnih nacionalističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola. Neuvrštavanjem ova dva prijedloga u dnevni red je njihovo pravo ogledalo i takozvana velikosrpska politika. Kada pogledate samo što kažu biće vam jasno. Oni kažu – cijela bivša Jugoslavija je kriva, jedino Srbija nije kriva za rat, ona je kao žrtva svega toga, a svi znamo šta je istroijska istina. Jednako kako danas imate jednu državu koja ni sa jednim susjedom nema dobre odnose, šta možete drugo da kažete, u čemu je problem, u svim ostalim susjedima ili njoj samoj. Ovo je samo potvrda onog što oni svi govore i stavova koje iznose. I u Skupštini smo imali prilike često da čujemo da oni ne priznaju genocid u Srebrenici, a takođe da su njihovi ideali bivši četnici i vojvode. Tako da je time sve rečeno“, jasan je Duković.

Đeljošajeva svađa sa Glavnim gradom počela kada i pregovori sa Krivokapićem

Komentarišući političku situaciju u Opštini Tuzi i njihove sukobe sa Glavnim gradom, Duković smatra da je pozadina toga to što je predsjednik te opštine Nik Đeljošaj želio da uđe u Vladu Zdravka Krivokapića.

“Đeljošaj nije samo pregovarao sa Krivokapiće, nego se nametao želeći da uđe u taj savez. Ali u taj savez teško će ko ući bez nacionalnog predznaka koji znamo koji je. I tako je Đeljošaj fino ispraćen i vraćen na početna podešavanja. Ako se malo vratite unazad i pogledate kako je sve teklo, vidjećete da je svađa sa Glavnim gradom počela kada i pregovori sa Krivokapićem. To je samo znak da su htjeli da se dodvore novoj vlasti. Kada su odbijeni, on je restartovan“, zaključuje Duković.