Video
Od svih zemalja koje su ušle u NATO i Evropsku uniju od kraja Hladnog rata, nijedna zemlja se nije tako brzo kretala prema Zapadu kao Crna Gora. Za ove izuzetne rezultate nije bilo zaslužno samo rukovodstvo-predsjednici, premijeri i ministri inostranih poslova, već i izuzetni muškarci i žene Crne Gore, koji su neumorno radili u ministarstvima i prekomorskim ambasadama i, naravno, Brisel koji je ubrzao integracije, kaže u intervjuu Pobjedi Brus Džekson.
Preporučeno
Stručnjak za integracije postkomunističkih zemalja u NATO i predsjednik Projekta za demokratije u tranziciji, jedne od vodećih nevladinih organizacija u Vašingtonu koja se bavi našim dijelom svijeta, ističe da će što budemo bliži EU biti i više američkih investitora.
Ističe da se sjeća bezbroj sastanaka sa Milom Đukanovićem i Milanom Roćenom u posljednjih dvadeset godina, kao i toga da je budućnost Crne Gore u NATO i EU bila tema svaki put.
“Svake godine Đukanović je predvodio crnogorsku delegaciju na konferenciji o bezbjednosti u Minhenu i potencirao crnogorski put u NATO. Prekretnica je 2006. godina i pobjeda na referendumu o nezavisnosti. Kada je Crna Gora postala nezavisna država, vrata u NATO i EU su bila širom otvorena. Od svih zemalja koje su ušle u NATO i EU od kraja Hladnog rata, nijedna zemlja se nije tako brzo kretala prema Zapadu od Crne Gore. Za ove izuzetne rezultate nije bilo zaslužno samo rukovodstvo – predsjednici, premijeri i ministri inostranih poslova, već i izuzetni muškarci i žene Crne Gore koji su neumorno radili u ministarstvima i prekomorskim ambasadama i, naravno, Brisel koji je ubrzao integracije u NATO i EU. Bila je velika privilegija raditi sa tako talentovanim i posvećenim ljudima”, kaže Džekson.
Kako dodaje, u potpunosti je saglasan sa prioritetom pristupanja EU za Crnu Goru i često su govorili da nema smisla izdavati NATO garanciju osiguranja ukoliko se Crna Gora ne gradi kao evropska kuća.
“Vrijednosti koje su uvele Crnu Goru u NATO su iste vrijednosti koje će je dovesti do članstva u EU. Međutim, mislim da je greška da se insistira na vještačkim datumima koji stvaraju nerealna očekivanja i ometaju procese. Proces pristupanja je više nalik obrazovanju na koledžu. Nije stvar u tome koliko brzo studirate; radi se o tome koliko se uči. Sa Bregzitom i EU izborima postoji mnogo dešavanja u Briselu ove godine. Jedina stvar koja je bitna je da Crna Gora nastavlja da zatvara poglavlja stalno, iz godine u godinu. Pretpostavljam da će sljedeća klasa novih članica EU ući između 2025-2030”, ocijenio je američki stručnjak.
Na pitanje kako Crna Gora može privući investitore iz SAD, pošto ih nema, Džekson odgovara da je Hrvatska uradila izuzetno dobar posao sa investitorima koji su podstakli nevjerovatan rast na tržištu nekretnina i turizma.
“Može se očekivati ista ekonomska ekspanzija i u Crnoj Gori kada se pročuje za crnogorsku priču i budu bliži izgledi za članstvo u EU. Ali, svakako mislim da bilo koja država koja želi da bude članica EU, mora strogo voditi računa o visini nacionalnog duga i pogotovo zajmovima iz Kine”, rekao je Džekson.
Osvrnuo se i na suđenje za pokušaj terorizma, koje je u završnoj fazi.
“Svi mi radimo da zaustavimo Rusiju da se miješa u izbore u drugim zemljama i na drugi način da ih destabilizuje svojom politikom. U narednoj deceniji treba se nadati da će rusko-ukrajinski rat biti doveden do kraja i da će početi proces normalizacije odnosa Rusija EU. Ipak, zemlje koje pronađu način da oproste svojim komšijama koji su pravili gluposti daleko bolje napreduju u EU i u ukupnom razvoju od zemalja koje su prisiljene da zatvore građane susjednih i drugih zemalja i dokažu da postoji vladavina prava. Vizija Evropske unije je uvijek bila zasnovana više na istorijskom oproštaju nego na odmazdi”, poručio je Džekson.
