Video
On je na otvorenoj debati o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu kazao da sva zakonska rješenja trebaju biti usaglašena sa Venecijanskom komisijom i međunarodnim partnerima.
“Napredak Crne Gore u poglavljima 23 i 24, koja su od suštinske važnosti za evropski put naše države, direktno je povezan sa reformama u oblasti pravosuđa. Bošnjačka stranka smatra da je ostvaren solidan napredak u radu državnog tužilaštva i mi smo spremni da pohvalimo vidljive rezultate koji su ostvareni u ovoj oblasti. S druge strane, potpuno smo saglasni sa našim međunarodnim partnerima, koji su jasno podvukli da je potreban proaktivniji rad tužilaštva. Konkretno, nijesmo zadovoljni radom tužilaštva u dijelu istrage ratnih zločina koji su se desili devedesetih godina prošlog vijeka. Procesi u ovim slučajevima jesu okončani, ali najviši u hijerarhiji odlučivanja nijesu ni pozvani na odgovornost niti su odgovarali. Osuđeni su samo neki, koji su nažalost bili najniži u lancu odlučivanja. Za osudu je da u radu tužilaštva u zadnjih pet godina, prema izvještaju o istragama ratnih zločina, nije bilo novih krivičnih prijava niti sprovedenih istraga. Upravo iz tog razloga, poslanici BS su u Skupštini CG u više navrata iskazivali svoj negativan stav po pitanju Strategije o istragama ratnih zločina. Takođe, smatramo da tužilaštvo može i mora postizati bolje rezultate posebno u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. BS je krajnje nezadovoljna zastupljenošću kadrova pripadnika manjinskih naroda u tužilačkoj organizaciji, što je lako uočljivo i površnom analizom”, poručio je Gredić.
Kada je riječ o predloženom nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, on je istakao da su u BS zadovoljni što se odustalo od onog početnog stava, da se „preko koljena“ promijeni zakon, bez poštovanja procedure, bez konsultacija sa Venecijanskom komisijom i međunarodnim partnerima, kao i bez održavanja javne rasprave.
“Što je i najapsurdnije, bez konsultacija stručne javnosti odnosno ignorisanja tužilačke organizacije. Iako smo od početka upozoravali da to nije put ka izgradnji snažnijih institucija i međusobnog povjerenja, potrebno je bilo da vam naši međunarodni partneri to lično kažu, i da iz Brisela čujemo poruku da bi to bio korak unazad u procesu reformi. Međutim i danas nakon što ste od VK dobili čitav set kritika, mi u BS nijesmo sigurni da li ste naučili lekciju, zato što smatramo da još jednom pokušavate, da izmedju ostalog, u ostvarenju svog nauma, nastojite čak i da nepoštujete propise Vlade koju danas predstavljate, a koji uređuju pitanje sprovođenja javne rasprave. Postupak koji sprovodite u zadnjih nekoliko dana nije u skladu sa pomenutom uredbom Vlade Crne Gore, a sve je to vjerovatno motivisano uspostavljenim načelom da Vlada radi ,,tajno ali organizovano” u cilju održanja principa netransparentnosti, koji je krasio i krasi čitav niz postupaka vaše Vlade”, poručio je Gredić na otvorenoj debate predstavnicima Vlade.
Istakao je da je važno “da budemo svjesni da smo mi na putu evropskih integracija koje sa sobom nose čitav niz prava ali i veliki broj obaveza”.
“EU integracije, između ostalog znače, da naše zakonodavstvo moramo usaglašavati sa evropskom pravnom tekovinom, što podrazumijeva čitav niz postupaka usmjerenih na potpuno usaglašavanje domaćeg zakonodavstva sa istim, po pravilu praćeno dostavljanjem nacrta zakona sa tabelom usklađenosti nadležnim radnim tijelima EK. Tek nakon dobijanja pozitivnih komentara, Vlada na sjednici utvrđuje predlog zakona i dostavlja ga u proceduru donošenja Skupštini Crne Gore. Dosadašnji postupci Vlade, počev od donošenja izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima i namjštenicima, seta tužilačkih zakona koje ste pokušali donijeti bez usaglašavanja sa EU, pa i aktuelnog nacrta zakona o kojem danas polemišemo, koji ponovo nije usklađen sa mišljenjem VK pa samim tim ni sa stavovima institucija EU, navodi nas na samo jedan zaključak – da ne idemo u smjeru EU integracija već da idemo smjerom koji su zamislili neki od političkih subjekata nove vlasti, kojima su pomenute integracije samo način zamajavanja domaće i međunarodne javnosti s krajnjim ciljem razgradnje i anuliranja do sada ostvarenog”, kazao je Gredić.
U tom kontekstu, Gredić je ustvrdio da je intencija predlagača da se kroz predložene izmjene i dopune želi ostvariti politički uticaj na tužilaštvo i to je za Bošnjačku stranku neprihvatljivo. “Naime, nacrtom zakona o kojem danas polemišemo mijenja se sastav Tužilačkog savjeta na način da se kroz date promjene u Državno tužilaštvo kao jedinstveni i samostalni državni organ uspostavi dominantan i direktan uticaj politike, odnosno trenutne parlamentarne većine, a zatim i neke buduće većine. Pomenuti nacrt zakona ne samo da uvodi isti broj ,,uglednih pravnika” kao članova Tužilačkog savjeta u odnosu na broj tužilaca, što u načelu ne mora biti sporno, već predviđa da se isti biraju prostom većinom, te da predstavnik resornog ministarstva ima tzv. zlatni glas, što bi sve dovelo do jačanja zavisnosti TS od trenutne političke moći, te smatramo da u ovom slučaju nije ispoštovan stav VK, zato što je VK predložila određene mehanizme za izbjegavanje politizacije i političke kontrole TS. Stav VK je da ne bi trebalo da se prekida mandat postojećim članovima Tužilačkog savjeta, odnosno da VK ne vidi potrebu za zamjenu aktuelnih članova TS, a nacrt zakona predviđa da mandat postojećeg TS prestaje proglašenjem sastava novog TS. Smatramo da bi bilo potrebno bliže definisati pojam ,,ugledni pravnik” i koje uslove treba da ispuni pojedinac da ,,ponese ovaj epitet”, kao i potrebu za bliže određenje šta je to ,,značajna šteta za ugled državnog tužilaštva” u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti tužilaca za učinjeni disciplinski prekršaj”, kazao je Gredić.
Poručio je i da je norma predlagača da bivši tužioci ne mogu biti članovi Tužilačkog savjeta, diskriminstorska.
“Nacrt zakona propisuje da će sastav TS u buduće proglašavati predsjednik Skupštine, a ne predsjednik Crne Gore, za šta smatramo da predstavlja ad-hoc model, a ne sistemsko rješenje, zadiranje u prava predsjednika države, a u krajnjem predstavlja dodatni politički uticaj na Državno tužilaštvo trenutne parlamentarne većine, što predlagač opravdava u obrazloženju nacrta zakona nastojanjem da se otkloni mogućnost političke opstrukcije proglašenja TS, zasnivajući svoju tvrdnju vjerovatno na pretpostavkama, a bez zakonskog utemeljenja.
Preporučeno
Na kraju, važno je naglasiti, da svi politički subjekti, kako vlasti tako i opozicije, moraju nastojati da daju svoj puni doprinos da se potpuno eliminiše politički uticaj na Državno tužilaštvo, na šta nas pored svega prethodno navedenog dodadno obavezuje i tekst rezolucije o post-monitoring dijalogu sa Crnom Gorom, koji je usvojen na Savjetu Evrope, gdje se jasno podvlači da je prilikom izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu važno u potpunosti sprovesti preporuke VK, a naročito da se ne zanemare one preporuke koje se odnose na sigurnost mandata i rizik od politizacije članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika”, poručio je Gredić.
