Video
Komentarišući za beogradski Dnevnik Danas ocjenu predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da niko više neće ući u Evropsku uniju osim možda Crne Gore, prof. Gordana Đurović je ocijenila da je izjava data u kontekstu aktuelnog mandata Evropskog parlamenta i Komisije, te političke podrške briselskih institucija prema Crnoj Gori i njenom ambicioznom planu pristupanja EU u tom periodu“.
„Argumenti se mogu naći u promišljanju da je Crna Gora dovoljno evropska i transatlantska, dovoljno mala i dovoljno dugo u procesu pristupanja, da bi se mogla asporbovati i dokazati da proširenje živi na Zapadnom Balkanu. To je pragmatičan pristup EU koji je Crnoj Gori, početkom 2024. godine, opet otvorio vrata finalizaciji pristupanja i koji predsjednik Milanović, često oštri kritičar briselskih institucija, i dalje podržava. Problem je međutim, u samoj Crnoj Gori, pa zato ono ‘možda’ u njegovoj izjavi. Naime, pola koalicije na vlasti u Crnoj Gori ne želi da zemlja pristupi EU prije bliskih susjeda, pa se problemi na putu integracija svjesno usložnjavaju, ne samo u bilateralu sa Hrvatskom, koji prije usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu nije ni postojao kao bilateralni spor, već sad i sa (ne)usvajanjem zakona i odlaganjem izborne reforme, postavljenjem savjeta regulatornih tijela mimo EU standarda, najavom starih problema u izboru sudija Ustavnog suda dok se čeka stav Venecijanske komisije, itd“, kazala je prof. Gordana Đurović.
Ako se ovako stvari nastave među koalicionim partnerima, definitivno neće biti obećanog pisanja Nacrta pristupnog ugovora Crne Gore sa EU na jesen
Kazala je da je strategija tog dijela vlasti „da u EU, ali ne prije Srbije“.
„Stoga nam sve češće stižu jasne opomene iz Brisela, vrlo konkretne, ali se one otvoreno ignorišu. Problem je, u stvari, drugi dio koalicije na vlasti, kojoj su usta puna evropskog optimizma, ali koja istovremeno toleriše prethodno pojašnjeno ponašanje prve polovine koalicije na vlasti“.
Ukupan rezulat je, ističe, opstrukcija pristupanja Crne Gore EU do 2028. godine, dok se uživa u blagodetima dodijeljenih fotelja i neprestanih putovanja.
„U takvoj konstelaciji snaga, Crna Gora je opet u problemu sa integracijskim planovima i rizikuje da se ova jedinstvena prilika propusti. Iako proevropska Crna Gora još uvijek sanja svoje brzo pristupanje Uniji – podrška građana za EU ide i do 80 odsto. Ako se ovako stvari nastave među koalicionim partnerima, definitivno neće biti obećanog pisanja Nacrta pristupnog ugovora Crne Gore sa EU na jesen“, kazala je prof. Đurović beogradskom, Danasu.
Preporučeno
Što se tiče ostalih država regiona Gordana Đurović ocjenjuje da sve one treba da bude dio EU, pa neka to bude i agenda 2030+. „Ali se mora ozbiljno i kredibilno raditi već danas. Po Eurobarometru 2025, povjerenje u EU institucije je u Crnoj Gori je čak 83%, u regiji 65%, a u Srbiji svega 37%, dok je podrška proširenju EU u EU27 blago porasla na 54%. Uprkos svim geopolitičkim izazovima i regionalnim turbulencijama, EU nema alternativu, ali je za tango potrebno dvoje“, zaključila je prof Gordana Đurović.
