Video
Gosti Zvezdane Kovač, direktorke za strategiju i komunikacije u CGO-u bili su Srđa Darmanović, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore i bivši ministar vanjskih poslova, Vlado Bučkovski, bivši premijer Sjeverne Makedonije, Branka Latinović, bivša ambasadorka Srbije pri OEBS-u i Lejla Ramić-Mesihović, šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu.
U osvrtu na budućnost evropskih integracija u regionu, uz rast autoritarnih praksi, Branka Latinović izražava uvjerenje da će proces kao takav opstati, ali uz usporavanje.
“Da li će doći do formalnog zaustavljanja, u smislu da to izjave nadležne institucije, bilo Evropska unija ili neka druga instanca — to je već stvar procjene i odlučnosti. EU danas nije dovoljno odlučna, nije jedinstvena i mnogo teže donosi odluke nego ranije,” navela je ona.
Ukazala je na složenost savremenog konteksta i podsjetila na primjer Višegradske grupe.
“To je bio odličan model i velika je greška što EU nije primijenila isti pristup i na Zapadni Balkan. Recimo, u Slovačkoj je tokom pregovora s EU bio autoritarni režim Vladimira Mečiara i Evropska komisija je zaustavila pregovore. Nakon promjene vlasti, Slovačka je za godinu sustigla ostale zemlje iz Višegradske grupe, pa su sve četiri primljene istovremeno. Danas je Slovačka jedan od najboljih primjera koristi članstva u EU“, pojasnila je Latinović.
“Nova politička vlast u Crnoj Gori, bar deklarativno, nastupila je sa novim konceptom da je liderstvo važno, ali da će se oslanjati na demokratske metode, kompromise i staviti evropske integracije u prvi plan. Međutim, kao što vidimo, to ide prilično teško”, kazao je Srđa Darmanović, odgovarajući na pitanje koliko je Crna Gora iskoristila šansu što su njeni lideri i ranije i sada imali podršku EU.
On je podsjetio da u Crnoj Gori vlada koalicija sedam različitih partija, i da, iako premijer i njegova partija snažno insistiraju na evropskim integracijama, dijelovi vlasti povlače poteze u suprotnom pravcu.
“Premijer je, rekao bih, miljenik Brisela i od njega se puno očekuje. Vlada se trudi da ispunjava standarde, ali imamo situaciju da su se odnosi sa Hrvatskom značajno pogoršali, i to ne slučajno – već svjesno”, rekao je Darmanović.
Na konstataciju da je Makedonija bila regionalni lider u evropskim integracijama, a da je onda njen put usporen zbog spora sa Grčkom i kasnije sa Bugarskom, Vlado Bučkovski ocjenjuje da je promjena vlasti 2006. godine Makedoniju mnogo koštala.
“Umjesto da sačekamo 2008. i da u Bukureštu, zajedno sa Hrvatskom i Albanijom, postanemo članica NATO-a, počeli smo da provociramo Grke, vraćajući se u antiku i izazivajući nacionalističku euforiju koja je rezultirala blokadom”, rekao je Bučkovski, dodavši da je Makedonija izgubila 10 godina u kojima EU nije bila popularna tema niti prioritet.
“Tek sa dolaskom Zorana Zaeva 2017. godine, koji je imao političku hrabrost da pregovara i potpiše Prespanski sporazum, stekli smo nadu da će konačno doći do preokreta. Ali, umjesto otvaranja pregovora, nagrađeni smo samo članstvom u NATO-u”, podsjetio je on.
“I nedostatak liderstva u EU nas je skupo koštao. U međuvremenu, Bugarska je preuzela ulogu novog blokatora, koristeći bilateralne zahtjeve kao instrument pritiska. Iskreno se nadam da će Crna Gora iskoristiti šansu i do 2028. godine postati članica EU. Ako to ne uspije, može ostati izvan narednog kruga proširenja,” upozorio je Bučkovski.
Lejla Ramić-Mesihović je ocijenila da u BiH postoje “dvije paralelne dinamike — politička i procesna” koje su često u konfliktu.
Ukazala je i na važnost dugoročnog planiranja, navodeći primjer poglavlja 27, koje se tiče zaštite životne sredine u koju treba ulagati dosta, a rezultati postaju vidljivi tek nakon 10-ak godina.
“U BiH se često očekuju brzi rezultati, što nije moguće u ovom procesu“, rekla je ona.
“Takođe, treba imati na umu da je Ustav BiH kreiran da zaustavi rat, a ne da ubrza evropske integracije. Taj ustavni okvir sada otežava političku koordinaciju i doprinosi tenzijama na svim nivoima vlasti. Zato bi bilo izuzetno važno da Crna Gora postane članica EU. To bi poslalo snažnu poruku cijelom regionu i podstaklo ostale da se pokrenu“, vjeruje Ramić-Mesihović.
“Kao neko ko snažno podržava regionalnu saradnju i drugačiji odnos prema susjedima, vjerujem da bi napredak Crne Gore bio izuzetno pozitivan za sve. Ako se ostvari projekcija da Crna Gora zatvori pregovore do 2028, a zajedno s Albanijom uđe u EU do 2030, to bi bio ogroman uspjeh. Čini mi se da je već donijeta politička odluka da Ukrajina, kao dio budućeg mirovnog rješenja, postane članica EU. Ako se to desi, može se otvoriti prostor i za Makedoniju. Ali, ako se ova šansa propusti, bojim se da ćemo mi, BiH, Kosovo, Makedonija, pa i Srbija, ostati izvan tog procesa”, ocijenio je Darmanović.
“Najveći pomaci u regionu, vezano za put ka EU, desili su se kada su u tim zemljama na vlasti bile partije ljevice, lijevog centra ili centra, jer su one imale jak kadrovski i politički potencijal“, kazala je Branka Latinović, nabrajajući konkretne faze napretka u EU integracijama u vrijeme vlasti ovih partija.
“Bugarska i Rumunija su političkom odlukom dobili kandidatski status i članstvo u Evropsku Uniju, a bili su na nivou jedan ili dva manje nego što su sve države Zapadnog Balkana”, kazao je Bučkovski, na što je Darmanović dodao da bi bilo odlično da uđemo u EU u bilo kojem momentu.
“Veliki broj zemalja članica EU, osim osnivača, bile su u ne baš tako dobrom stanju kada su postale članicie EU, Unija ih je bukvalno preporodila: Grčka, Španija, Portugal, zemlje Višegradske grupe. Rumunija, Bugarska, Hrvatska – to više nijesu iste zemlje kakve su bile prije ulazka u EU”, pojasnio je on, apostrofirajući da bi za Crnu Goru bilo izuzetno značajo da uđe u EU što prije, ali i izrazio bojazan da se to neće desiti uskoro.
“Mi ćemo ući u EU ako nas ona uvede tamo, prije nego što ćemo mi pokazati spektakularne rezultate”, ustvrdio je on.
Ramić-Mesihović je podsjetila na značaj stručne zajednice u regionu.
“Ta zajednica ne mora biti vidljiva, ali bi trebalo da bude korišćena. Nažalost, kod nas su političari često politikanti, a kad ste politikant, mislite da znate sve i da vam za sve pripada mišljenje. Tako se izgubi potreba za stručnjacima, jer se sve svodi na trenutne političke poene“, kazala je ona.
Slično misli i Srđa Darmanović koji ocjenjuje da se u Crnoj Gori djelimično koristi stručna javnost i da živimo u izrazito partitokratskom društvu.
“Sve se vrti oko partija, o kojima ne govorim negativno, jer bez jakih partija nema demokratije, ali je problem kada partije nemaju odgovornost i kada monopolizuju proces. Tako se stručnjaci koriste selektivno – onda kada su potrebni za izbornu kampanju i prikrivanje problema, a ne kao redovan princip,“ kaže on, uz opasku da ministarstava često feudalizovana – onaj ko dobije resor dovodi svoje ljude. Darmanović pojašnjava i da politika nije isto što voditi neku kompaniju ili baviti se ekonomskim, berzanskim i drugim operacijama, kao i da nije lako voditi malu zemlju i da je vrijeme značajan a potcijenjen faktor.
“Mi živimo u vremenu jedne krize demokratije u svijetu. Autoritarni populistički lideri su zauzeli toliko prostora na međunarodnoj sceni da čak i kad bi neko bio savršen u malim zemljama, to nije lako. Zatim, u regionu imamo trend autokratizacije. Naši lideri često pokušavaju da izađu suvi iz vode iz svakog pitanja, a to nije moguće“, rekao je Darmanović.
Preporučeno
“Građani žele ulazak cijelog regiona u EU. Ako ništa drugo – zbog toga kad pogledaju brojke. Mi države Zapadnog Balkana, od 2024. do 2027. godine, međusobno treba da podijelimo 7 milijardi EUR i da ispunimo Reformsku agendu. Bugarska i Rumunija, za te tri godine, imaju na raspolaganju 41 milijardu EUR“, zaključio je Bučkovski.
