Video
Analiza dinamike rada prvih 100 dana nove političke većine i njene “ekspertske Vlade” pokazuje da se Crna Gora, kao nikada do sada, nakon početnog stagniranja, već nalazi u procesu zabrinjavajuće regresije u gotovo svim oblastima.
Formiranje nove Vlade pod okriljem mraka, crkvenih odaja, uz posredovanje vjerskih velikodostojnika, razotkrilo je prvu prosrpsku, anticrnogorsku, jednonacionalnu, vjersko-religijsku tvorevinu koja sebe naziva Vladom.
Brojne afere za svega stotinak dana pratile su dnevni ritam dešavanja i rađale se jedna za drugom a nova vlast se ponašala kao da se ništa ne dešava, bez opterećenja odgovornosti ili makar grižnje savjesti. Reagovali su pojedinci sporadično, kritički glasovi su tanani, slabašni u odnosu na kolaps sistema u kom se svi nalazimo.
Beznađe “spržene zemlje” koju eksperti ostavljaju za sobom je očigledno, samo ga ne vide oni opterećeni političkim i nacionalnim predznakom.
SPISAK AFERA
Podsjetimo se nekih značajnijih afera nove ekspertske vlasti: neovlašćeno i nezakonito zaduženje države od gotovo milijardu eura, bez skupštinske rasprave i znanja javnosti; gašenje nacionalne avio kompanije kao prepoznatljivog crnogorskog brenda; povlačenje diplomatskih predstavnika kao da smo država Saharske Afrike; prodaja dijela elektro-energetskog sektora zainteresovanoj Srbiji koja je to jedva dočekala…
Pa u isto vrijeme: osvajanje Univerziteta prosrpskim kadrovima koji potiru crnogorsku državu i negiraju crnogorski nacionalni identitet; neodmjerene izjave državnika oko Kosova i entiteta Republika Srpska koje remete regionalnu stabilnosti i dobrosusjedske odnose; revanšizam i nepotizam na svim nivoima, kada zakoni, kriterijumi i principi ne znače ništa; neusvajanje budžeta i nezakonito finansiranje budžetskih potrošačkih jedinaca.
Istovremeno je uslijedio otvoreni atak na Fakultet za crnogorski jezik i književnost; ukidanje stečenih prava i državnih nadoknada zaslužnim pojedincima, onima koji su pronijeli slavu kulture i umjetnosti naše države.
UNIŠTAVANJE SISTEMA BEZBJEDNOSTI
Brojne afere urušavaju crnogorski, civilni i vojni sistem bezbjednosti, počev od “slučaja” Stevana Simijanovića, lažnog diplomate.
Mnoga pitanja ostala su bez odgovora: zašto je došao i po čijem nalogu, zašto nije krivično-pravno procesuiran zbog falsifikovanih dokumenata, kako je napustio Crnu Goru, kako je po skraćenoj proceduri dobio crnogorska dokumenta… I ne manje važno: sa kime je u Crnoj Gori obavještajno bezbjednosno djelovao, za čije ciljeve i interese?
Paralelno sa tim, svjedočili smo da su odavani klasifikovani NATO podaci trećim stranama, što se nije desilo od obnove nezavisnosti. Mnogobrojni skandali, iz dana u dan, potresaju Agenciju za nacionalnu bezbjednost, ali i vojnu obavještajnu službu, odnosno Obavještajno-bezbjednosni direktorat Ministarstva odbrane.
Istovremeno se zapošljavaju tajno novi kadrovi prosrpske orijentacije u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, dok se javno afirmišu evroatlantske integracije i članstvo u NATO.
Očito je urušavanje obavještajno-bezbjednosne zajednice koja je postala servis drugih interesnih politika.
POLITIKA UNIŠTENJA
Nikada kroz istoriju politika, koju simbolizuju Garašanin, Pašić, Ćosić, Šešelj i njihov podmladak Vučić nije bila iskrena i bratska, osim ako to nije odgovaralo velikosrpskoj nacionalističkoj i hegemonističkoj politici koja je u kontinuitetu imala uslužne snage i posrbice u Crnoj Gori.
Nakaradna je kadrovska politika nove vlasti u kojoj su uhljebljnje našli i nasilnici ozloglašenog Sedmog bataljona kojim se željela disciplinovati Crna Gora. Kako objasniti činjenicu da je “ekspertsko-apostolska” vlast zaposlila oko 300 novozaposlenih – gotovo jednonacionalnog sastava, bez manjina i gotovo bez Crnogoraca.
Neljudski i ponižavajući odnos nove vlasti prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i vjernicima.
Zagađena je i medijska scena klerofašističkim, šovinističkim stavovima polusvijeta iz Srbije kao što je izvjesni Raković koji iz Beograda, kao dio “srpskog sveta” šalje poruku da su Crnogorci ljudi sa felerom i greškom i da će nas kao Crnogorce, baš on, taj politički mediokritet, ispravljati?
Pojedini portali, kao In4s, kao obavještajno glasilo po nalozima stranih službi Gebelsovskim manirima širi mržnju prema svemu crnogorskom. Jasno je da taj portal kontrolišu srpske sluzbe i mediji koje njihove službe sponzorišu – kao što su Kurir i Informer, ali i drugi iz prepunog tržišta srpske žute štampe.
MEĐUNARODNA UPOZORENJA
Sve su to rezultati 100 dana nove ekspertske Vlade.
Činjenica je da su stali svi razvojni projekti koji su generisali ekonomski rast i razvoj ekonomije. Na sceni je “bezidejna ekonomija” koja državu vodi u nova zaduženja i bankrot.
Nikada u Crnoj Gori nijesu bile veće protivurječnosti, nestabilnosti, antagonizmi i mržnja, a ekspertska vlast je upravo generator novih podjela, napetosti i uvoda u predvanredno stanje. Narušen je multietnički sklad, multikonfesionalni mir, iako se svakodnevno čuje floskula “prva demokratska Vlada u posljednjih 30 godina”.
Više diplomatskih šamara ekspertima su učinile izjave diplomatskih predstavnika u Crnoj Gori ali i značajnih adresa u Briselu i Vašingtonu oko zabrinjavajuće politike nove vlasti, a posebno Venecijanska komisija oko tužilačkih zakona.
Urušavanje sistema zdravstva i prosvjete – vitalnih oblasti za svaku porodicu – došlo je do dna, do samih temelja institucija. Samozvani eksperti, osim neznanja i nekompetentnosti, pokazuju nedopustivu improvizaciju i amaterizam, što je posljedica nedostatka vizije i strategije u mnogim oblastima od značaja za život građana.
Ono što posebno zabrinjava je ćutanje nadležnog Tužilaštva, to govori o razgradnji sistema.
Ipak, apsolutno sam siguran da će doći vrijeme utvrđivanja odgovornosti – političke i krivično-pravne, eksperata i njihovih, s kolca i konopca skupljenih saradnika.
VAZALNI ODNOS
Na sceni je vazalni odnos nove vlasti, situacija u kojoj se glavne odluke kreiraju izvan Crne Gore, pa se iz Beograda kreira budućnost Crne Gore. Kako drugo shvatiti izjavu predsjednika Vučića ,,da će auto-putem spojiti Srbiju i Berane“: da se nazrijeti da je srpskom predsjedniku teško i da izgovori – država Crna Gora.
Iz zvanične Podgorice na sve to – muk. Ekspeti rijetko kada kažu nešto promišljeno, ali kada kažu, to je prizemna socijalno demagoška priča za lakovjerne ljude i ličnosti bez integriteta.
Stidljivo se govori o činjenici da je Kosovo susjedna država i da je najbolju istinu o tome izrekao akademik Kostić, predsjednik SANU, na koju kukavički ćute SPC, aktuelna srpska vlast i sam Vučić. Ekstremisti često kažu “veseli se srpski rode” u pokušaju okupacije Crne Gore ili istini o izgubljenom Kosovu. Gotovo svakodnevno aktuelna srpska vlast i produžene medijsko-bezbjednosne horde pokušavaju Crnu Goru kriminalizovati i vlastite kriminalce – a nekada bliske njihove saradnike – gurati u crnogorsko dvorište.
Interesantno je uporno ćutanje NVO sektora i nedostatak kritičkog mišljenja makar onih predstavnika koji aktivno učestvuju u procesima EU integracija.
CIVILIZACIJSKI KRUGOVI
A jasno je da postoji proevropski, evroatlantski civilizacijski krug kojem je Crna Gora nekada pripadala. Posebno u vrijeme knjaza Danila koji je Crnu Goru okrenuo u pravcu zapada i to platio svojim životom, nakon zavjere srpske crkve i politike.
Drugi civilizacijski krug koji ne baštini ove vrijednosti, postavlja u prvi plan nacionalno ispred građanskog, dozvoljava zloupotrebu i radikalizaciju vjere i mnogo toga još što nije evropska vrijednost. Iznenađen sam da pojedine licnosti koje poznajem, a pripadaju navodno građanskom konceptu, pristaju na poniženje vlastite države za rad šake vlasti, iako su se nekada borili za građansku Crnu Goru i njene vrijednosti.
Aktuelna nacionalna politika ekspertsko-izvršne vlasti, očigledno se vodi i dominantno kreira u centrima izvan Crne Gore, na adresama u centrali Srpske pravoslavne crkve i kabinetima beogradskog autoritarnog režima. Izvjesno je, takođe, da ovo nije crnogorska Vlada već izvođači radova koji služe tuđim interesima.
Da li je cilj nove vlasti da se sve obezvrijedi – od ekonomije, politike, društva ili kulture – pa da se “spas” potraži pod okriljem kolonijalne zavisnosti od velikog brata?
Zamislite državu u kojoj pop SPC u skarednoj kolumni kritički govori o “novoj crnogorskoj naciji”, a da se niko od zvaničnika ne oglasi ili reaguje. Došljak, izvanjac i stranac u Crnoj Gori osporava postojanje crnogorske nacije u Državi koja ga je prihvatila i udomila. Eto, i to izgleda može u “oslobođenoj” Crnoj Gori!
ALTERNATIVA
Nova vlast nije reagovala pa je njihovo ćutanje znak saglasja eksperata i popova SPC, kao tuđe crkve, tuđe države u funkciji tuđih interesa. Kuda će državu odvesti i na šta će društvo ličiti ako se konzerviraju ili političkim sljepilom razvijaju neprijateljstva, antagonizmi, mržnja, podjele? Kome sve ovo odgovara?
Mora postojati alternativa. I ona postoji: iskorak je donošenje vizionarskih odluka koje podrazumijevaju nacionalni konsenzus, neophodne kompromise i mnogo veći stepen saglasja i tolerancije u očuvanju države i crnogorskog nacionalnog i građanskog identiteta.
Prevazilaženje isključivosti, primitivizma, ostrašćenosti kojom obiluje bezidejna i bezvizijna politika pojedinih aktera sa političke scene potrebno je radi moralne obnove društva. Samo mržnja prema DPS nije politika već politikanstvo: takvo političko sljepilo samo šteti, blokira akciju države i društva u odnosu su na aktuelne izazove. Profilisanje dva bloka političkih snaga, kao u razvijenim demokratijama, spriječilo bi aktuelno političko šarenilo i upliv gotovo marginalih, ne mnogo bitnih, političkih subjekata koji, izvjesno je, nemaju budućnost.
Vratimo se Crnoj Gori kao zajedničkoj kući, ne služimo tuđinima i tuđim interesima, čuvajući dostojanstvo i nacionalni identitet i integritet građanske države. Jedni drugima smo najpotrebniji u suštinskom razumijevanju, zajedništvu, solidarnosti i rješavanju brojnih problema u cilju progresa zajednice, svakog građanina i porodice.
Vjerujem da se možemo okupiti oko zajedničkih vrijednosti kao alternative sadašnjem nazadovanju u svim oblastima, jer poniženje nacionalnog identiteta i dostojanstva zaslužuje prezir svih progresivnih snaga. Ako je ovo stvarni izbor građana – posljedice će biti nesagledive.
Otpor i pritisak crnogorskih građana, svih nacija i vjeroispovijesti, mora uslijediti radi očuvanja države, da bi se spasilo ono što se još može spasiti. Inače ovaj politički i religijski radikalizam, a stvarni ekspertski amaterizam, može proizvesti sukobe i tragične posljedice.
Zbog svega navedenog, klauzula balansa u pregovorima sa EU je realna opcija kao posljedica izostanka rezultata – ali prije svega znanja i sposobnosti u upravljanju procesima evropskih integracija. Aktuelnim trendom dešavanja ugrožena je nacionalna bezbjednost i suverenitet države uz činjenicu da institucije nemaju sposobnost i kapacitet da zaštite vitalne vrijednosti crnogorskog građanskog društva i nacionalne interese bezbjednosti.
Vrijeme će pokazati da li će crnogorske i građanske snage zajednički znati da odbrane i sačuvaju državu ili ćemo, kao beskičmenjaci, izgubiti državu i ostaviti u nasljeđe mladim generacijama novo breme odgovornosti.
Ignorisanje donacija samo zbog Đukanovića, izgubljena kontrola u borbi protiv kovida-19
Iako to nova vlast ne želi da prizna, potpuno je izgubljena kontrola u borbi protiv kovida-19 i svjedoci smo kolapsa zdravstvenog sistema.
I sve to uz vidljivu nesposobnost da se nabave vakcine. Pa se onda – ponižavajuće po vlast i državu – organizuje čekanje Vučićeve milostinje. I to, gle čuda, baš u vrijeme lokalnih izbora u Nikšiću, kako bi se poslala poruka – “bratska Srbija je opet uz vas”.
A prethodno je odbijena donacija desetine hiljada vakcina koje je obezbijedio predsjednik države Milo Đukanović, koje bi sačuvale do sada stotine života i kojima bi se smanjio procenat smrtnosti i inficiranosti jer smo po tim pokazateljima najgori u Evropi.
Znak jednakosti između DPS-a i nove Vlade je opasna zamjena teza
Zabrinjavajuće zvuče kritike pojedinih procrnogorskih i građanskih inicijativa koje – umjesto realnog sagledavanja suštine dešavanja – sa istim žarom napadaju Demokratsku partiju socijalista, stavljajući tako znak jednakosti između državotvorne stranke i nove ekspertske Vlade.
To je opasna zamjena teza i nedopustiva greška jer se te kategorije ne mogu porediti.
Tokom višegodišnje vladavine DPS je imao grešaka; moglo bi se prigovoriti za nezakonito ponašanje pojedinaca, zloupotrebu ovlašćenja i druga krivična djela konkretnih pojedinaca. Kreiranju brojnih afera doprinijeli su pojedinci iz dijela vlasti, svojim slabostima i propustima, i time nanijeli nesagledivu štetu DPS-u, ali i državi Crnoj Gori.
To je već pitanje krivične i moralne odgovornosti svakog pojedinaca.
Međutim, licemjerno je, neistinito, poistovjetiti državotvorni DPS sa kriminalom i korupcijom, jer je upravo u toj političkoj partiji na desetine hiljada časnih ljudi, odgovornih i uvaženih ličnosti sa znanjem i integritetom, ličnim i profesionalnim vrijednostima, ljudi spremnih da se bore za građansku Crnu Goru.
Mržnja prema DPS-u i pojedincima koji personifikuju tu partiju, može biti veća od proklamovanih ciljeva EU i ostalih vrijednosti – ali je sve to onda na štetu i protiv interesa svih građana.
Uostalom, upravo je Demokratska partija socijalista bila stožer crnogorske državnosti, očuvanja multinacionalnih, konfesionalnih i antifašističkih vrijednosti. Nije moguće poreći činjenicu o visokim kadrovskim i stručnim potencijalima znanju i kompetencijama brojnih ljudi iz DPS-a i koalicionih partnera u svim fazama djelovanja. To se sada, kada su “eksperti” došli na vlast, možda još bolje uočava.
Činjenica je da su ostvareni izvanredni rezultati u procesima Evropskih i NATO integracija. Svih ovih godina DPS je, skupa sa koalicionim partnerima, doprinio očuvanju mira i građanske stabilnosti, multinacionalnoj harmoniji, unapređenju vladavine prava, ekonomskom rastu i razvoju, rastu plata i penzija, smanjenju stope nezaposlenosti, ekonomskom prosperitetu i finansijskoj stabilnosti i najbrže rastućoj ekonomiji regiona…
Preporučeno
(Autor je predavač na predmetima Nacionalne i Međunarodne bezbjednosti)
