EK: Saobraćajna politika bez napretka

„Neki nivo“ pripreme je u Ribarstvu, zapošljavanju i socijalnoj politici, te u ekologiji. U ranom stepenu je budžetska kontrola trošenja EU fondova i na tom je mjestu zamijenila prošle godine najlošije rangirano kretanje radnika.

U Izvještaju EK se navodi da je u poglavlju 1 – Slobodno kretanje roba ostvaren ograničen progres, dok je navedeno da je to poglavlje umjereno pripremljeno.

U poglavlju 2 – Sloboda kretanja radnika ostvaren je neki nivo pripreme i izvjesni progres. Kod poglavlja 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, je Crna Gora zabilježila određeni progres. Ocijenjeno je da je poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala umjereno pripremljeno, kao i da je ostvaren neki progres. U EK smatraju da je Crna Gora u poglavlju 5 – Javne nabavke ostvarila izvjestan progres.

U izvještaju je navedeno da je u poglavlju 6 – Privredno pravo ostvaren dobar nivo pripreme i dobar progres, prije svega zahvaljujući usvajanju Zakona o privrednim društvima. Dobar nivo pripreme, ali ove godine izvjestan progres zabilježen je u poglavlju 7 – Pravo intelektualne svojine.

Znatno lošije prošla je politika konkurencije poglavlje 8, u kojoj je zabilježen ograničen progres, dok je poglavlje umjereno pripremljeno. Ta umjerena priprema se odnosi i na poglavlje 9 – Finansijske usluge, ali je tu i ostvaren dobar napredak. Svega toga nema u poglavlju 10 – Informatičko društvo i mediji, koje je em skromno pripremljeno, em imalo ograničen napredak.

Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj ima generalno skromnu pripremu, ali se navodi da je ostvarilo dobar napredak u korišćenju IPARD sredstava EU. Ista ocjena vrijedi za poglavlje 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika, navodi se da je ostvarena skromna priprema i dobar progres, dok je u poglavlju 13 – Ribarstvo zabilježen „neki“ nivo pripreme i manji progres.

U poglavlju 14 – Saobraćajna politika ostvaren je dobar nivo pripreme, ali nema progresa, dok je u poglavlju 15 – Energetika ostvaren dobar nivo pripreme i određeni progres.

Skroman nivo pripreme i dobar progres ostvaren je u poglavlju 16 – Porezi, a u poglavlju 17 – Ekonomska i monetarna politika zabilježen je skroman nivo pripreme i ograničen progres.

Poglavlje 18 – Statistika se nije proslavilo sa ocjenom „skroman nivo pripreme i neki određeni progres“. Još lošije je ocijenjeno poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, gdje je primijećen skroman progres zbog novog Zakona o radu, a prigovor je ,,neki nivo pripreme“.

U EK smatraju da je u poglavlju 20 – Preduzetništvo i industrijska politika Crna Gora zabilježila dobar nivo pripreme i izvjestan progres, a u poglavlju 21 – Transevropske mreže izvjestan progres i dobar nivo pripreme.

Saopšteno je da je kod poglavlja 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata zabilježen ograničen progres uz skromnu pripremu.

Crna Gora je, prema izvještaju EK, u poglavlju 25 – Nauka i istraživanje ostvarila dobar progres i pripremu, u poglavlju 26 – Obrazovanje i kultura dobar nivo pripreme i određeni progres, dok je u poglavlju 27 – Životna stredina i klimatske promjene ostvaren ,,neki progres i nivo pripreme“. ,,Neki progres“ i umjerena priprema se odnosi na poglavlja 28 – Zaštita potrošača i zdravlja i 29 – Carinska unija.

U poglavlju 30 – Vanjski odnosi zabilježen je dobar nivo pripreme i neki progres, dok je u poglavlju 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika ostvaren i određeni progres u ovoj godini i generalno dobar nivo pripreme. Ista ocjena stoji i za poglavlje 32 – Finansijska kontrola, dok je poglavlje 33 – Finansijske i budžetske odredbe ocijenjeno kao ograničen napredak i rana faza priprema.

U Izvještaju EK se navodi da je, što se tiče ekonomskih kriterijuma, Crna Gora postigla određeni napredak i umjereno je pripremljena po pitanju razvoja funkcionalne tržišne ekonomije.

“Zbog nižeg rasta investicija, ekonomija je tokom 2019. godine usporila na održiviji tempo. Izvoz, posebno usluga, je rastao, ali nedovoljno da zaustavi veliki deficit tekućeg računa , kaže se u Izvještaju.

Navedeno je da je stabilnost finansijskog sektora ojačana nakon bankrota i gašenja dvije lokalne banke i jačanja okvira za nadzor banaka.

Ističe se da su se uslovi na tržištu rada poboljšali, ali stopa nezaposlenosti i dalje ostaje visoka, posebno među ženama, mladima, Romima i niskokvalifikovanom radnom snagom, a da su se ekonomski izgledi znatno pogoršali od drugog tromjesečja 2020. godine, jer su mjere koje su uvedene u aprilu zbog kovida-19 zaustavile veliki dio ekonomije.

“Javne finansije, koje su se popravile tokom 2019. godine, su u ovoj godini pod velikim pritiskom, zbog brzo rastućih troškova finansiranja odgovora države na pandemiju, u kombinaciji sa naglim padom budžetskih prihoda zbog niže ekonomske aktivnosti. Istovremeno, uprkos nekim znakovima poboljšanja poslovnog okruženja, mjere za borbu protiv neformalne ekonomije su odgođene, a postoji konzistentan i veoma velik broj kompanija sa zamrznutim bankovnim računima”, kaže se u Izvještaju.

Saopšteno je da državne transportne kompanije nijesu konkurentne i njihovi gubici se prenose na državu, dok su institucionalni kapaciteti agencija za zaštitu konkurencije i borbu protiv korupcije i dalje slabi.

“Crna Gora je postigla određeni napredak i ostaje umjereno pripremljena u pogledu svoje sposobnosti da se nosi s konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar EU. Ulaganje u znanje i ljudski kapital je vrlo skromno, što za rezultat ima nizak nivo inovacija i produktivnosti lokalnih kompanija”, ističe se u Izvještaju.

Dodaje se da se sprovodi nekoliko važnih infrastrukturnih projekata, postupno pretvarajući Crnu Goru u neto izvoznika električne energije i razvijajući saobraćajne mreže, dok je industrijska baza slaba, proizvodi nisku dodatu vrijednost i ograničena je malim tržištem i niskom tehnološkom stručnošću.