To je u intervjuu za Pobjedu kazao Predrag Zenović, glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom.

Kako je precizirao, najveći izazovi biće u oblastima koje su „suštinski test zrelosti procesa“, poput Poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine.

“Napredak u oblasti vladavine prava ostaje temelj i najpouzdaniji pokazatelj zrelosti cjelokupnog procesa pristupanja. Postignuta je vidljiva ravnoteža između reformi u ovoj oblasti i napretka u ostalim poglavljima, što potvrđuju jačanje institucionalnih kapaciteta, unapređenje zakonodavnog okvira i konkretni rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije”, dodao je Zenović.

Kako bi na vrijeme bio završen ambiciozan plan da do kraja 2026. godine Crna Gora zatvori sva poglavlja u pregovorima za punopravno članstvo u EU, Zenović je najavio „intenzivan i kontinuiran rad tokom cijele godine istovremeno na svim poglavljima“. Tim povodom imaće gotovo svakodnevnu komunikaciju sa Evropskom komisijom i državama članicama, „kako bi u trenutku održavanja međuvladinih konferencija određena poglavlja imala ispunjena završna mjerila i bila zrela i spremna za zatvaranje“. Smatra da će tome dodatno doprinijeti Kipar i Irska koji će predsjedavati Savjetom EU u naredna dva polugodišta, a koji su i sami prošli zahtjevne pristupne procedure.

– Zatvaranje preostalih poglavlja nije samo tehničko pitanje, već politička odluka koja zahtijeva jednoglasnost svih država članica, onda kada EK procijeni da je poglavlje tehnički zaokruženo – ukazao je on.

Od naše zemlje će se, dodaje, tražiti da „obezbijedi punu implementaciju preuzetih obaveza“, a istovremeno da „spriječi bilo kakvo nazadovanje i očuva reformski momentum u svim oblastima“. Takođe je pojasnio da pregovaračka dokumenta za svako od poglavlja predstavljaju sastavni dio Ugovora o pristupanju.

“Za EU ovo je posebno važan trenutak, jer će Crna Gora biti prva zemlja koja pristupa EU kroz novu generaciju ugovora o proširenju kao svojevrsni model za druge države”, najavio je on, te pojasnio da je riječ o dokumentu koji predstavlja budućnost politike proširenja.

Kako je saradnja sa civilnim sektorom jedna od obaveza svih članica EU, Zenović kaže da im nevladine organizacije najviše pomažu u oblastima vladavine prava, životne sredine, temeljnih prava i medijskih sloboda.

“Evropske integracije nijesu projekat jedne vlade ili jedne institucije, već zajednički društveni poduhvat. Upravo takav inkluzivan pristup čini reformske rezultate otpornijim i nepovratnim”, kazao je prvi čovjek Nacionalne kancelarije za pregovore o pristupanju Crne Gore EU pri Ministarstvu evropskih poslova.

Konačno, istakao je kako naša zemlja „uživa snažnu i kontinuiranu podršku više država članica EU, kako onih iz neposrednog regiona, tako i među starim članicama“.

“Ta podrška dolazi kroz političko zalaganje za nastavak i ubrzanje politike proširenja, kroz tehničku pomoć i ekspertizu, kao i kroz konkretne projekte i zajedničke inicijative koje dodatno osnažuju naš evropski put i spremnost za članstvo”, zaključuje Zenović u intervjuu za Pobjedu.

POBJEDA: U 2026. godini očekuje nas zvanično zatvaranje čak 21 poglavlja u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji. To znači da bi skoro svake druge sedmice trebalo da zaokružimo po jedno poglavlje. U stvarnosti, kakvu dinamiku očekujete kako bi sva poglavlja bila zatvorena – da li kroz održavanje više međuvladinih konferencija ili ponovo dvije, na kojima bi ta procedura bila zaokružena?

ZENOVIĆ: U 2026. godini Crnu Goru očekuje završna i najdinamičnija faza pristupnih pregovora, u kojoj se višegodišnji reformski i tehnički rad formalizuje kroz zatvaranje preostalih poglavlja i započinje tehnička priprema Ugovora o pristupanju. Važno je razumjeti da se ne radi o procesu u kojem se poglavlja zatvaraju jedno po jedno u pravilnim vremenskim razmacima, već o politički i tehnički pripremljenim odlukama da se rad na određenom broju poglavlja zaokruži na međuvladinim konferencijama i da se ona zatvore.

Naš pristup podrazumijeva intenzivan i kontinuiran rad tokom cijele godine istovremeno na svim poglavljima, uz gotovo svakodnevnu komunikaciju sa Evropskom komisijom i državama članicama, kako bi u trenutku održavanja međuvladinih konferencija određena poglavlja imala ispunjena završna mjerila i bila zrela i spremna za zatvaranje. Poseban značaj imaće strateško planiranje u okviru predsjedavanja Savjetom EU, u naredna dva polugodišta od strane Kipra, a potom Irske, koje imaju iskustvo, razumijevanje politike proširenja i kredibilitet da podrže ambicioznu, ali realnu crnogorsku EU agendu.

Zatvaranje preostalih poglavlja nije samo tehničko pitanje, već politička odluka koja zahtijeva jednoglasnost svih država članica, onda kada Komisija procijeni da je poglavlje tehnički zaokruženo. Upravo zato Crna Gora nastavlja da gradi proces na jasnim principima: kredibilitet, predvidivost i dosljedno ispunjavanje obaveza. Uz institucionalnu posvećenost, politički konsenzus i društvenu podršku možemo ostvariti i najambiciozniji cilj – zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. godine.

POBJEDA: S obzirom na to da su do samog kraja pregovora sva poglavlja privremeno zatvorena, što je sve potrebno da Crna Gora uradi tokom 2026. godine kako bi poglavlja ostala zatvorena?

ZENOVIĆ: Do samog kraja pregovora, zatvorena poglavlja ostaju pod stalnim praćenjem Komisije i Savjeta, što 2026. godinu čini posebno osjetljivom i zahtjevnom. Ključni zadatak Crne Gore biće da obezbijedi punu implementaciju preuzetih obaveza, spriječi bilo kakvo nazadovanje i očuva reformski momentum u svim oblastima.

Od Crne Gore se očekuje da se ponaša kao buduća članica – sa predvidivim politikama, stabilnim institucijama i širokim društvenim konsenzusom o evropskom putu. Upravo takav stav predstavlja najjaču garanciju da će poglavlja ostati zatvorena i da će pregovori biti uspješno okončani do kraja 2026. godine.

POBJEDA: Koja je uloga glavnog pregovarača u sastavljanju prijedloga budućeg Sporazuma Crne Gore o pristupanju Evropskoj uniji? Što bi, po Vašem mišljenju, trebalo da budu ključne stavke tog dokumenta?

ZENOVIĆ: Uloga pregovaračke strukture i glavnog pregovarača u završnoj fazi procesa je višeslojna i strateška. Predstavlja ključnu sponu između Vlade i institucija Evropske unije, obezbjeđujući da se tehnički rezultati po poglavljima pretoče u koherentan, politički održiv i pravno stabilan ishod pregovora, formalizovan u Ugovoru o pristupanju.

Zatvaranjem pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra dostignuta je tzv. kritična masa koja omogućava početak tehničkih priprema za Ugovor o pristupanju i jasno signalizira ulazak u završnu fazu procesa. Sva pregovaračka dokumenta po pojedinačnim poglavljima ulaze u Ugovor o pristupanju koji, kao i svaki dokument ove vrste, ima i tehničku i političku dimenziju. Za Evropsku uniju ovo je posebno važan trenutak, jer će Crna Gora biti prva zemlja koja pristupa Uniji kroz novu generaciju ugovora o proširenju kao svojevrsni model za druge države. Dakle, ovdje je posrijedi mnogo više, ne samo naša budućnost, nego budućnost politike proširenja kao najsnažnije politike EU.

POBJEDA: Za zatvaranje mnogih poglavlja potrebna je bliža saradnja sa civilnim sektorom. Na koji način će Vaša kancelarija sarađivati sa njima?

ZENOVIĆ: Civilni sektor je već sastavni dio pregovaračke strukture, kroz članstvo u pregovaračkim radnim grupama i drugim tijelima Vlade zaduženim za pregovarački proces, što predstavlja i jedan od ključnih stubova procesa evropskih integracija: inkluzivnost i participativnost. Ministarstvo evropskih poslova održava otvorene, redovne i tematske konsultacije sa nevladinim organizacijama, posebno u oblastima vladavine prava, životne sredine, temeljnih prava, medijskih sloboda… Njihove kritike i sugestije smatramo dragocjenim, jer reprezentuju širi društveni kontekst, doprinose transparentnosti i imaju važnu korektivnu ulogu.

Iskustvo država članica jasno pokazuje da bez aktivnog uključivanja civilnog društva nema ni stvarnog društvenog konsenzusa, niti dugoročne održivosti reformi nakon pristupanja. Zato saradnja sa civilnim sektorom nije formalnost, već suštinski element procesa koji obezbjeđuje transparentnost, odgovornost i povjerenje građana.

Evropske integracije nijesu projekat jedne vlade ili jedne institucije, već zajednički društveni poduhvat. Upravo takav inkluzivan pristup čini reformske rezultate otpornijim i nepovratnim.

POBJEDA: Što su najlakši zadaci koji nas očekuju u 2026. godini, a što će biti najveći izazovi do kraja godine?

ZENOVIĆ: U 2026. godini, fokus pregovaračkog tima biće jasno usmjeren – na dovršavanje poglavlja koja imaju visoku internu spremnost za zatvaranje i finalizaciju preostalih obaveza u prvoj polovini godine, uz precizno definisane rokove i odgovornosti resora. Ti procesi su u znatnoj mjeri tehničke prirode – zahtijevaju visoku koordinaciju institucija i precizno planiranje – ali su istovremeno i preduslov za to da se na međuvladinim konferencijama postigne opipljiv, mjerljiv rezultat.

Najveći izazovi biće u oblastima koje predstavljaju suštinski test zrelosti procesa. U okviru Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene – Crna Gora je već pokazala ozbiljnost usvajanjem Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), Zakona o klimatskim promjenama i Plana prilagođavanja do 2035. godine. Međutim, sada je ključno preći sa normativnog na upravljački nivo – obezbijediti dosljednu primjenu propisa, efikasan nadzor i društveni konsenzus za zelenu tranziciju. Upravo u ovoj oblasti uspjeh će biti mjerilo našeg kapaciteta da evropske standarde pretočimo u svakodnevne politike koje štite životnu sredinu i kvalitet života građana.

Napredak u oblasti vladavine prava ostaje temelj i najpouzdaniji pokazatelj zrelosti cjelokupnog procesa pristupanja. Postignuta je vidljiva ravnoteža između reformi u ovoj oblasti i napretka u ostalim poglavljima, što potvrđuju jačanje institucionalnih kapaciteta, unapređenje zakonodavnog okvira i konkretni rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije. Vladavina prava je alfa i omega procesa, i najmanje odstupanje u poglavljima 23 i 24 imalo bi visoku političku cijenu i moglo narušiti kredibilitet procesa. Upravo zato, vladavina prava nije samo jedno od poglavlja, već horizontalni princip na kojem počiva funkcionalnost sistema, povjerenje građana u institucije i sama ideja Crne Gore kao demokratske, evropske i pravne države.

POBJEDA: Koja se zemlja Evropske unije u dosadašnjem procesu pristupanja pokazala kao najdobronamjernija i dala Crnoj Gori najveću podršku?

ZENOVIĆ: Crna Gora uživa snažnu i kontinuiranu podršku više država članica Evropske unije, kako onih iz neposrednog regiona, tako i među starim članicama čije iskustvo i kredibilitet u politici proširenja imaju posebnu težinu. Ta podrška dolazi kroz političko zalaganje za nastavak i ubrzanje politike proširenja, kroz tehničku pomoć i ekspertizu, kao i kroz konkretne projekte i zajedničke inicijative koje dodatno osnažuju naš evropski put i spremnost za članstvo.

Kako je često naglašavano u razgovorima sa međunarodnim partnerima, ova podrška nije samo izraz solidarnosti sa Crnom Gorom, već i odraz uvjerenja da proširenje koje potvrđuje pravila, standarde i temeljne vrijednosti Unije – suštinski čini Uniju jačom. U ovom procesu, dinamika između država članica i kandidata, makar ona koja vodi uspjehu, najbolje se može oslikati onom maksimom iz romana Aleksandra Dime: „Svi za jednog, jedan za sve“. Vjerujem da će na takvoj ideji Crna Gora postati 28. članica Evropske unije do 2028. godine.

Za Crnu Goru, njenu kulturu, tradiciju i ljepote treba da se zna u svakom domu svih građana EU

POBJEDA: Kako vidite sugestije koje je Crna Gora dobijala u prethodnom periodu vezano za poglavlja koja su sada već zatvorena – poput onih iz Francuske o poglavljima 11 i 13 – ali i Poglavlja 31 za čiji završetak još čekamo „zeleno svjetlo“ Hrvatske?

ZENOVIĆ: Sugestije, pitanja, zadrške koje je Crna Gora dobijala od pojedinih država članica, uključujući Francusku u vezi sa poglavljima 11 i 13 ili Hrvatsku u kontekstu Poglavlja 31, treba posmatrati kao sastavni dio procesa koji je po svojoj prirodi i tehnički i politički. Evropska komisija je čuvar pravne tekovine i mjerila, ali konačne odluke donose države članice, svaka sa sopstvenim političkim kontekstom, očekivanjima i prioritetima.

Zatvaranje poglavlja zato nije puki administrativni čin, već potvrda povjerenja u ukupni reformski kapacitet države kandidata. Crna Gora je pokazala da zna da odgovori na ovakve situacije: argumentima, rezultatima i spremnošću da dodatno objasni i pokaže ono što je postignuto. Upravo takav pristup doveo je do zatvaranja poglavlja 11 i 13.

Kada je riječ o Poglavlju 31, ono za koje je Crna Gora dobila najvišu ocjenu u posljednjem izvještaju, kroz dijalog i kontinuiranoj komunikaciju radimo na političkom zatvaranju ovog poglavlja. Crna Gora se već sada, takvim pristupom, legitimiše kao pouzdana buduća članica Evropske unije. Samo takav pristup gradi trajno povjerenje i ubrzava kraj procesa.

I imajte u vidu još jednu važnu stvar: podrška članica proširenju zasnovanom na zaslugama u slučaju Crne Gore jeste jednoglasna, ali nije jednostruka. Perspektive država članica razlikuju se po pitanju dinamike, prioriteta i institucionalnih dinamika u samoj Uniji. Stoga je zadatak Crne Gore da kroz reformske rezultate, političku stabilnost i održivu transformaciju učini svoj proces vidljivijim i razumljivijim u evropskom kontekstu. Da se za Crnu Goru, njenu kulturu, tradiciju, prirodne ljepote i njen evropski put zna na svakoj evropskoj adresi, ali i u svakom domu svih građana EU. Samo takav pristup može osnažiti ideju da u krugu dvanaest zvijezda ima mjesta i za Crnu Goru.