Gvozdenović: Razgovaraćemo o formiranju posebnog odbora koji će se baviti posledicama epidemije

“U želji da se ujedinimo u borbi protiv korona virusa razgovaraćemo sa kolegama o formiranju posebnog Odbora koji bi se bavio pitanjem epidemije i njenim posljedicama. Vrlo cijenimo Vladin sveobuhvatni set mjera za stabilnost našeg socio-ekonomskog ambijenta, a koje se odnose na pružanje podrške privredi, zaposlenima i ugroženim građanima”, kazao je Gvozdenović.

Otkako je proglašena epidemija, Skupština Crne Gore ne zasijeda. Na koji se način ipak odvijaju aktivnosti, može li u ovim okolnostima parliament da obavlja svoju funkciju? 

GVOZDENOVIĆ: Okolnosti sa kojima se suočava, ne samo Crna Gora, već i cijeli svijet, novija istorija ih ne poznaje. Epidemija izazvana korona virusom dramatično utiče na pojedince i na društvo, ali i u ovim izazovnim i izuzetnim uslovima politički i ekonomski sistemi moraju se prilagođavati i moraju djelovati.

Skupština ne može i nije zastala sa radom. Od suštinske važnosti je da parlament obavlja zakonodavnu ulogu, imamo obavezu da obezbijedimo raspravu i usvajanje svih hitnih zakonskih prijedloga koje će omogućiti Vladi pravni osnov za sprovođenje rješenja, kako bi država prevazišla krizu.

Zbog epidemije ipak nijesu moguća ,,normalna“ zasijedanja…

GVOZDENOVIĆ: Naravno da rad na odborima i u plenumu nije izuzet od usvajanja potrebnih mjera, primjenjujemo različite režime rada kako bi obavljali posao. U skladu sa preporukama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti uveli smo zaposlenima rad od kuće u svim sektorima gdje priroda posla dozvoljava takvu organizaciju, uz određena dežurstva, kako bi se osiguralo izvršavanje svih neophodnih zadataka.

Takođe, stvoreni su i tehnički preduslovi da radna tijela zasijedaju putem video-konferencijskog sistema, preko online meeting platforme. Poslanici DPS-a ovaj vid rada koriste i za organizaciju sjednica poslaničkog kluba i naša je komunikacija na taj način redovna i nesmetana.

U posljednjih mjesec dana organizovali smo više sjednica kolegijuma na kojima smo raspravljali kako da omogućimo dalji rad i koordinaciju parlamentarnih aktivnosti, a da u isto vrijeme poštujemo zdravstvene preporuke.

Iz opozicije tvrde da bi parlament morao da bude aktivniji, da se češće sastajete. Kako gledate na te zamjerke? 

GVOZDENOVIĆ: Podaci pokazuju drugačije: sjednice kolegijuma češće su nego u redovnim okolnostima, a predstavnici vlasti i opozicije aktivno iznose svoja viđenja i razmjenjuju informacije. Održali smo i dvije sjednice kolegijuma u proširenom sastavu, prva uz prisustvo potpredsjednika Vlade i rukovodioca NKT-a i ministara zdravlja, finansija, ekonomije i rada i socijalnog staranja, a drugoj sjednici prisustvovali su ministar finansija, guverner Centralne banke Crne Gore, predsjednik Privredne komore, direktor Investiciono-razvojnog fonda i predsjednik Unije poslodavaca. Razgovarali smo o trenutnom stanju uzrokovanom kovidom-19, o potrebi preduzimanja vanrednih mjera prilagođenih borbi protiv epidemije, što će u konačnom očuvati zdravlje stanovništva Crne Gore i ekonomsku stabilnost. Ključna i osnovna tema sjednica bila je kako sačuvati zdravlje ljudi, a diskutovali smo i o problemima likvidnosti i zaposlenosti. Teški su izazovi pred nama zato su državni prioriteti podrška ulaganjima, jer manjak investicija utiče na na poslovanje banaka i cjelokupnu ekonomiju. Moje kolege i ja iznijeli smo jasan stav da su mjere Vlade Crne Gore donesene pravovremeno i odlično, a vođene odgovorno kvalitetno.

Već za ovu nedjelju zakazane su sjednice kolegijuma sa predstavnicima sindikata, zatim sa ekonomskim timom Vlade, a nakon toga biće organizovane i sa predstavnicima institucija nadležnih za turizam. Planiramo da u posljednjoj sedmici aprila organizujemo i plenarnu sjednicu, a dogovorili smo i sjednicu posvećenu premijerskom satu.

Kako se u vremenu pandemije ponašaju parlamenti u regionu, Evropi i svijetu?

GVOZDENOVIĆ: U stalnoj sam komunikaciji sa kolegama predsjednicima parlamentarnih grupa prijateljstva za koje sam zadužen, obratio sam im se i pismom izražavajući spremnost da sada i dodatno sarađujemo. Upoređujući crnogorske i međunarodne aktivnosti, uočavamo da su naše institucije u pravo vrijeme i na pravi način odgovorile izazovu. Zato i u ovom kriznom momentu pratimo dobre prakse i uporedna iskustva kolega iz evropskih parlamenata. Lično sam od Istraživačkog centra Skupštine zatražio tekstove o organizaciji rada parlamenata, mjera i aktivnosti u periodu infekcije kovidom-19.

A kakvi su nalazi istraživanja? 

GVOZDENOVIĆ: Vrlo zanimljivi. Glavni nalaz ukazuje da je u gotovo svim parlamentima došlo do uvođenja hitnih mjera – hitnog postupanja donošenja zakona, odnosno odluka, promjene načina glasanja, promjene prisutva sjednicama radnih tijela i plenuma. A sve u cilju očuvanja zdravlja ljudi pred prijetnjom od masovne zaraze.

Mnogi parlamenti u Evropi i svijetu odlučili su da prekinu svoja redovna zasijedanja. Naše kolege iz inostranstva održavaju zasijedanja samo u vezi sa odlukama vlada donijetim u kontekstu borbe protiv korona virusa, iako parlamenti ni tada, uglavnom, ne zasijedaju u svom punom sastavu. Takav je slučaj, recimo, u susjednoj Hrvatskoj, gdje plenarnom zasijedanju mogu prisustvovati najviše po dva poslanika iz svakog kluba. U Švedskoj, recimo, poslanici su nastavili sa radom u grupama do 55 (od 349) poslanika, ali je obustavljen premijerski sat, a pitanja Vladi su, najčešće, moguća samo elektronskim putem.

Poštujući jednu od osnovnih uloga Parlamenta u takozvanom checks and balances sistemu, parlamenti nastoje pratiti rad svojih vlada i tokom ovakvog stanja. Skupština Novog Zelanda je, recimo, uspostavila Odbor za praćenje odgovora na epidemiološku situaciju, koji nadgleda rad Vlade u vanrednoj situaciji, a isto se očekuje i u Australiji. Parlamenti zemlja koje je pandemija zahvatila i nešto ranije, uspjeli su organizovati svoj rad putem online platformi i video-konferencija. Tako je parlament Velike Britanije zakazao svoju prvu online sjednicu za drugu polovinu aprila, dok Evropski parlament glasanje sprovodi putem imejla i to na način da poslanici imejlom dobijaju glasački listić, koji popune, skeniraju i pošalju na relevantnu imejl adresu, nakon čega, kako bi se izbjegle zloupotrebe i potencijalne hakerske aktvnosti, poslanici još jednom potvđuju sačinjeni zapisnik.

Poslaničke aktivnosti u vanrednim okolnostima odnose se i na specifične oblasti, te je Odbor za ravnopravnost i žene britanskog parlamenta prepoznao da Vladin odgovor može imati različit i nesrazmjeran uticaj na osobe koje su naročito zaštićene Zakonom o ravnopravnosti, pa je najavio svoj angažman u odnosu na rješavanje potencijalnih nepredviđenih posljedica koje su uvedene mjere imale na osobe pod njihovim mandatom.

Kakvi su dalji planovi Skupštine, jer vidimo da epidemija još ne jenjava, niti se najavljuje fleksibilniji pristup u vezi sa mjerama?

GVOZDENOVIĆ: Mi u DPS-u, kao najodgovornija i najveća partija građanske orijentacije, smatramo da bi bio veliki iskorak, ako bi bilo moguće usvojiti Rezoluciju o političkom zajedništvu za vrijeme trajanja pandemije virusa kovid-19. Cilj nam je da u ovim teškim trenucima za našu zemlju zaboravimo sve razlike i nesuglasice, i da se ujedinimo u različitostima, za dobrobit javnog zdravlja prije svega, zatim, nacionalne ekonomije, i na kraju bolje budućnosti Crne Gore.

U tom pravcu razgovaraćemo sa kolegama o formiranju posebnog odbora koji bi se bavio pitanjem epidemije i njenim posljedicama.

Kako se Vama čini set Vladinih mjera za suzbijanje negativnih efekata epidemije? 

GVOZDENOVIĆ: Vrlo cijenimo Vladin sveobuhvatni set mjera za stabilnost našeg socio-ekonomskog ambijenta, a koje se odnose na pružanje podrške privredi, zaposlenima i ugroženim građanima.

I naglašavam da je i parliament na istom zadatku. Dok naši građani poštuju poruku nadležnih institucija i ostaju doma, dok se za sve nas bore naši hrabri medicinski radnici, ali i predstavnici vojske, policije, opštinskih službi, često rizikujući svoje živote i stavljajući po strani lične potrebe i obaveze, mi u Skupštini, zajedno sa Vladom i nadležnim institucijama, spremni smo da predlažemo nove modele za smanjenje negativnih uticaja pandemije.

Kakav je odnos vladajućeg DPS-a sa drugim političkim partijama?

GVOZDENOVIĆ: Činjenica da sve opozicione partije optužuju jedna drugu za saradnju sa DPS-om, govori vam jasno: DPS ima komunikaciju sa svim partijama. Bilo da je ta komunikacija direktna ili posredovana, ključno je da smo uvijek otvoreni za dijalog, što znaju svi politički subjekti u Crnoj Gori, kao i međunarodni partneri. Trudimo se da razgovaramo snagom argumenata, a ne strasti, jer ovo vrijeme traži trezvenu i razboritu misao.

Mi smo kao poslanički klub poslali sadržajno saopštenje kojim smo pozvali na političku zrelost i ozbiljan zajednički rad. Sa koalicionim partnerima imamo odlične odnose, uvažavajući i međusobne drugačije poglede na određene teme.

Konkretno, smatramo da u ovom trenutnku nema mjesta politikanstvu i propagiranju bilo kakvih razlika, iako, očigledno neke kolege nijesu saglasne sa nama. Nimalo prostora ne smijemo ostaviti za napade, egocentristične poruke i individualna takmičenja.

DPS insistira na onome što nas spaja i lično sam uporan u ponavljanju toga apela, jer sam siguran da jedino ovakav pristup donosi uspjeh.

Osniva se Akademija DPS-a

Nedavno ste ponovo postavljeni za političkog direktora DPS-a. Što je Vaš primarni zadatak u izbornoj godini, što su dugoročniji planovi?

GVOZDENOVIĆ: Imenovanjem na funkciju političkog direktora preuzeo sam dužnost održavanja kontinuiteta onoga što DPS čini naprednijim i efikasnijim od političke konkurencije. Mislim, prije svega, na konstantno mijenjanje, prilagođavanje i poboljšavanje djelovanja, uz stalno jačanje kadrovskih kapaciteta, usvajanje savremenih tehnika rada i komunikacije sa građanima, kao i komunikacije i koordinacije unutar partijske infrastrukture.

Ovakavim pristupom ispunićemo programske zadatke i kriterijume koji se postavljaju pred sva demokratska društva, pa i naše.

Imamo i vrlo precizne ideje da poboljšamo rad unutar partije. Uskoro ćemo osnovati Akademiju DPS-a kao posebnu organizacionu jedinicu, koja bi imala svrhu da kroz kombinovanje neformalnog teorijskog i praktičnog obrazovanja i tematske obuke doprinese daljem jačanju i razvoju vještina novih političkih lidera.

Podrazumijeva se i da ćemo unaprijediti princip rada Izvršnog odbora, kao najvišeg izvršnog organa partije. Ali i usavršavanje koncepta rada Savjeta za praćenje realizacije izbornog programa – osim dosadašnjih učesnika, uključićemo i one koji ne moraju nužno biti članovi naših organa. Mislim na ljude sa crnogorskih univerziteta i fakulteta koji se bave ovim pitanjima, ali i iz privatnog i javnog sektora, kao i na naše ljude koji ne žive u Crnoj Gori, a kompetentni su da govore na ovu temu.

Ovako organizovani spremni smo da predložimo najefikasnija rješenja za sve buduće izazove, što nas čini nezaobilaznim, ali i poželjnim partnerom kako građanima tako i političkim subjektima sličnih programskih opredjeljanja iz zemlje i svijeta.