Video
Povod za razgovor sa Hodžićem je Sedmi kongres SUBNORA koji će biti održan u petak 3. marta u Podgorici, a za koji udruženje najavljuje potvrdu istrajnosti na antifašističkom putu i osavremenjavanju programa.
”I na ovom kongresu ćemo se baviti sobom. Zakonom biologije – najbolji odlaze; zakonom biologije – najbolji i dolaze. Na Kongresu gotovo da neće biti naših drugova učesnika NOB-a. Sa njima nam je bilo lako, sa njima bi nam bilo lakše ali nam, njihovom zaslugom, neće biti teško. Imali smo od koga da učimo. Vjerujemo u sebe, u snagu kolektiva i zajednički cilj” rekao je Zuvdija Hodžić.
Budućnost zavisi od mladih antifašista
Njihov sagovornik kaže da će program Udruženja boraca osavremeniti, prilagoditi mladim ljudima, antifašistima.
”Idejno i ideološki su sa nama, ali moramo im organizaciju učiniti privlačnijom, primjerenu vremenu i njihovim interesovanjima. U skladu sa vremenom i savremenošću njegovaćemo, razvijati i afirmisati vrijednosti i tekovine NOB-a. Organizovaćemo razne manifestacije, tribine, akademije, kviz – takmičenja, pohode i posjete spomenicima i mjestima značajnih događaja NOB-a, jer budućnost naše organizacije zavisi od mladih antifašista. Njihovom prijemu i omasovljenju organizacije posvetićemo najveću pažnju” navodi Hodžić, siguran da će u tome pomoći i diskusije na Kongresu i programska deklaracija koju će usvojiti a odrediće pravce djelovanja.
Hodžić naglašava da SUBNOR Crne Gore, od osnivanja 6. aprila 1948. godine do danas, jedini neprekidno traje, djeluje i potvrđuje se kao najpatriotskija, najhrabrija, najetičkija i najdržavotvornija organizacija na društveno-političkoj sceni Crne Gore.
Bitke u ratu i u miru
Prvi čovjek crnogorske boračke organizacije kaže da su svjesni svoje misije i da znaju da bitke u miru mogu biti značajne kao one u ratu.
”Znamo da nijedna bitka za slobodu, bez obzira na žrtve, nije izgubljena ali ni zauvijek dobijena. Znamo da nijesmo jaki zato što su drugi slabi; jaki smo zbog ideje koja nas vodi, jaki smo jer smo sljedbenici Titovih partizana, jer su sa nama 244 narodna heroja iz Crne Gore, jer su naša zastava i barjak sa Vučjeg Dola, i ona sa srpom i čekićem, i trobojka sa petokrakom objedinjene u crvenoj zastavi sa dvoglavim orlom i lavom” naglasio je Hodžić.
Ponosni su, dodaje, što je Skupština Crne Gore proglasila ustanički 13. jul državnim praznikom, kao i što je prvo i najveće državno priznanje nezavisne Crne Gore – Orden crnogorske zastave prvog stepena, dodijeljen njihovoj organizaciji.
”Zaslužili smo ga ljubavlju i odnosom prema Crnoj Gori – koju volimo kao što smo voljeli Jugoslaviju, koju smo voljeli više od drugih i više od drugih zažalili za njom. U njoj nam nije bilo bolje nego drugima, a bilo nam je najbolje. Prije drugih shvatili smo da je nema i da je ne možemo braniti ni sa drugima a još manje sami” ističe Hodžić.
On navodi da se tada, možda prvi put u svojoj istoriji, nijesu borili za interese drugih na štetu sopstvenih.
”Naučila nas je to 1918. i Mojkovac – pobjeda pretvorena u poraz; naučio nas je 13. jul 1941 – da ga nije bilo, bilo bi nas ali to ne bismo bili mi; naučila su nas Pljevlja 1941 – izgubljena bitka pretvorena u pobjedu; naučio nas je CASNO u Kolašinu 1944. i odluka ,,da sami stvaramo svoju sudbinu i snosimo odgovornost za nju“, naučila nas je i 1990. kada smo umjesto bratskog zagrljaja mogli biti zadavljeni; naučio nas je i ,,Rat za mir“ i 21. maj 2006. i referendumsko DA ovoj i ovakvoj Crnoj Gori.
Ponosni su, ističe, i što je u našem glavnom gradu podignut spomenik Josipu Brozu Titu i što će, uvjeren je, biti i Blažu Jovanoviću, prvom predsjedniiku SUBNOR-a Crne Gore. I da će se ostvariti davna ideja da se Spomenik partizanu borcu na Gorici proglasi svetilištem jer on to i jeste…
”Nemamo iluziju da možemo obnoviti Jugoslaviju. One koji u to iskreno vjeruju doživljavamo kao saveznike, a one koji bi je stvarali na štetu Crne Gore doživljavamo kao ideološke protivnike, nadajući se da će se i jedni i drugi osloboditi zabluda i da ćemo se ujedinjeno boriti protiv najveće pošasti savremenog svijeta – fašizma. Nije slučajno što ga je danas najmanje u državama u kojima je nastao, jer su se osvjedočili njegove pogubnosti i posljedica na svakom polju, od psihološko-etičkog do socijalnog” zaključuje Zuvdija Hodžić.
Umjesto da SPC bude odvojena od države, ona hoće da otme državu
Preporučeno
”Ljubavi prema Crnoj Gori se nijesmo učili. Jer je to ljubav prema slobodi, urođena svakom mislećem stvoru. Naslijedili smo je – ista je i nama i precima. Povezuje nas njihova borba za odbranu slobode i naš život u slobodi, naš antifašizam, antinacionalizam, antiklerikalizam, dosljednost u poštovanju crnogorske etike, u njegovanju vrijednosti i tekovina NOB-a i revolucije, naše borbe za demokratsku Crnu Goru, kojoj možda prvi put u njenoj istoriji, koliko spolja opasnost prijeti i iznutra. Nažalost, imamo opoziciju državi, „frontovce“ koji neće da se demokratski takmiče za svoje političke programe već to čine strano crnogorskoj tradiciji poštovanja čovjeka, pa i neprijatelja, koji bi da ruše institucije sistema, i Crnu Goru bace na koljena. Imamo Srpsku pravoslavnu crkvu koja, umjesto da bude odvojena od države, hoće da otme državu, otima društvena dobra, manastire i crkve, raspiruje nacionalističke strasti, „limenkom“ na vrhu Rumije prekida u svijetu jedinstven simbol vjerske tolerancije i suživota. Koja bi da se, u multivjerskoj i multinacionalnoj Crnoj Gori, razvije četnička zastava, grb zamijeni kokardom, himna crkvenim pojanjem” rekao je Zuvdija Hodžić.
