Video
STANDARD: Crna Gora i Češka imaju snažne istorijske veze. Kakvi su naši odnosi danas? Koji su prioriteti i ključne teme Vaše posjete?
PAVEL: Češki narod već dugo ima interes za Crnu Goru, generacijama se divimo Crnogorcima kao simbolu hrabrosti i uzoru u borbe za slobodu. Danas su odnosi između Češke i Crne Gore jednako jaki i prijateljski. Cilj moje posjete je podrška i ohrabrenje Crnoj Gori da nastavi putem reformi i transformacije. Čvrsto vjerujem da je naša zajednička budućnost unutar Evropske unije u zajedničkom interesu. Moje je duboko ubjeđenje da Crna Gora može da radi na tome da prevlada unutrašnje podjele i prihvatiti pristupanje EU kao ujedinjavajući nacionalni cilj. Imamo konkretne naučene lekcije koje možemo podijeliti s vama. Članstvo u Evropskoj uniji je odlučujuće doprinijelo prosperitetu Češke.
Vidim značajan potencijal za proširenje ekonomske saradnje između naše dvije zemlje. Češke kompanije imaju mnogo toga da ponude, posebno u područjima kao što su energetika, saobraćaj, zdravstvo i odbrana. Takođe se radujem razgovoru o aktuelnim bezbjednosnim izazovima s predsjednikom [Jakovom] Milatovićem i drugim crnogorskim čelnicima. Svjestan sam iskustva Crne Gore iz prve ruke u kibernetičkim napadima velikih razmjera i želim da razmijenim mišljenja i o efikasnim odgovorima, te da podijelim najbolje prakse. Konačno, geopolitička pitanja takođe će biti važan dio naših razgovora, naročito prijetnja koju predstavlja ruska agresija, koja ne ugrožava samo Ukrajinu, već i Evropu i međunarodni poredak.
STANDARD: Kako politički i bezbjednosno danas vidite Balkan? Koja će biti Vaša poruka crnogorskim zvaničnicima na tu temu?
PAVEL: Danas su Evropa i svijet postali znatno izazovniji, a Balkan se pojavljuje kao područje od strateške važnosti. Svjedoci smo osmišljenih nastojanja Rusije i drugih aktera da potkopaju demokratski legitimitet u regionu i posiju razdor među njenim raznolikim etničkim i vjerskim zajednicama. Pravi prijatelji Balkana su oni koji jačaju jedinstvo i izbjegavaju potpirivanje podjela.
Balkanu je potrebna, više od svega, vizija budućnosti – takve kakva ga čini privlačnim i obećavajućim mjestom za život njegovih mladih ljudi. Najbolji put do napretka za Crnu Goru i njene susjede leži u ujedinjenju oko cilja pristupanja Evropskoj uniji i branju plodova saradnje unutar samog procesa.
STANDARD: Kako danas funkcioniše Višegradska grupa, s obzirom na to da imamo četiri zemlje koje se međusobno ne slažu u odnosu prema ruskoj prijetnji?
PAVEL: Istorija Centralne Evrope je na neki način jednako složena kao i istorija Balkana. Višegradska grupa se pokazala kao koristan alat u ostvarivanju zajedničkog cilja: evropskih integracija. I dok postoje vremena veće saglasnosti oko strateških pitanja i trenuci kada je konsenzus teže pronaći, ostaje naša odgovornost da održavamo dijalog sa ciljem dobrosusjedskih odnosa. Jedna takva razmjena dogodila se između četiri predsjednika u Poljskoj u decembru. Tada je takođe potvrđeno da Međunarodni višegradski fond može igrati važnu ulogu u podsticanju saradnje među narodima.
STANDARD: Pred nama je stupanje na dužnost Donalda Trampa? Šta mandat 47. predsjednika SAD donosi Evropi?
PAVEL: Evropa i Amerika jesu, a vjerujem da će i ostati, najbliži strateški partneri. Istovremeno, jasno je da će Evropa morati da se više oslanja na samu sebe. U svom najboljem interesu moramo više ulagati u našu bezbjednost i konkurentnost.
Zaštita naših ekonomskih interesa takođe je još jedan strateški imperativ Evrope. Moramo raditi na tome da izbjegnemo trgovinski rat između SAD i Evrope, budući da bi takav sukob prvenstveno koristio našim konkurentima, a ne bilo kome od nas.
Ko je Petr Pavel?
Četvrti predsjednik Češke Republike od raspada Čehoslovačke, 64-orogodišnji Petr Pavel, karijerni je vojnik koji je obavljao najviše dužnosti, među ostalim, načelnika Generalštaba Češke vojske (2012-2015) i predsjedavajućeg Vojnog komiteta NATO-a (2015-2018).
Po specijalnosti je obavještajac. Godinama je snažan zagovornik ulaska država našeg regiona u sve evropske i evroatlantske integracije stavom da problem Balkana može biti riješen u potpunosti tek kada cio region bude u EU i NATO-u. „NATO je jedina organizacija koja garantuje bezbjednost Evrope“ – rečenica je koju je ponavljao još daleko prije nego što se našao na čelu vojnog dijela NATO-a.
Naš region je dobro upoznao još ranih devedesetih kada je komandovao jednom jedinicom snaga UN raspoređenih u Hrvatskoj. Taj dio njegove karijere obilježila je intervencija januara 1993. kod Karina kada je sa 28 čehoslovačkih vojnika izbavio iz složene situacije više od 50 francuskih pripadnika UNPROFOR-a koji su satima bili pod minobacačkom vatrom pobunjenih Srba, a oni pak pod varom Hrvata. Dobio je tada francuski Vojni krst za hrabrost, a zatim i najviše francusko odlikovanje – Orden Legije časti, kao i više čeških odlikovanja.
Nakon najviše vojne dužnosti u NATO-u, povukao se u penziju, ali je ostao društveno aktivan. Češka je tada već bila u drugoj deceniji političkog blata čiji su nosioci bile populističke stranke tipične za Evropu početka XXI stoljeća.
U ljeto 2022. najavio je kandidaturu za predsjednika Češke kada su istraživanja pokazivala da samo ličnost široke podrške i bez mrlja u karijeri, može da pobijedi dotadašnjeg premijera, desničarskog agro magnata i populistu Andreja Babiša. Kandidaturu je obrazložio riječima da mu je cilj da pobijedi kako Češka ne bi morala da se stidi zbog svog predsjednika te da želi da vrati red i mir u državu.
Na izborima se suočio sa kampanjom enormnih, nikad ranije u Češkoj viđenih u toj mjeri dezinformacija i podmetanja, ali je, uprkos tome, u prvom krugu završio tijesno ispred Babiša. U drugom izbornom krugu, 28. januara 2023, osvojio je 58,32%, a Babiš 41,67% glasova. Češka je 9. marta, kada je preuzeo dužnost, na unutrašnjem planu počela da se vraća pristojnosti i redu kakav je postojao u eri Vaclava Havela, dok je na vanjskom izbjegnuta njena „orbanizacija“ što bi se svakako desilo da je pobijedio Babiš.
Petr Pavel je kao predsjednik smirio napetosti, otvorio komunikaciju s javnošću i posredovao u pregovorima između vlasti i opozicije. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se podrška javnosti predsjedniku Republike utrostručila. Na vanjsko-političkom planu Pavel je snažni zagovornik jake EU i evroatlantskog savezništva. Od početka ruske agresije na Ukrajinu zagovara zajednički nastup Zapada ocjenom da je Rusija povela „rat protiv međunarodnih odnosa“. Jedini ozbiljan predsjednički gaf bila je izjava u jednom intervjuu da bi zbog rata u Ukrajini trebalo ozbiljno nadzirati Ruse širom Evrope jer je to „cijena rata“.
Preporučeno
General Pavel toliko odskače od tipičnog češkog oficira, pisao je prije deset godina češki nedjeljnik Respekt kada je Pavel bio načelnik Generalštaba. Oni obično odbijaju da odgovaraju na nezgodna pitanja, a stomačine im jedva staju u uniforme. Petr Pavel, s druge strane, održava odličnu kondiciju, čita Economist na tabletu, a u slobodno vrijeme uživa u vožnji motociklom.
