Video
Predlagači, sa ciljem blagovremenog sprečavanja nastanka negativnih ekonomskih posljedica po državu Crnu Goru, kao i u cilju potpune zaštite ljudskih prava, predlažu da Ustavni sud obustavi izvršenje pojedinačnih akata i radnji koje su preduzete na osnovu odredbi člana 18 i 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama – kaže se u prijedlogu zaključaka inicijative poslanika Demokratskog fronta.
INICIJATIVA
Prijedlog je potpisalo 13 poslanika Demokratskog fronta: Andrija Mandić, Milan Knežević, Nataša Jevrić, Milun Zogović, Budimir Aleksić, Janko Milatović, Nikola Bajčetić, Predrag Bulatović, Maksim Vučinić, Dejan Đurović, Jelena Božović, Jovan Vučurović i Dragan Bojović.
Iako se eksplicitno ne pominje, očito da je inicijativa poslanika DF-a usmjerena na poništavanje odluke Vlade Crne Gore kojim se naša država pridružuje sankcijama Evropske unije Ruskoj Federaciji.
Zato se i zahtijeva od vlade Dritana Abazovića da, saglasno odredbi 34, stav 1, Zakona o Ustavnom sudu, ,,dostavi mišljenje o navodina sadržanim u prijedlogu“.
Dopis Demokratskog fronta upućen je Vladi Crne Gore dva dana prije nego što će Miodrag Lekić, kandidat ,,stare većine“ za budućeg premijera ocijeniti da DF nije prosruska stranka i da će zato sigurno ,,biti prisutan u vladi“.
– Koga ste čuli iz Demokratskog fronta da javno saopštava da je Rusija u pravu i da ne izražava solidarnost sa Ukrajinom – upitao je Lekić, gostujući u četvrtak veče na Javnom servisu.
Istog dana je vlada Dritana Abazovića dobila zahtjev DF-a kojim se traži poništavanje odredbi Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama, što suštinski znači i – poništavanje odluke Vlade o pridruživanju sankcijama Rusiji.
Naravno, formalno je sve upakovano u ,,borbu za zaštitu interesa Crne Gore“.
KAD DF BRINE O LJUDSKIM PRAVIMA
U dokumentu koji je DF uputio Vladi, a u koji je Pobjeda imala uvid, na pet strana se obrazlaže inicijativa da Ustavni sud proglasi neustavnim članove 18 i 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama.
Prema ocjeni 13 poslanika DF-a, članovima 18 i 19 a prije svega odredbama koje podrazumijevaju ,,ograničenje i raspolaganje imovinom i sredstvima, odnosno njihovim ′zamrzavanjem′ se, smatraju između ostalog, krši Ustav i elementarna ′ekonomska, socijalna i kulturna ljudska prava′, ali i krši osnovno pravo koje garantuje Ustav – jemčenje svojine“.
Tim se restriktivnim mjerama koje Zakon propisuje, po mišljenju DF-a, narušavaju interesi Crne Gore.
– Nevalidnost restriktivnih mjera usljed nesaglasnosti sa Ustavom Crne Gore ozbiljno ugrožava reputaciju države i konačno može postaviti državu Crnu Goru u potpuno nezavidan položaj u slučaju da se takve posljedice odraze i na državni budžet Crne Gore usljed pada nivoa stranih investicija i mogućnosti prikupljenih poreza – ističe se, između ostalog, u obrazloženju poslanika Demokratskog fronta.
Zato se traži ,,hitno obustavljanje izvršenja pojedinačnih akata i radnji“ koje su preduzete na osnovu Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama. Ne treba prevoditi: na sve načine, čak i prijedlogom za ocjenu ustavnosti, pokušava da poništi sankcije koje je Crna Gora uvela 8. aprila pridružujući se restriktivnim mjerama koje je uvela Evropska unija.
Pitanje je, međutim, zašto poslanici Demokratkog fronta u decembru traže, sve pozivajući se na član 34 Zakona o Ustavnom sudu, mišljenje Vlade Crne Gore, kada su svoj prijedlog poslali još 5. oktobra Ustavnom sudu iako su znali da ne može da odlučuje jer nije u funkcionalnom sastavu?
POLITIČKI PRITISAK
Ako su baš iz DF namjerili da poštuju Ustav, onda ih je neko pogrešno savjetovao.
U članu 34, u stavu 1, izričito je navedeno da su učesnici u postupku ,,dužni da u ostavljenom roku dostave Ustavnom sudu traženu dokumentaciju, podatke i obavještenja, mogu dati odgovor, odnosno mišljenje na navode i dokaze sadržane u prijedlogu, inicijativi, ustavnoj žalbi“.
Dakle: eventualno mišljenje na incijativu poslanika Demokratskog fronta Vlada Crne Gore može dostaviti – tek kada Ustavni sud to zatraži i odredi rok.
Nema dileme: Mandić i družina su svjesni da Ustavni sud ne može raspravljati o njihovoj inicijativi jer nije još u funkcionalnom sastavu, kao što su pravno sposobni da shvate da Vlada Crne Gore ne treba da svoje mišljenje šalje Demokratskom frontu, već Ustavnom sudu.
Zato se dopis DF-a može tretirati jedino kao neka vrsta političke ucjene: izjasnite se negativno o Zakonu o međunarodnim restriktivnim mjerama i povucite sankcije prema Rusiji – ako se želi zadržati većina od 41 poslanika i uskoro formirati nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem.
Poruka za Dritana Abazovića je vrlo jasna: ukoliko želi da bude politički faktor u novoj vlasti, koju zagovara Front Andrije Mandića i Milana Kneževića, moraće i da igra po notama DF-a, a ne da sluša preporuke iz Evrope i SAD.
Politička matematika je jasna: ako nema dogovora unutar ,,stare paramentarne većine“, tačnije ukoliko se ne poštuje većinska volja Demokratskog fronta, onda su izbori i prije proljeća, što će svakako najteže pogoditi male partije poput Abazovićeve Ure.
Koliko je poznato, vlada Dritan Abazovića, iako je na sjednici razmatrala pismo Demokratskog fronta, još se formalno nije oglašavala niti saopštavala mišljenje o inicijativi koju je DF podnio Ustavnom sudu.
No, ako lider Ure želi da ostane u političkom sedlu i bude dio nove izvršne vlasti, kako je osmišljeno izmjenama Zakona o predsjedniku, moraće da se izjasni: da li će ići u pravcu Evropske unije ili pristati da ostane u zagrljaju Demokratskog fronta i konačno stavi branu crnogorskom putu ka Evropi.
Preporučeno
Ukoliko je suditi po dosadašnjim izborima, Ura i Abazović će se odlučiti za rješenje koje je možda dobro za njihove partijske interese, ali nije dobro za državu Crnu Goru.
