,,Ta poruka nije usmjerena protiv bilo koga, već predstavlja podsjetnik na ono što nas sve zajedno obavezuje, da gradimo društvo zasnovano na toleranciji, međusobnom uvažavanju i poštovanju demokratskih vrijednosti. U tom duhu, ostajem čvrsto posvećen viziji Crne Gore kao građanske, multikulturalne i sekularne države, u kojoj se prošlost ne koristi za podjele, već za zajedničko razumijevanje i jačanje društvene kohezije”, ocijenio je Milatović.

Govoreći o skandalu koji je pratio dodjelu Trinaestojulske nagrade, Milatović je ocijenio da je ,,nažalost i ove godine najviše državno priznanje zloupotrijebljeno u političke svrhe“.

,,Svjedoci smo obezvređenjaznačaja Trinaestojulske nagrade, kako u očima javnosti, tako i u odnosu prema onima koji su je istinski zaslužili. Takva praksa mora biti prekinuta, a nagrada odvojena od bilo kakvog partijskog odlučivanja”, ocijenio je predsjednik.

Šta za Vas i politički i simbolički predstavlja 13. jul? Da li je to datum oko kojeg možemo graditi jedinstvo?

MILATOVIĆ: Za mene, 13. jul je mnogo više od istorijskog datuma, to je moralna i politička vertikala crnogorskog društva. Tog dana 1878. godine krunisana je vjekovna slobodarska težnja našeg naroda i borba za državnost. Godine 1941. Crna Gora je pokazala svima da sloboda nema cijenu, i da Crnogorci, kako veliki Njegoš kaže, ne ljube lance. Trinaestog jula naši preci su složno ustali protiv okupatora, vođeni idejom antifašizma, pravde i vjere u bolju budućnost. Zato ovaj praznik mora biti iznad svake dnevne politike i partijskih podjela.

To je datum oko kojeg možemo i moramo graditi jedinstvo, jer on pripada svima nama. On nas uči o slobodi, prkosu i dostojanstvu, o vrijednostima koje baštinimo zajedno, bez obzira na razlike. U biti ovaj datum nas podsjeća i uči o najvećoj žrtvi koju su naši preci dali u borbi za državu i slobodu.

Naša je obaveza da buktinju 13. jula prenesemo novim generacijama, da Crnu Goru gradimo kao državu slobode, pravde, sigurnosti i jednakih šansi u duhu onih ideala za koje su naši preci tada ustali.

Kako gledate na pokušaje istorijskog revizionizma, posebno iz djelova vlasti i SPC?

MILATOVIĆ: Od početka mog mandata dosljedno zastupam stavove utemeljene na univerzalnim vrijednostima antifašizma, jer su upravo te vrijednosti temelj savremene Crne Gore i dio šireg evropskog demokratskog nasljeđa kojem pripadamo. Antifašizam nije tema za ideološku raspravu – on je istorijska i civilizacijska činjenica koju moramo njegovati s punom odgovornošću i poštovanjem prema žrtvama koje su podnijele najveću cijenu u borbi za slobodu.

Zato vjerujem da istorijski događaji moraju biti tumačeni odgovorno i u duhu provjerenih činjenica, a ne selektivno i zavisno od političkog trenutka.

Ko potkopava 13. jul i antifašizam, udara u same temelje građanske i evropske Crne Gore. Ta poruka nije usmjerena protiv bilo koga, već predstavlja podsjetnik na ono što nas sve zajedno obavezuje, da gradimo društvo zasnovano na toleranciji, međusobnom uvažavanju i poštovanju demokratskih vrijednosti.

U tom duhu, ostajem čvrsto posvećen viziji Crne Gore kao građanske, multikulturalne i sekularne države, u kojoj se prošlost ne koristi za podjele, već za zajedničko razumijevanje i jačanje društvene kohezije.

Da li predsjednik ima i ulogu čuvara istorijske istine i građanskog karaktera države?

MILATOVIĆ: Uloga predsjednika, kojeg građani Crne Gore jedino biraju direktno u našem izbornom sistemu, ne podrazumijeva samo ustavne nadležnosti, već i moralnu odgovornost da čuva vrijednosti na kojima je savremena Crna Gora oblikovana.

Ta obaveza nije stvar političkog trenutka, već dugoročne vizije države utemeljene na antifašizmu i multietničkom skladu, u kojoj svi građani imaju jednako mjesto i osjećaj pripadnosti.

Očuvanje tih vrijednosti znači i očuvanje mira, stabilnosti i evropske perspektive Crne Gore. Kao predsjednik, ostajem čvrsto posvećen izgradnji države utemeljene na pravdi, slobodi i međusobnom uvažavanju.

Zašto Ustavni sud još nije konstituisan? Koje igre stoje iza toga?

MILATOVIĆ: Kada je Ustav meta političkih sporenja, onda je država u opasnosti. Nažalost, već više od godinu svjedočimo politizaciji izbora sudija Ustavnog suda, što dodatno produbljuje ustavnu krizu u zemlji. To je jasan pokazatelj da politički interesi, i vlasti i opozicije, prijete da ugroze temeljne demokratske principe, prije svega nezavisnost Ustavnog suda. Podsjećam da su tri upražnjena sudijska mjesta. Već godinu nije izabran novi sudija Ustavnog suda koji treba da zamijeni penzionisanog sudiju. Takođe, jedna sudija je, po mišljenju Venecijanske komisije, neustavno razriješena. Ovakvo postupanje Skupštine i Ustavnog odbora dodatno produbljuje ustavnu krizu koja je jasno identifikovana u mišljenjiima Venecijanske i Evropske komisije.

Ustavni sud, kao vrhovni čuvar ustavnosti i zakonitosti, mora da bude oslobođen političkog pritiska i kalkulisanja. Ustav ne smije biti predmet političkog nadmudrivanja i selektivne primjene zakona. Naučili smo kroz decenije da to razara povjerenje u institucije i samu državu.

Kao predsjednik, osjećam duboku odgovornost da budem glas razuma i prva linija odbrane pravnog i institucionalnog poretka u zemlji. Zbog toga sam još 15. maja predložio kandidatkinju Mirjanu Vučinić i time dao puni doprinos rješavanju ove blokade. Takođe, svojim dosadašnjim postupanjima, strogo poštujući Ustavom utvrđene procedure, želim da dam primjer i drugim institucijama.

Nažalost, Skupština do danas nije odlučila o tom prijedlogu, što jasno ukazuje na izostanak političke volje da se ovaj proces konačno dovede do kraja. Podsjećam javnost i da sam raspisao Javni poziv za izbor još jednog sudije Ustavnog suda. Vidjećemo kakvom će dinamikom ići taj proces.

Institucije moraju da rade svoj posao u skladu sa Ustavom i zakonom. Vladavina prava zahtijeva jasnu i funkcionalnu podjelu vlasti, bez selektivnosti i političkog upliva.

Na kraju, ako institucije zakažu, druga i posljednja linija odbrane su građani i građanke Crne Gore. Vjerujem da naša zemlja ima snage da prevaziđe ovu situaciju i da se vrati putu institucionalne stabilnosti i evropskih vrijednosti.

Da li konsultacije sa predsjednikom Skupštine i premijerom daju rezultate?

MILATOVIĆ: Sa predsjednicima Skupštine i Vlade imam neophodnu institucionalnu komunikaciju, ali ih ne karakterišem kao konsultacije. Činjenica je da su rezultati sporiji nego što to građani očekuju, i na to stalno ukazujem. Ne da bih bio dežurni kritičar, već da bih pogurao proces u pravom smjeru.

Građane s razlogom zabrinjava osjećaj da se i danas, pet godina nakon demokratskih promjena, partijski interesi vrlo često stavljaju iznad državnih. Otklon od loših praksi prethodne vlasti nije sproveden u dovoljnoj mjeri i to je opšti utisak koji se ne dovodi u pitanje. U tom kontekstu jednako principijelno ukazujem na propuste onih koji su danas u poziciji da promijene sistem, kao što podsjećam i na odgovornost bivše vlasti za naslijeđene višedecenijske anomalije koje taj sistem čine otpornim na promjene.

Ne pristajem da Crna Gora stoji. Zato, bez kalkulacija, ali istovremeno podsjećam i bivše i sadašnje nosioce vlasti: vrijeme je da institucije konačno počnu da rade za građane, a ne za partije. Pozivam sve političke aktere da pokažu odgovornost i jasno stave do znanja da Crna Gora neće više biti talac političkih igara.

Kao i do sada, biću pouzdan partner u realizaciji svih inicijativa koje imaju potencijal da doprinesu razvoju Crne Gore.

Vratimo se na ekonomske teme. Zašto javnost sumnja u sporazum sa UAE?

MILATOVIĆ: Odgovor je jednostavan. Zato što je pripreman netransparentno i što je upitna njegova usaglašenost sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore.

I to ne mislim samo ja, već veliki dio građana Crne Gore, posebno stručna javnost koja je praktično nepodijeljena po ovom pitanju.

Pritom moram da istaknem, niko u Crnoj Gori nije protiv investicija, naprotiv, svi želimo razvoj. Međutim, svako ulaganje mora biti transparentno, po postojećim pravilima igre, jer u suprotnom ne možemo govoriti o vladavini prava za koju se, neki istinski, a neki, čini se, deklarativno bore.

Neprihvatljivo je da se domaći propisi obesmišljavaju ili podređuju bilo čijim interesima. Crna Gora mora biti država vladavine prava, u kojoj zakoni važe jednako za sve.

Kada to nije slučaj, kada građani ne znaju detalje, sumnja je potpuno racionalna. Transparentnost nije opcija već obaveza.

Upravo zbog toga sam, koristeći svoja ustavna ovlašćenja, vratio zakon kojim se potvrđuje ovaj sporazum Skupštini, sa jasnim obrazloženjem da u ovakvom obliku nosi pravne i političke rizike po interes države.

Je li, u tom kontekstu, Vlada dobro komunicirala Sporazum sa UAE?

MILATOVIĆ: Komuniciranje aktivnosti u vezi sa pripremom i potpisivanjem Sporazuma bilo je konfuzno, kontradiktorno i neprecizno i odavalo je utisak institucionalne neozbiljnosti.

Povjerenje se ne gradi saopštenjima već transparentnošću i odgovornošću.

Samo javan i jasan proces javnih nabavki garantuje tržišnu konkurenciju, vladavinu prava i fer plej. Suverenitet države se ne brani parolama, već jasnim i javnim ugovorima. Mislim da je to svakome jasno.

Crna Gora je zatvorila još jedno poglavlje. Da li možemo u EU do 2028?

MILATOVIĆ: Ne samo da može, Crna Gora mora postati 28. članica EU do 2028. godine.

Za mene, Evropska unija nije neka daleka ideja, niti apstraktan horizont. EU je rok, konkretna obaveza i strateški cilj. Zato sam preuzeo jasnu odgovornost i započeo diplomatsku kampanju da naša zemlja postane punopravna članica Evropske unije do 2028. godine i ne pristajem na čekanje.

Ponosan sam što je u prve dvije godine mog mandata Crnu Goru posjetilo čak 11 lidera zemalja članica EU. To je više nego u prethodna tri mandata zajedno i to nije slučajno. To je rezultat našeg konkretnog rada, ozbiljnosti i jasne poruke koju šaljemo: da je Crna Gora partner na koga Evropa može da računa.

Zatvaranje još jednog poglavlja u pristupnim pregovorima predstavlja važan signal da se proces kreće u pozitivnom smjeru, ali istovremeno nas podsjeća na to koliko još izazova stoji pred nama. Crna Gora je prepoznata kao predvodnica među zemljama kandidatima, ali predvodnica mora da postavlja standarde, a ne da se zadovoljava minimalnim napretkom.

U proteklih šest mjeseci zatvorili smo jedno poglavlje. Znamo da Crna Gora može više. Narednih 18 mjeseci će biti ključni. Potrebno je da Vlada i parlamentarna većina pokažu jasnu političku volju, veću odlučnost u sprovođenju reformi, naročito u oblasti vladavine prava i funkcionisanja institucija. Nema više prostora za izgovore i politička nadmudrivanja, do kraja 2026. godine ne smijemo sebi dozvoliti ni jednu grešku ni dan praznog hoda.

Sve zavisi od nas. Od naše posvećenosti, stručnosti i spremnosti da vodimo reformski proces. Crna Gora mora pokazati da ne čeka Evropu, već da grabi ka njoj. Cilj do 2028. je realan ako svi damo maksimum. U ovoj istorijskoj šansi, Crna Gora ima sve preduslove da bude prva naredna članica EU, ali mora da pokaže da to zaslužuje.

Kakav je Vaš odnos sa premijerom Spajićem?

MILATOVIĆ: Odnos između predsjednika i premijera uvijek mora biti u funkciji države i građana, bez obzira na razlike koje mogu postojati. Sa premijerom Spajićem imam institucionalnu komunikaciju, kao što sam je imao i sa premijerom Abazovićem, i kao što ću je imati sa nekim narednim premijerom, svjestan da saradnja predsjednika i premijera mora služiti javnom interesu, a ne interesima pojedinačnih političara ili partija.

Razlike same po sebi nijesu prepreka sve dok postoji zajedničko razumijevanje da prioritet moraju biti potrebe građana, institucionalna stabilnost i reformski iskoraci.

Upravo zbog toga, moja pažnja je na onome što donosi korist građanima i to jasno pokazujem u svakoj inicijativi. Kada insistiram na razrješenju ustavne krize, vladavini prava, kada govorim o održivom razvoju ili kada branim principe građanske države, ne vodim se partijskim interesima, već odgovornošću koju nosi funkcija predsjednika.

Na kraju, ono što građani očekuju nije da se politički lideri slažu po svaku cijenu, već da se uprkos razlikama drže vrijednosnog sistema, poštuju institucije i rade konkretno na poboljšanju života u Crnoj Gori.

Kakav je odnos sa Zdravkom Krivokapićem?

MILATOVIĆ: Profesor Krivokapić je prvi premijer Crne Gore nakon pada bivšeg režima i čovjek koji mi je ukazao povjerenje da vodim resor ekonomije u veoma izazovnom trenutku za našu zemlju. Mislim da smo zajedno uradili važne stvari u tom periodu, jačajući crnogorsku ekonomiju i standard građana.

Zahvalan sam za priliku koju sam tada dobio, i mislim da sam opravdao njegovo povjerenje, što su kasnije pokazali i građani dajući mi povjerenje na predsjedničkim izborima. Danas svoju budućnost gradim samostalno i, kao i do sada, u interesu svih građana.

Svjedoci smo da su dodjelu najveće nagrade pratili skandali. Kakav je Vaš komentar povodom svih dešavanja oko Trinaestojulske nagrade?

MILATOVIĆ: Za građane Crne Gore 13. jul je temelj našeg identiteta. To je dan kada se, u dvije različite epohe, narod naše zemlje digao protiv nepravde i ugnjetavanja i izborio za pravo na slobodu, dostojanstvo i odlučivanje o sopstvenoj sudbini. Upravo zato, svaka državna nagrada dodijeljena povodom 13. jula mora biti simbol tih vrijednosti.

Nažalost, i ove godine je najviše državno priznanje zloupotrijebljeno u političke svrhe. Svjedoci smo obezvređenja značaja Trinaestojulske nagrade, kako u očima javnosti, tako i u odnosu prema onima koji su je istinski zaslužili. Takva praksa mora biti prekinuta, a nagrada odvojena od bilo kakvog partijskog odlučivanja.

Može li Crna Gora prevazići podjele i identitetske afilijacije?

MILATOVIĆ: Vjerujem da može i mora. Crna Gora se neće izliječiti ako stalno kopamo rovove oko identiteta. Te rovove ne otvara život, već politika, i to često ona kojoj više odgovara podjela nego dogovor.

Znam koliko su identitetska pitanja duboka i lična, ali isto tako znam da nijedno društvo ne može da ide naprijed ako stalno gleda unazad, tražeći razlike umjesto zajedničkih vrijednosti. Vrijeme je da nas povežu poštenje, rad i zajednička budućnost, a ne da nas dijele prezimena, porijeklo i zastave.

Ne vjerujem u Crnu Goru u kojoj te prvo pitaju ko si i odakle si, nego u onu u kojoj te cijene po onome šta radiš, stvaraš i pošteno doprinosiš.

Kao predsjednik, uvijek ću podsticati tu Crnu Goru, građansku, otvorenu, multikulturalnu i pomirenu. Naša snaga je u različitostima, ali i u svijesti da budućnost gradimo zajedno. Upravo je i svečani prijem koji sam organizovao povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore bio snažan simbol onoga ka čemu težimo. Na jednom mjestu okupili su se ljudi različitih političkih uvjerenja, ideoloških pogleda i kulturnih identiteta, iz svih krajeva naše zemlje. To nije bio samo protokolarni događaj, već poruka da nas mogu spajati vrijednosti koje prevazilaze podjele – poput poštovanja prema borbi za slobodu, afirmacije antifašizma i ponosa na crnogorsku državnost.

Vjerujem da upravo takvi trenuci mogu biti temelj za širi društveni dijalog – otvoren, iskren i usmjeren ka budućnosti. Moramo čuti i uvažiti jedni druge.

O novom mandatu: Vjerujem da posao koji smo započeli nije samo moj lični mandat već mandat jedne generacije

Kakvu ulogu planirate za ostatak mandata?

MILATOVIĆ: Svaki dan mandata koristim da usmjerim Crnu Goru tamo gdje pripada, među evropske države, sa jakom ekonomijom, poštenim institucijama i šansom za svakog čovjeka. To sam postavio kao glavni pravac svog djelovanja i od toga neću odustati.

Uvjeren sam da, kada čovjek ima dobru ideju i upornost da je sprovede, rezultati neće izostati. Ne tražim čuda – tražim da se Crna Gora vodi domaćinski i pošteno u EU. Za to se borim svim srcem.

Planirate li kandidaturu za drugi mandat?

MILATOVIĆ: Sve što radim ima jedan cilj – da Crna Gora postane zemlja sa poštenim institucijama, zdravom ekonomijom i realnom šansom za svakog svog građanina – uspješna, uređena i evropska država.

Znam da put ka Evropskoj uniji nije lak i da se promjene ne dešavaju preko noći, ali sam svjestan i da građani prepoznaju razliku između politike koja olako obećava i politike koja odgovorno isporučuje. Spreman sam da se borim za Crnu Goru koja ne gubi vrijeme, koja ne odustaje i koja ide naprijed. Vjerujem da posao koji smo započeli nije samo moj lični mandat već mandat jedne generacije da konačno zatvori poglavlja prošlosti i otvori vrata evropske budućnosti.