Video
Šefovi diplomatija Evropske unije su u Briselu razgovarali o francuskom prijedlogu i drugim mišljenjima o preinačenju i djelotvornijem daljem procesu pregovora o članstvu, a Srbija i Crna Gora su pozvane da se uključe u ove napore za pospješenje proširivanja.
To su po završetku zasijedanja izjavili ministri Francuske, Holandije i Austrije, a predsjedavajuća šefica finske diplomatije Tuti Tupurainen je novinarima rekla da se očekuje da nova Evropska komisija pošto preuzme dužnost u januaru sagleda šta sadrži francuski prijedlog o novoj metodologiji i zamisli drugih članica Unije o preuređenju pregovora o članstvu, piše Beta.
“Nijesmo razgovarali o detaljima iz francuskog prijedloga. Imali smo opštu raspravu o proširenju i željeli smo da ponovimo našu posvećenost evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, ali smo čuli francuski prijedlog, neki su o tome govorili, neki su bili pozitivniji kada je u pitanju taj prijedlog, neki oprezniji. Ipak, Evropska komisija je ta koja bi trebalo da pripremi svoj prijedlog, o kome će Savjet kasnije diskutovati. Ali ovo vrijeme je posebno, jer je u toku institucionalna tranzicija. Dakle, komisija će nadam se što je prije moguće početi da radi, već početkom decembra i moramo da sačekamo i vidimo kakav će stav oni zauzeti, lično jedva čekam njihovu inicijativu, ali moramo sačekati da im počne mandat“, rekla je ona.
Francuska ministarka za Evropu Ameli de Monšalen je novinarima rekla da su svi ministri saglasni da se proces proširivanja preuredi i naglasili da je neupitna perspektiva Zapadnog Balkana za ulazak u članstvo Unije.
Ministarka Monšalen je navela da su svi ministri zaključili da Evropska komisija treba da u januaru iduće godine razmotri francuski i druge prijedloge i pruži tehničke i sve druge zaključke o mogućim promjenama okvira pregovora o članstvu.
“Druga zajednička poruka je da EU traži od zemalja regiona da uporedo nastave da sprovode reforme, a sve to – reforme u regionu i preuređenje samog procesa se moraju uporedo odvijati“, tako da, istakla je ona, do proljeća iduće godine bude jasno i u kojoj mjeri su Sjeverna Makedonija i Albanija sprovele tražene reforme.
Na pitanje da li se ta nova metodologija odnosi i na Srbiju i Crnu Goru koje već pregovaraju o članstvu na temelju utvrđenog pregovaračkog okvira, Ameli de Monšalen je uzvratila da “vjeruje da bi te zemlje mogle biti zainteresovane ako nova Evropska komisija predloži tu novu metodologiju”.
“To je odluka koju one treba da donesu, a malo je prerano da od njih to zatražimo jer nema zvaničnog mandata, ali kad Evropska komisija iznese svoje prijedloge, tad će o sadržini moći da se razgovara s njima“, istakla je francuska ministarka.
Ona je predočila da su Srbija i Crna Gora te koje treba da se odluče na temelju jednog realnog prijedloga, jer “danas smo se mi saglasili samo o političkim, načelnim stavovima koji su proslijeđeni Evropskoj komisiji da se o tome izjasni u januaru”.
Holandski ministar inostranih poslova Stefen Blok je rekao da je vlada u Hagu voljna da prouči kako francuski, tako i prijedloge Italije i Austrije za pospješenje procesa pregovora o članstvu.
Holandija smatra da je posebno potrebno naglasiti važnost vladavine zakona, suzbijanja korupcije, i najprije će o tome još razgovarati ministri i potom uputiti prijedloge Evropskoj komisiji, rekao je Blok.
Francuska ministarka Monšalen je uoči zasijedanja izjavila da je ponuđena francuska nova metodologija za proširivanje politički prijedlog i rekla da je, imajući u vidu da u EU mnogi dijele ocjenu da ima slabosti u pregovorima sa Srbijom i Crnom Gorom, EU spremna da o tome razgovara s Beogradom i Podgoricom s ciljem da se takođe “povrati povjerenje među članicama i stanovništvom EU”.
“Mislim”, navela je ona, “da u EU mnogi dijele dijagnozu da postupak koji je pokrenut sa Srbijom i Crnom Gorom jeste utemeljen, ali koji ima slabosti”.
Preporučeno
“Tu se sve mora gledati jasno“, podvukla je francuska ministarka i dodala “i ako Srbija i Crna Gora žele da se uključe u ovu novu dinamiku koja je pokrenuta, bićemo sasvim spremni da to razmotrimo”.
