Video
Predsjednik Transparentnosti i profesor političkih nauka Vladimir Goati kaže da posjeta državnog sekretara SAD Majka Pompea Podgorici nije protokolarna jer funkcioneri američke vlasti na tom nivou nemaju vremena za takve posjete, već da su SAD pokazale da Crnu Goru vide kao veoma važnu zemlju.
Preporučeno
Goati je u intervjuu za Vikend novine rekao da SAD žele da ubrzaju rješenje ključnih problema u ovom dijelu svijeta i da na neki način “poravna” taj vrelo oštri presjecani teren na Balkanu, koji još ostaje kao neka, potencijalna mogućnost za proširivanje sukoba.
VN: Državni sekretar SAD-a Majk Pompeo boravio je u posjeti Crnoj Gori. Mislite li da to znači ozbiljnije uključivanje SADa ili je riječ o protokolarnoj posjeti?
GOATI: Ne čini mi se da je posrijedi protokolarna posjeta. Pompeo, kao i svi ljudi na tom nivou američke vlasti, nemaju vremena za protokolarne posjete. Mislim da njegova posjeta govori o važnosti Crne Gore, odnosno američkoj procjeni važnosti Crne Gore. Mislim da je to dobar znak za sadašnju politiku, koja je na vlasti u Crnoj Gori. Riječ je o pridavanju značaja Crnoj Gori, njenom značaju u svijetu i mjestu u užem, osjetljivom dijelu svijeta, a to je Jugoistočna Evropa. To je želja da Balkan postane dio evropskog prostora, a ne u onom smislu kakvom se uvijek shvatao, mjesto potencijalnih varnica, sukoba itd.
VN: Metju Palmer je ranije imenovan za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan, sada je Pompeo ovo područje. Šta ove posjete znače za region?
GOATI: Kad su posrijedi odnosi SAD-a i odnos prema Crnoj Gori, posjeta Pompea je realan pokazatelj kako SAD vide Crnu Goru. Međutim, kada pogledamo čitav region sa Palmerom, izgleda da EU nije uspjela u odgovarajućoj mjeri da rješava neke stvari. Tu su se uključile i neke kontrasile koje traže svoje mjesto u globalnom rasporedu snaga. SAD očigledno misle da je neophodno više se angažovati da bi se riješili problemi na čitavom ovom prostoru u kome je i Crna Gora, jer na neki način i ona je posredno, kao i okolne zemlje, dio velikog političkog tumora oko Kosova i Metohije. Mislim da je riječ o želji SADa da ubrza rješenje ključnih problema i da na neki način “poravna” taj vrelo oštri presjecani teren na Balkanu, koji još ostaje kao neka potencijalna mogućnost za proširivanje sukoba. Kada uzmemo zajedno te dvije posjete, vjerujem da je riječ o strateškoj konsideraciji, odnosno da je neophodno više učiniti da čitav Balkan na neki način bude potpuno mirno mjesto, nego što je do sada bilo. Da budu spriječeni i neki potencijalni sukobi, koji bi mogli da se dese od potisnutih konflikata. To je želja da Balkan postane dio evropskog prostora, a ne u onom smislu kakvom se uvijek shvatao, mjesto potencijalnih varnica, sukoba itd.
VN: Nova briselska administracija je u samom početku imala probleme sa izborom komesara za proširenje. Kakvu poruku ona šalje regionu? Da li je za rješavanje problema koji postoje unutar EU značajna podrška SAD-a?
GOATI: SAD su od osnivanja činile potporu i stub evropske zajednice, potom Unije. Postoji želja da se uspostavi još stabilnija EU. Mislim da su sukobi, koji su vidljivi, normalni u međudržavnoj velikoj zajednici. Sukobi su prosto dio života i velikih i trajnih cjelina. Čak i slučaj sa Britanijom nije nanio štetu jedinstvu EU, ali se kao bumerang vraća jedinstvu Britanije. I Britanija je jedno duboko podijeljeno društvo. Nije lako, jer uprkos apsolutnoj slobodi izlaska iz EU, sada postoji interni sukob snaga u Britaniji. To pokazuje koliko je riječ o tvorevini koja je duboko pustila korijen, postala dio svih tih država, koje su članice. Uprkos potpunoj slobodi izlaska, koja je već unaprijed propisana, pokušaj da se izađe iz Unije vraća se kao unutrašnji sukob. To je postala prirodna zajednica, možda nagovještaj prirodne buduće Evrope. Volio bih i da Balkan postane dio te prirodne Evrope, koja se mučila i u kojoj su vođeni ratovi.
