Video
Riječ je o strateškom dokumentu „Pre-enlargement reforms and policy reviews“ kojim će biti date smjernice, ali on neće imati pravno obavezujući značaj za zemlje članice koje će ga sprovoditi.
Buduća politika proširenja se „kuva“ već više od dvije godine, a njena finalna verzija prvobitno je bila najavljena za novembar 2024. No, sredinom 2025. najviše instance Evropske unije (EU) odlučile su da „razmisle još malo“ prije donošenja odluke. Glavni razlog predomišljanja bio je non-pejper (nezvanični dokument) najviših zvaničnika Francuske i Njemačke, koji su, između ostalog, predlagali takozvani status posmatrača za zemlje koje ispune sve uslove za punopravno članstvo.
Više detalja o novoj politici pretpristupnih politika ljetos se moglo čuti od komesarke za proširenje Marte Kos. Ona je najavila da će prijedlog biti fokusiran na „pristupne ugovore, budžet i proces donošenja odluka“, ali će se odnositi samo na one oblasti u kojima postoji mogućnost postizanja širokog konsenzusa.
Naglasak će biti na novoj generaciji ugovora o pristupanju, uključujući i mehanizme kojima bi se spriječilo nazadovanje u poštovanju osnovnih evropskih principa. Naravno, zaštitne klauzule u ugovorima o pristupanju nijesu novina, već su postojale i ranije u formi prelaznog perioda za nove članice, u zavisnosti od oblasti. Međutim, ključni razlog jeste potreba da se spriječi ulazak takozvanih „trojanskih konja“ u EU. Kako su ukazali iz evropskih institucija, ali i ključnih zemalja članica, iskustva iz prethodnih proširenja dovela su do toga da jačanje ovih mehanizama postane jedan od prioriteta.
Uz to, stići će nove formule za sredstva povezana s obavezama prema EU i same Unije prema novim članicama.
Inače, pojedine države članice predlagale su da buduće zemlje EU budu primljene bez punog prava glasa i prava veta. No, EK je odbacila takve namjere, ukazujući da „nije spremna da uvodi dodatne kriterijume za pristupanje koji bi važili isključivo za nove članice“. Naravno, već korišćeni instrumenti obezbjeđenja same EU kroz prelazne klauzule koje su dio ugovora o pristupanju ostaju i dalje aktivni. Osim pojedinih ograničenja, tim pravnim mehanizmima takođe se omogućavaju promjene procedura donošenja odluka bez formalne izmjene ugovora EU.
S druge strane, otvorena je mogućnost da se unose posebne odredbe u ugovore o pristupanju koje bi važile tokom prelaznog perioda. Među njima je posebno značajna suspenzija određenih prava ukoliko u novim državama članicama dođe do narušavanja vladavine prava.
Sličan prijedlog predstavljen je u još jednom, proširenom non-pejperu, koji je ljetos pripremilo pet članica EU. Tim dokumentom je zatraženo od EK da predstavi „katalog opcija“ za zaštitne mjere koje bi mogle biti ugrađene u nove ugovore o pristupanju.
Izvjesno je i da će se o određenim stvarima ubuduće odlučivati kvalifikovanom većinom umjesto sadašnjeg prava na veto. O tome na što će se tačno odnositi odlučivanje kvalifikovanom većinom umjesto obaveznih svih pozitivnih odgovora, ostaje da se vidi, ali su pojedini zvaničnici EU već najavili da ovakve „olakšice“ sigurno neće biti korišćene prilikom potvrđivanja ugovora o pristupanju. Pojedini izvori, pak, ukazuju kako bi broj odluka tokom međufaza pristupnog procesa za zemlje kandidate mogao biti smanjen sa sadašnjih oko 150 na svega 70.
Iako je namjera bila da se novom pretpristupnom politikom EU pripremi za funkcionisanje sa trideset i više članova – Crna Gora bi pristupanjem do kraja 2028. godine mogla postati 28. članica – finalni dokument koji će Fon der Lajen predstaviti 30. septembra neće obuhvatati izmjene u baš tako širokom opsegu.
Glavni razlog, prema pisanju više briselskih medija, jeste da mnoge članice nijesu spremne da podrže dalekosežnu reviziju politike proširenja. Upravo zato se insistira na prijedlogu za pojačanu postepenu integraciju država kandidatkinja. Takav model omogućio bi kandidatima da i prije formalnog članstva dobiju pristup određenim programima i pojedinim oblastima u okviru politika EU.
Nakon što šefica EK ozvaniči model koji je tokom govora o Stanju Unije prošle sedmice najavila kao „putokaz za zemlje kandidate“, dokument će biti predstavljen Evropskom parlamentu koji će se o tome, vjerovatno, izjašnjavati po hitnom postupku. Razlog leži u činjenici da će Savjet EU sredinom oktobra imati dvodnevno zasijedanje na kome bi zvanično trebalo da bude usvojena finalna verzija revidovane politike pristupanja. K.J.
Kos danas o vladavini prava
Komesarka Marta Kos zadužena je da danas, pred Savjetom za opšte poslove (GAC) Evropske unije, prezentuje stanje vladavine prava u pojedinim zemljama kandidatima za punopravno članstvo, a na osnovu izvještaja koji je usvojen 22. jula ove godine. Konkretno, iznijeće detalje i preporuke vezane za Crnu Goru, te Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
Marta Kos (FOTO: Mara Babović/Pobjeda)
Što se naše zemlje tiče, glavne stavke već su poznate kroz stav Delegacije EU u Crnoj Gori od prošle sedmice. Nakon što parlamentarci nijesu uspjeli da se saglase i počnu ustavne reforme koje se odnose na provjeru integriteta premijera i članova budućih vlada, svi su sjeli za sto u Delegaciji EU gdje su dobili detalje o obavezama koje ih čekaju na putu ka zatvaranju svih poglavlja u pregovorima sa EU.
“Preostale ključne obaveze u oblasti vladavine prava, uključujući uspostavljanje Centralne izborne komisije, izbor nedostajućih članova Sudskog savjeta i usvajanje drugog paketa ustavnih amandmana koji se odnosi na imunitet i provjere integriteta najviših funkcionera izvršne vlasti, potrebno je brzo i odgovorno ispuniti, uz široku političku podršku. Važno je da proevropske političke snage imaju u vidu svoj zajednički cilj i da, bez obzira na međusobne razlike, nastave da podržavaju preostale evropske reforme”, istakli su tada iz Delegacije EU.
Estonija negirala da blokira pregovore
Ministarstvo vanjskih poslova Estonije juče je ukazalo da nijesu tačni medijski napisi kako ta zemlja „traži pauzu u procesima koji se odnose na dalju integraciju Crne Gore u EU“.
Preporučeno
– Crna Gora je postigla značajan napredak u proteklim godinama i sada se nalazi u odlučujućoj fazi na svom putu ka članstvu u EU. Njena dostignuća dokazuju da kontinuirane reforme donose konkretne rezultate. Estonija ostaje snažan zagovornik evropskih integracija Crne Gore i spremna je da nastavi sa dijeljenjem svog praktičnog iskustva iz procesa pristupanja i članstva u EU – zvanično su kazali iz sjedišta estonske diplomatije za Raskrinkavanje.
