Video
“Imali smo jedno vrijeme interegnuma, znači sad želimo da vidimo da imamo jednu vlast, sigurnu vlast koja će u narednom periodu, nadam se četiri godine, voditi Crnu Goru u ostvarenje stabilizacije unutar političkih prilika, vratiti povjerenje građana, kojeg u nekim situacijama nije bilo. Želim Crnu Goru vidjeti na putu što skorijeg završavanja pregovora sa EU. To je bitno i puno puta sam rekao da je hrvatsko iskustvo svježe, bitno i relevantno i kada je u pitanju Hrvatska ne treba kucati na otvorena vrata, tu će Hrvatska uvijek biti ona zemlja i prijatelj i susjed koji će pomoći”, rekao je Grlić Radman u razgovoru za Pobjedu.
Govoreći o političkim promjenama u Crnoj Gori, Grlić Radman kaže da je za vrijeme koliko je ministar imao dobru i lijepu saradnju sa svim zvaničnicima u Crnoj Gori.
” Uvijek smo imali dobre susrete, Hrvatska je uvijek bila dobrodošla i, naravno, vica verse. Tako kad gledam je li se možda puno ostvarilo, mislim da ima prostora za poboljšanje naših bilateralnih odnosa, ali mislim da je kroz to vrijeme Crna Gora bila fokusirana na članstvo u NATO, što je ostvarila, što je veliko vanjsko-političko postignuće i, naravno, evropski put Crne Gore, na šta Hrvatska snažno zagovara taj put i tu ćemo pomoći bez obzira ko bio na dužnosti jer je to stvar građana”, dodao je naš sagovornik.
Ono što Hrvatska želi vidjeti u Crnoj Gori, to je, kako kaže, bolji status hrvatske manjine u Crnoj Gori.
” Vidjeli smo da HGI nastupa samostalno na izborima, mi snažno podržavamo HGI i Vuksanovića i Hrvatsko nacionalno vijeće jer Hrvata je jako malo i bilo bi šteta da se oni fragmentiraju. Hrvatska građanska inicijativa se pokazala kao vodeća stranka i mislim da bi trebalo ujediniti sve snage i dati glas HGI i listi koju će predvoditi Vuksanović”, istakao je Grlić Raman.
Kaže da želi vidjeti i da se rješavaju neka otvorena pitanja koja nijesu pomaknuta sa mrtve tačke.
Upitan da li očekuje da bi buduća vlada mogla riješiti pitanje Prevlake, Grlić Radman kaže da dogovor postoji kad je u pitanju kopnena granica, te da ostaje da se postigne dogovor oko granice na moru.
” Ne mislim da bi tu trebalo biti problema, stvar je dobre volje. Pitanje kurikuluma jezičkog, pitanje manjine hrvatske u Boki Kotorskoj, odšteta logorašima. To su pitanja na kojima treba raditi. Prvi korak je bio napravljen sa postavljanjem ploče u Morinju”, rekao je hrvatski ministar.
Grlić Radman je kazao da je potrebno da se Crna Gora, tj. njeni pripadnici koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku, suoče sa prošlošću.
” Upravo je i Vlada i (bivši) ministar Ranko Krivokapić, a prije toga i Đorđe Radulović pokazao interes da se ta ploča stavi. Mi smo imali godinu dana prije postavljanja ploče razgovore, našli smo se ispod Morinja, položili smo vijence, prvo gospodin Đorđe Radulović, a kasnije Ranko Krivokapić i Raško Konjević postavili su ploču koja je dokaz tome da Crna Gora razumije i zna postaviti stvari kako treba. To je nada u postizanje narednih koraka u ostvarivanju naših dobrosusjedskih odnosa. Koliko znam, ploča je tamo, nije uklonjena, ali vremenom će se nekakve aspiracije za ukljanjanje smiriti”, istakao je Grlić Radman.
Govoreći o ruskom uticaju na Balkanu, čiju promociju pomažu i neki balkanski političari, Grlić Radman kaže da ne može reći da ga ne brinu takve situacije.
Preporučeno
“O tome smo govorili i na sjednici Savjeta za spoljne poslove, kada smo imali priliku čuti i stavove ministara sa Balkana. Svi su oni bili na strani EU, jer to jeste zadatak zemlje Balkana koja želi ostvariti EU put – da slijedi evropsku zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. A to znači da ako je EU osudila rusku agresiju i sada pružamo pomoć Ukrajini to očekujemo i od zemalja koje žele ostvariti političku perspektivu. Ta politika mora biti kompatibilna sa politikom EU što podrazumijeva vladavinu prava i evropske vrijednosti za koje se te zemlje bore. To moramo vidjeti na licu mjesta, ja se nadam da će tu prevladati razbor”, zaključio je Grlić Radman.
