Video
Potpredsjednik Skupštine i kandidat DPS-a za predsjednika Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva Branimir Gvozdenovic kazao je za Pobjedu da prve konkretne rezultate rada Odbora, kojim ce predsjedavati, očekuje već do kraja redovnog jesenjeg zasijedanja Skupštine CG krajem ove godine.
Preporučeno
“Očekujem da se imenovanje članova Odbora obavi sjutra nakon glasanja u okviru tačke dnevnog reda izbori i imenovanja, nakon čega se ta odluka objavljuje u Službenom listu, nadam se već u utorak, čime se stiču sve formalne pretpostavke za početak rada. Kao najznačajnija i državotvorna partija, DPS je još prošle godine inicirala izmjene izbornog zakonodavstva, ne zato što je postojeći zakonski okvir u ovoj oblasti loš, nego zato što je naš princip da se svaki zakon može učiniti boljim. To je posebno važno kada je u pitanju materija koja, i neposredno i posredno, ima veliki javni značaj”, ocijenio je Gvozdenović.
Na pitanje koliko je realno očekivati kompromis i dvotrećinsku podršku rješenjima Gvozdenović kaže da je po prirodi optimista.” Podsjetiću da je prošle godine Skupština, na inicijativu DPS-a, usvojila izmjene i dopune tri od četiri ključna zakona iz izborne legislative. Tada smo predložili i nova rješenja u (četvrtom) Zakonu o izboru odbornika i poslanika. Sve predložene izmjene su bile homogenizovane sa preporukama ODIHR-a iz 2016. godine. Nažalost, tada nijesmo dobili podršku opozicije, što je bilo neophodno, s obzirom na to da se ovaj zakon mijenja dvotrećinskom većinom.”
“Naši tadašnji prijedlozi podrazumijevali su veću transparentnost rada DIK-a, povećanje obavezne zastupljenosti žena na izbornim listama i mogućnost da građanin može, svojim potpisom, podržati više od jedne izborne liste. Naše sugestije takođe su podrazumijevale i preciziranje početka i kraja kampanje, produženje roka za odlučivanje po prigovorima, obavezu usvajanja etičkog kodeksa organa za sprovođenje izbora… Nemam dilemu da se svim ovim prijedlozima, objektivno, ne može osporiti pozitivistički i konstruktivan smisao, pa je, logički gledano, nejasno zbog čega smo naišli na opstrukciju. Imajući u vidu ukupni politički kontekst u Crnoj Gori, ne treba očekivati da logika i boljitak uvijek budu bazni parameter odlučivanja. Ipak, nadam se da će, ovog puta, zdrav razum biti iznad politikantstva. Ukoliko se procijeni da su neophodne izmjene Ustava u dijelu koji tretira izborne procese ili opšti izborni ambijent, spremni smo da čujemo sve prijedloge opozicije i podržimo ih, naravno, samo u slučaju da se time optimizuje ne samo legislativa, nego i ukupna atmosfera za održavanje izbora”, dodaje Gvozdenović.
Na to što DF optužuje DPS da tajno pregovara sa Demokratama i Urom, kako bi učestvovali u radu Odbora, te da je zbog toga ostavljena “prazna stolica” onima koji bojkotuju kaže da ima utisak da se opozicija na javnoj sceni utrkuje u dokazivanju ko je u gorim odnosima sa DPS-om, što već postaje farsično.
“Dvije najveće parlamentarne opozicione partije su (na različite načine) komunicirale i dalje komuniciraju sa nama po ovom pitanju. Rezultat komunikacije koju pominjem je odluka o formiranju Odbora. Sada se, nakon te saglasnosti, dio opozicije uzdržava od rada u tom istom odboru! Ja takve postupke neću komentarisati, svako treba da slijedi svoj politički kredo, ma kakav on bio. Treba reći da je proces formiranja Odbora doprinio da jedan broj opozicionih poslanika prekine bojkot parlamenta, formirajući dva nova poslanička kluba, tako da je broj onih koji su i dalje u bojkotu sveden na samo devet. DPS se davno odredio prema pitanju bojkota, smatrajući ga neprihvatljivim komforom u tretiranju izbornog povjerenja koje svaki od poslanika reprezentuje. Podsjetiću samo da je učešće u vlasti države krajnje ozbiljan i naporan posao. Skupština jeste dio ukupnog sistema vlasti, bez obzira na to da li ste u opoziciji ili ne.”
“Prazna stolica koju pominjete ostavljena je do sjutra za Demokrate, dakle do trenutka usvajanja odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Odbora, za one koji su, sistematizujući preporuke ODIHR-a i preporuke Evropske komisije iz Izvještaja o napretku, dobili podršku Evropske unije. Iako se ne radi ni o autorstvu ni kreativnom iskazu te dvije opozicione partije, jasno je da su svi ti prijedlozi obuhvaćeni zadacima Odbora. Tim prije čudi odbijanje tog dijela opozicije da učestvuju u radu privremenog skupštinskog tijela. Na taj paradoks u njihovom postupanju je, u dva navrata u posljednjih desetak dana, ukazala i EK sa najvišeg nivoa. Što se tiče DPS-a, vrata će i dalje biti otvorena za sve korisne prijedloge i sugestije svih konstituenata Skupštine. Kad je u pitanju formalno članstvo u Odboru, svako mjesto će biti popunjeno sjutra, nakon što odluka o personalnom sastavu Odbora bude usvojena”, poručuje Gvozdenović.
