Video
Izvještaj je predstavljen u aprilu, ali su sada objavljeni detaljniji zaključci za pojedine zemlje, među kojima je Crna Gora.
Rejting Lokalne demokratske uprave je smanjen sa 4,25 na 4,00 zbog politizacije i lošeg funkcionisanja brojnih opština, a među izazovima koji su se pojavili u 2023. su opstrukcije izbora i sjednica lokalnih skupština, nedostatak mirnog prenosa vlasti i nestabilne finansije. Kao rezultat toga, rejting crnogorske demokratije je pao sa 3,79 na 3,75.
Podsjeća se da je u 2023. Jakov Milatović preuzeo predsjedničku funkciju od Mila Đukanovića, koji je najveći dio posljednje tri decenije bio predsjednik ili premijer, a Milojko Spajić je postao predsjednik vlade posle dugih političkih pregovora sa mnogo obrta. Parlament je jedva funkcionisao do kraja oktobra, kada je formirana nova vlada, zbog produžene političke i ustavne krize. Odlazeća vlada je stoga vladala bez funkcionalnog parlamenta od marta do oktobra. Početni znaci izgradnje konsenzusa uočeni su u novembru kada je nova vlada konačno postigla dogovor o imenovanju sedmog sudije Ustavnog suda, i u decembru kada je sproveden popis stanovništva koji je odavno čekao.
U izvještaju se podsjeća da su novu vladu podržali članovi bivšeg Demokratskog fronta (DF), saveza poznatog po povezanosti sa srpskim rukovodstvom u Beogradu i bliskim vezama sa Rusijom. Zauzvrat, Andrija Mandić, lider Nove srpske demokratije (NOVA), jedne od konstitutivnih partija Demokratskog fronta koja je dala podršku Spajiću, imenovan je za predsjednika Skupštine. To je izazvalo zabrinutost za buduću spoljnopolitičku orijentaciju Spajićeve vlade, iako je Vlada uvjeravala javnost da će ostati posvećena unapređenju integracije zemlje u Evropsku uniju (EU) i očuvanju njenog članstva u Sjevernoatlantskom savezu (NATO). Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, Crna Gora je u potpunosti usklađena sa stavovima i akcijama EU u vezi sa sukobom.
Parlament je u februaru okončao blokadu u Ustavnom sudu tako što je imenovao sudije na tri od četiri otvorena mjesta u sudu od sedam sudija, ublažavajući zabrinutost da bi nedostatak kvoruma mogao da zamrzne pregovore sa EU. Nove slučajeve otvorilo je Specijalno tužilaštvo koje se bavilo gonjenjima korupcije i organizovanog kriminala. Bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici sudi se za zloupotrebu službenog položaja od 2019. do 2021.
Početkom septembra izbio je skandal kada je kroz podzemni tunel provaljeno u prostoriju za dokaze Višeg suda u Podgorici. Osnovno državno tužilaštvo otvorilo je istragu i više osoba je uhapšeno. Međutim, organizator kriminalnog poduhvata ostaje nepoznat. Slučaj je bacio negativno svjetlo na standarde bezbjednosti sudskih dokaza, i šire na kapacitete ključnih pravosudnih institucija, navodi se u izvještaju.
Transkripti u kojima se navodi da je organizovani kriminal velikih razmjera infiltracija u državne strukture nastavili da “cure” u medije 2023 – ističe Fridom haus. U martu je prethodna vlada na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem iz stranke Ujedinjena reformska akcija (URA) smjenila direktora policije Zorana Brđanina zbog nejasnih procedura. Abazović je u javnosti otvoreno izjavio da je odluka donijeta zbog potencijalne veze Brđanina sa organizovanim kriminalom. Brđanin je krajem 2023. godine nastavio sa radom u novoj vladi na čelu sa Spajićem, nakon što je Upravni sud više puta donio odluku da je njegova smjena nezakonita. U izvještaju se kaže da je civilno društvo predmet neprimjerenih izjava političara, kao i da medijske reforme nisu značajno napredovale.
Nova vlada se obavezala da će usvojiti novu reformsku agendu kako bi se prioritet pristupio tim fondovima i ubrzali napori za pristupanje EU. Spajićeva vlada je organizovala niz sastanaka sa relevantnim organizacijama civilnog društva (OCD) u vezi sa agendom EU. Ipak, opšti izgledi za reformu će u velikoj mjeri zavisiti od sposobnosti različitih stranaka koje čine vladajuću koaliciju da naprave kompromis, s obzirom na njihovu ideološku divergenciju, i da konsoliduju donošenje odluka na način koji će biti inkluzivniji i koordiniraniji od pristupa koji su preduzele skorašnje vlade, posebno kada su u pitanju odnosi vlade i parlamenta, ocjenjuje FH.
Preporučeno
