Odgovarajući na pitanje da li je Sinjajevina i dalje opcija za formiranje vojnog poligona, Lazarević je odgovorio: „Trudićemo se da javnosti argumentovano i strpljivo objašnjavamo da vježbovno-strelišna prostorija ne ugrožava životnu sredinu, da postoje zemlje u kojima su takvi poligoni unutar zaštićenih parkova prirode i nacionalnih parkova.“

Načelnik Generalštaba je, takođe, najavio i konkurs za prijem novih vojnika i širenje kapaciteta Vojske, kao nabavku nove opreme, prvenstveno za zaštitu od sajber napada.  

STANDARD: Poštovani generale, da li možete da objasnite koji su vojni potencijali Crne Gore u kontekstu globalne krize, prvenstveno rata na tlu Evrope – agresije Rusije na Ukrajinu?

LAZAREVIĆ: Rat na istočnim granicama Evrope je nesumnjivo otvorio potrebu brzog preispitivanja sposobnosti i kapaciteta za odbranu kako Alijanse, tako i svake zemlje članice pojedinačno, ali i ostalih evropskih zemalja. 

Posebno je zabrinjavajuća činjenica da rat traje osam mjeseci, a da se ne nazire kraj.

Crna Gora je već pet godina, kao članica NATO, u sistemu kolektivne odbrane i bezbjednosti, ne zanemarujući nemjerljivu važnost pojedinačnog, nacionalnog doprinosa tom kolektivnom sistemu bezbjednosti. Način funkcionisanja kolektivne odbrane i bezbjednosti najbolje je ilustrovati time da crnogorsko nebo štite naše saveznice Italija i Grčka. 

Crna Gora prati i slijedi odluke i aktivnosti Alijanse nakon agresije Rusije na Ukrajinu, u cilju jačanja odvraćanja i odbrane na istočnom krilu kako bi,  kao i sve druge članice, ponudili Alijansi više snaga i kapaciteta i kako bi zajedničkim naporima doprinijeli efikasnijoj odbrani članica NATO. Nastavljamo započeti proces modernizacije i jačanja naše Vojske, kroz implementaciju usaglašenog NATO Paketa sposobnosti. Sva dosadašnja ulaganja u odbrambeni sistem Crne Gore pokazala su se opravdanim.  Trudimo se da sa tom praksom nastavimo, potpuno svjesni da jak kolektivni sistem odbrane znači sigurnu i bezbjednu Crnu Goru. NATO je odlučio da se uspostave četiri borbene grupe – u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj. Uspostavljanje ovih borbenih grupa upravo je jedan od odgovora Alijanse na agresiju Rusije na Ukrajinu. Naglašavam da te borbene grupe nemaju ofanzivni karakter i isključivo su u funkciji odbrane teritorije članica NATO. 

Skupština Crne Gore je na to dala svoj konkretan odgovor donošenjem odluke o upućivanju do 60 naših vojnika u Bugarsku, a do kraja ove godine će biti upućeno njih 36.

Pored toga, u fokusu je jačanje kapaciteta i opremanje za još bolju zaštitu od sajber napada.  Podsjetiću da su u posljednjem, do sada najjačem sajber napadu na Crnu Goru, koji se dogodio u avgustu, podaci koje su Ministarstvo odbrane i Vojska posebno štitili, ostali nekompromitovani i do kraja sačuvani. I na kraju da podsjetim da, kao odgovoran i pouzdan partner u Alijansi svakodnevno doprinosimo jačanju njenih vrijednosti, ne samo angažovanjem vojnika u misijama i na područjima krize. Prije svega, mislim na rad naših najviših državnih organa, ali i na rad naše misije pri NATO u Briselu, mislim na rad zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Ministarstvu vanjskih poslova koji se bave pitanjima bezbjednosti i sigurnosti, kao i pitanjima saradnje sa članicama Alijanse. Prosto smo, zahvaljujući svima koje sam naveo, za ovih pet godina članstva u NATO, postali skladan dio tog velikog sistema i pouzdan partner na koga se ozbiljno računa.

STANDARD: Da li Crna Gora ima strategiju u slučaju eskalacije krize na region Zapadnog Balkana?

LAZAREVIĆ: Sve što radimo, radimo uz koordinaciju sa NATO komandama i sve ono što smo godinama govorili i objašnjavali našim građanima sada, silom prilika, dolazi do izražaja. Jedan od najpametnijih strateških poteza državnih organa Crne Gore bio je da postanemo članica NATO.  Bio je to ispravan i vizionarski potez.

Nažalost, bezbjednosne prilike na Zapadnom Balkanu dodatno su se usložile agresijom Rusije na Ukrajinu. Toga su svjesne i Evropska unija i NATO. Zato su snage bezbjednosti pojačale broj i budnost.

Podsjetiću Vas da je na posljednjem NATO komitetu u formatu ministara odbrane, održanom u Briselu, iskazana puna podrška i EU i NATO trajnoj stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

STANDARD: Kakvo je brojno stanje Vojske Crne Gore? Da li ćete širiti kapacitete u narednom periodu? Kakvo je interesovanje građana i građanki za zapošljenje u Vojsci?

LAZAREVIĆ: Crnogorska Vojska nije veliki ali je složen sistem, sa stalnom potrebom  usklađivanja strukture, što diktiraju bezbjednosni izazovi, kako u okruženju tako i šire.

Vojska Crne Gore svoju strukturu usklađuje u koordinaciji sa NATO komandama, što nameće  obavezu stalne popune novim kadrom, različite stručne spreme i specijalnosti. Naša trenutna popuna je povoljna, ali težimo da bude još bolja. Ove godine ćemo primiti 120 vojnika po ugovoru, i odmah početkom 2023. godine raspisati konkurs za prijem novih vojnika.

U fokusu rada Ministarstva i Generalštaba biće informisanje mladih o prednostima i mogućnostima vojnog poziva, koje su zaista velike. Ovom prilikom želim da istaknem redovnost primanja, mogućnost dodatne zarade prilikom učešća u izvršavanju složenijih zadataka, mogućnost konstantnog usavršavanja i kod nas, ali i u inostranstvu, itd.

Vojni poziv kao malo koje zanimanje nudi svakom pojedincu da može da upravlja svojom karijerom. Odgovoran, disciplinovan i posvećen pripadnik Vojske Crne Gore ne treba da brine za svoju budućnost.

STANDARD: Šta Vojska CG i Ministarstvo odbrane preduzimaju po pitanju rješavanja problema nedostatka vojnog poligona? Da li je Sinjajevina i dalje opcija?

LAZAREVIĆ: Nakon svih analiza, koje su trajale oko deset godina, izbor je pao na Sinjajevinu, jer je riječ o jedinom prostoru u državi koji zadovoljava sve zadate kriterijume. Odluka Vlade da se na Sinjajevini formira vježbovno-strelišna prostorija za potrebe Vojske Crne Gore donijeta je 2019. godine i dalje je na snazi.

Trudićemo se da javnosti argumentovano i strpljivo objašnjavamo da vježbovno-strelišna prostorija ne ugrožava životnu sredinu, da postoje zemlje u kojima su takvi poligoni unutar zaštićenih parkova prirode i nacionalnih parkova.

Vojska Crne Gore uvijek je na usluzi građanima i civilnim organizacijama i institucijama, što konstantno pokazujemo i dokazujemo. To je jedna od njene tri misije, koja je možda i najvidljivija u javnosti. Međutim, da bismo imali spremnu i obučenu vojsku koja će moći da kvalitetno izvršava sve Ustavom i zakonom definisane obaveze, ona mora imati poligon za obuku. Sve države koje imaju vojske, imaju na svojoj teritoriji vojne poligone.

Pitanjem vojnog poligona bavio se na posljednjoj sjednici i Savjet za odbranu i bezbjednost, kojim predsjedava predsjednik Crne Gore a čiji su članovi premijer i predsjednica Skupštine, gdje je konstatovano da je neophodno da nadležni državni organi bez odlaganja iznađu rješenje za izgradnju nacionalnog poligona za potrebe Vojske Crne Gore. Sada sam siguran da će ovo pitanje uskoro biti riješeno. Izuzetno je važno da imamo njihovo uvažavanje, razumijevanje i podršku, a meni posebno znače pohvale koje su svi članovi Savjeta iskazali na rad pripadnika naše Vojske.

STANDARD: Da li će nedostatak vojnog poligona usporiti odlazak crnogorskih vojnika u vojne misije?

LAZAREVIĆ: Nećemo dozvoliti da odu nespremni, jer nam je njihova bezbjednost na prvom mjestu. To su nedvosmisleno jasno potencirali i članovi Savjeta za odbranu i bezbjednost i ministar odbrane. Crnogorski vojnik nikada po spremnosti i profesionalizmu nije zaostajao za pripadnicima oružanih snaga drugih zemalja u misijama i operacijama u kojima je učestvovao, i tako će i ostati.

Godinama se snalazimo na razne načine, koristeći vježbovne poligone u zemljama u regionu, prvenstveno u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Sloveniji. Ali, to je izuzetno nepovoljno, nepraktično i, na kraju, skupo.

STANDARD: Što za Vojsku CG u praktičnom smislu znači pomoć SAD od 28 miliona dolara namijenjenih za modernizaciju? Kada će početi nabavka naoružanja i vojne opreme iz budžeta podrške SAD?

LAZAREVIĆ: To je vrlo važna pomoć koju SAD doniraju partnerskim državama kako bi unaprijedile sopstvene, a time i kolektivne kapacitete za zaštitu od potencijalne agresije. Pomoć će prvenstveno biti investirana u najranjiviju oblast, a to je zaštita komunikacija od sajber napada. Ostala sredstva biće investirana u nabavku druge težišno borbene opreme za potrebe odbrane. Dinamika te isporuke još nije definisana, ali je izuzetno važno da imamo u kontinuitetu podršku tako važnog partnera, da smo zajedno, uvjereni da samo tako možemo odgovoriti bezbjednosnim izazovima koji nas opterećuju.