Hrebičkova: Održavanje vanrednih parlamentarnih izbora u interesu svih

“Ankete pokazuju da više od 75 odsto ljudi podržava članstvo Crne Gore u EU. Evropska unija je više nego ranije spremna za nove članice i Crna Gora treba da učini svoj dio posla. Rezultati su ono što je bitno, a Vlada sa punim mandatom i svim ministrima i profesionalnom administracijom na mjestu, uključujući i funkcionalna diplomatska predstavništva je, prema našem iskustvu, najbolje sredstvo da se to postigne”, kazala je Hrebičkova u intervjuu Gradskom portalu.

Crnoj Gori je, ističe, potrebna reformska agenda EU za jačanje vladavine prava, slobode izražavanja, bezbjednosti novinara i poštovanja ljudskih prava svih.

“To uključuje i neophodnost vraćanja funkcionalnosti Ustavnom sudu, jer je on ustavno tijelo koje jamči poštovanje i poimanje Ustava i on ne smije pripadati ni zakonodavnoj niti izvršnoj ni sudskoj grani vlasti”, naglasila je Hrebičkova.

Krajem godine završilo se češko predsjedavanje Savjetom EU koje je preuzela Švedska. Kako ste zadovoljni šestomjesečnim predsjedavanjem?

Hrebičkova: Predsjedavanje Savjetom EU za Češku je bio izuzetno težak posao jer se odigralo u špicu agresije Rusije na Ukrajinu i u vrijeme ruskog uticaja u Crnoj Gori i regionu Zapadnog Balkana. To je veoma komplikovalo pristupni proces zemalja regiona Zapadnog Balkana u EU. Češka je podržala ponovno sticanje nezavisnosti Crne Gore 2006. godine i sve vrijeme do danas aktivno podržava proevropsku politiku Crne Gore, cijeni reforme koje su Crnu Goru vodile do članstva u NATO, cijeni zajedničku vanjsko bezbjedonosnu politiku Crne Gore naročito sada usljed geopolitičkih dešavanja nakon februarske agresije Ruske Federacije protiv Ukrajine i usljed sve agresivnijeg uticaja Ruske Federacije na Crnu Goru i ostale države regiona Zapadnog Balkana.

Republika Češka, kao predsjedavajuća Savjetom EU, nastojala je da, u svim smjerovima, održi fokus zemlje na Evropsku uniju u svim pravcima i istovremeno podrži zemlju u borbi protiv informacionih, sajber i hibridnih napada antievropskih snaga. Češko predsjedavanje je dalo maximum snage da podrži unificirani pristup EU i da zaštiti interese Evrope zato što mi vjerujemo u odbranu bezbjednosne, demokratske i slobodne Evrope što je i u interesu svih ljudi koji u Evropi žive, uključujući i region Zapadnog Balkana.

Mislim, da je češki premijer u pravu kad kaže da smo uspijeli tokom tih šest mjeseci inicirati seriju dobrih rezultata. Kada je riječ o regionu, na samitu Zapadnog Balkana u Tirani potvrdili smo EU integracioni put i saradnju svih šest zemalja regiona i podršku integracijama jer je stabilnost svih tih zemalja spojena s stabilnošću Češke i Evrope. Uspjeli smo da otvorimo pristupne razgovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom i konačno smo uspijeli dobiti pravedni rezultat za Kosovo, a to je da dobije viznu liberalizaciju i da ta država prestane biti u takozvanom getu u usporedbi sa drugim državama iz regiona.

Uspijeli smo takođe da se svih 27 članica EU saglasi da Rusija nosi čitavu odgovornost za razaranje u Ukrajini i za sve naše sadašnje energetske i ekonomske krize.

Republika Češka vjeruje, da se svi političari u Crnoj Gori mogu složiti oko onoga što je u interesu svih građana zemlje, da imaju međusobni dialog koji ih zajedno vodi do kompromisa a kompromis vodi do dogovora. Crnoj Gori je, prije svega, potrebna reformska agenda EU za jačanje vladavine prava, slobode izražavanja, bezbjednosti novinara i poštovanja ljudskih prava svih. To uključuje i neophodnost vraćanja funkcionalnosti Ustavnom sudu, jer on je ustavno tijelo koje jamči poštovanje i poimanje Ustava, on ne smije pripadati ni zakonodavnoj niti izvršnoj ni sudskoj grani vlasti.

Zbog toga u ovom trenutku izbor svih sudija Ustavnog suda nije poseban zahtjev EU, to je prirodan zahtjev svih lidera, koji u suštini ne žele riskirati svoj politički kredibilitet i koji žele pokazati sposobnosti demokratskog vladanja. Jer na ovaj način lideri pokazuju elementarnu svijest da žele uređenu parlamentarnu demokratiju. Upozorozenja iz Brisela i EU nisu nikada prijetnja, jer Crna Gora jeste kandidat EU, i logično želi, i svi mi želimo vjerovati nastaviti s pregovorima s EU i iskoristiti momentum koji će ispunjavanjem svih obaveza osigurati daljne proširenije EU.

Isto tako je važno imati i funkcionalno Vrhovno državno tužilaštvo kako bi se na taj način ojačale sve druge neophodne institucije u zemlji i kako bi se stvorio prostor za rad demokratskog parlamentarizma i za stvaranje stabilne političke vlasti koja se može formirati na slobodnim i fer parlamentarnim izborima.

Tokom češkog predsjedavanja Savjetom EU smo uspjeli, na poziv predsjednika Republike Češke, realizovati izuzetno cijenjenu posjetu predsjednika Crne Gore sa delegacijom u Pragu sredinom septembra prošle godine.

Da li je bilo nešto što je planirano, a nije realizovano u ovih šest mjeseci?

Hrebičkova: Crna Gora i dalje ima dobre šanse da se vrati na integracijski i pristupni kolosjek za članstvo u EU ako svi politički akteri pokažu političku volju za to. Svjedoci smo rastućih političkih tenzija, polarizacije društva, izostanka konstruktivnog angažmana političkih partija i neuspjeha izgradnje konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa. Na pravilno funkcionisanje crnogorskih institucija uticala je politička nestabilnost, uticaj antievropskih snaga i činjenica da je implementacija EU reformi zaustavljena.

Nažalost tokom našeg predsjedavanja nije postojala politička volja za rješavanjem bitnih institucionalnih, reformskih i ustavnih EU elemenata, nije postojao vidljiv dijalog među političkim akterima a Izvještaj EK o Crnoj Gori nije imao optimalni rezultat. Vjerujem kako političarima u ovoj zemlji nije cilj prekidanje pregovora s EU i vjerujem da će se ova situacija preokrenuti. Država treba da nastavi svoje EU reforme u vladavini prava, da ojača funkcionisanje svojih institucija sa funkcionalnim Ustavnim sudom na prvom mjestu, ali i svih ostalih institucija, da jača podršku svim fundamentalnim slobodama.

Putinova agresija na Ukrajinu je za Češku agresija protiv svih nas

Koliko je bilo teško predsjedavati u ovom izazovnom trenutku za cijelu Evropu? Kada ovo kažem, prevashodno mislim na rusku agresiju na Ukrajinu, jačanje desnice u Evropi, energetsku i ekonomsku krizu koja je zahvatila svijet, ali i pojedinačne regionalne nestabilnosti kao što je to slučaj na Zapadnom Balkanu.

Hrebičkova: Putinova agresija na Ukrajinu je za Češku agresija protiv svih nas i njegove odluke pokazuju kako on svoju zemlju vodi dublje u rat i izolaciju. Ne treba da se zastrašujemo i treba da nastavimo da gradimo širi evropski, politički i bezbjednosni poredak sa svim zemljama koje su spremne da se pridržavaju zajedničkih principa. Zbog toga je bilo važno što smo u Pragu imali prvi sastanak Evropske političke zajednice jer to je bio novi politički poduhvat da se ide u tom pravcu, da svi razgovaramo kako da gradimo novu arhitekturu mira u Evropi, jer moramo da izgradimo evropsku političku zajednicu bez Putinove Rusije. Lideri 44 zemlje evropskog kontinenta su razgovarali o tome da evropsko političko društvo nema ambiciju da postoji alternativa proširenju EU, tj. zamjena za punopravno članstvo u EU.

Vjerujemo da će se Republika Češka i nakon izbora novog predsjednika i nadalje duboko angažovati u bezbednosnoj politici Evrope i transatlanskim odnosima i da ćemo u koordinaciji s češkom Vladom, partnerima u EU, NATO i u regionu Zapadnog Balkana, zajedno graditi i čuvati mir, demokratiju i stabilnost.

Tu nije riječ samo o stvarima poput limitiranja cijena gasa kao takvog ili kakve će biti posledice po demokratiju ili kako riješiti široko resprostranjenu energetsku krizu, hibridne i kibernetičke napade Rusije protiv nas sviju, sankcije, pomoć ukrajinskim izbeglicama, migraciju i sl. Riječ je o tome da postoji saglasnost po pitanju Ukrajine i to ima veliku snagu. Mi ćemo uskoro informisati crnogorsku javnost o odluci češkog ministra vanjskih poslova, objašnjavati ljudima u svim zemljama gdje češka diplomatija služi, zašto Češka pomaže Ukrajini – da je to cijeli paket razloga – koje se tiču naših zajedničkih vrijednosti.

Prije nego što je Češka preuzela predsjedavanje, zabilježen je inertan pristup EU u procesu proširenja. Na koji način se to promijenilo tokom vašeg predsjedavanja?

Hrebičkova: Tačno je da se određeno vrijeme kod EU institucija ali i kod država članica EU pojavio vid zamora i tema proširenja regiona Zapadnog Balkana nije bila akcentirana onako kako je trebala da bude. Agresivno ponašanje Rusije je nama svima pokazalo da moramo poštovati političare i lidere na osnovu djela a ne na osnovu riječi i izjava. EU je shvatila, da je politika proširenja jedina moguća politika, važna za stabilnost, prosperitet, mir i solidarnost. Ukoliko zemlje Zapadnog Balkana, žele u porodicu EU, biće im to omogućeno.

Samit EU je potvrdio podršku EU za proširenje svih šest zemalja Zapadnog Balkana. To je suština koja se ponovo pokazuje i demonstrira pored ostalog i finansijskom podrškom EU energetici od više od jednu milijardu eura. Tu je i veliki paket pomoći EU za region, u razvojnom, demokratskom i humanitarnom obliku, čime EU ponovo pokazuje da je stvarni prijatelj regiona. Isto tako smo se saglasili u završnim zaključcima Savjeta EU prezentovanim u decembru.

Saglasili smo se i kada je riječ o konsensusu za politiku proširenja, dogovorili smo se da su naši partneri u regionu najbliži partneri i da želimo da djelimo EU vrijednosti s njima ukoliko oni to stvarno žele. Očekujemo da će, kao i mi, i naši crnogorski partneri međusobno pokazati dobru volju i dobru vjeru u pregovorima, da ispune svoje međunarodne obaveze, i da implementiraju politiku tolerancije, demokratije i poštovanje ljudskih prava.

Takođe, ohrabrujemo poštovanje prema svim vrstama manjina, prema ženama i djeci, starima i osobama sa smetnjama u skladu sa EU politikom.

Da li ste razočarani što se na kraju vašeg predsjedavanja Crna Gora našla u ovakvoj političkoj situaciji (izglasavanje neustavnog Zakona o predsjedniku, blokada institucija, sve otvorenije ispunjavanje agende Aleksandra Vučića, glavnog ruskog proksija na Balkanu)?

Hrebičkova: Kao ambasadorka jedne zemlje ne bi bilo ni korektno ni ispravno da komentarišem procese donošenja odluka i pojedinačne odluke državnih zvaničnika. Izlaz iz političke i institucionalne krize je u razumijevanju svih različitosti političkih aktera u Crnoj Gori, ali isto tako u dijalogu onih koji stvarno žele stabilnu, građansku, multietničku, modernu, evropsku, pravnu Crnu Goru. Mi u EU bi smo željeli da se zemlja ponovo fokusira primarno na implementaciju EU agende, da se osvrne na aktuelni izveštaj Evropske Komisije o zemljama pristupnicama i nastavi da radi na pojedinačnim mjerama i reformama koje treba da se urade, prije nego što poglavlja počnu da se zatvaraju.

Ankete danas pokazuju da više od 75 odsto ljudi podržava članstvo Crne Gore u EU. EU je više nego ranije spremna za nove članice i Crna Gora treba da učini svoj dio posla. Rezultati su ono što je bitno, a Vlada sa punim mandatom i svim ministrima i profesionalnom administracijom na mjestu, uključujući i funkcionalna diplomatska predstavništva je, prema našem iskustvu, najbolje sredstvo da se to postigne. Pitanje parlamentarnih izbora je pitanje za političare ove zemlje, što ne osporavamo, ali mi kao vaši EU prijatelji i saveznici u NATO, želimo da podijelimo mišljenje da je održavanje izvanrednih parlamentarnih izbora u trenutku kontinualne političke i institucionalne krize u interesu svih u Crnoj Gori.

Žao nam je što se Crna Gora našla u situaciji vezanoj za kontroverzni Zakon o amandmanima na Zakon o predsjedniku. Mi kao Republika Češka izuzetno cijenimo ekspertske preporuke Venecijanske komisije. Tokom našeg predsjedavanja je bio minimum konkretne implementacije reformi EU u poglavljima 23 i 24. Za Crnu Goru bi trebalo, mislimo, biti EU pristupanje jedinim strateškim izborom koji se reflektira u konkretnim koracima i rezultatima. Puno godina je Crna Gora bila front-runner na EU kolosjeku i još postoji prostor da se na EU integracioni put vrati.

Evropski zvaničnici sve otvorenije šalju poruke da bi pregovori Crne Gore sa EU mogli biti zaustavljeni. Koliko je ta opasnost realna?

Hrebičkova: Institucije EU i države članice EU jesu vaši saveznici, partneri, prijatelji. Ne treba bježati od dialoga, treba dialog graditi. Niko ne želi, i nije u ničijem interesu, da se pregovori Crne Gore zaustave. To nije nama cilj. Naš cilj jeste da se političari Crne Gore fokusiraju na pregovore s EU, da vama svima, i vladi, parlamentu, opoziciji, civilnom društvu, medijima, akademiji i intelektualcima, svakom pojedinačnom čovjeku kažemo da mi vas želimo u evropskoj porodici – ako to i vi želite – jer tamo pripadate.

Kakve bi posljedice po Crnu Goru imalo neizglasavanje sudija Ustavnog suda do sredine februara?

Hrebičkova: Možda su do sada dinamika pregovora i ispunjavanje obaveza iz oblasti EU reformi bili spori ali vjerujem da će vaši političari izglasati ustavne sudije, da ćete da stavite u funkciju ostale institucije koje trebaju biti nositelj ispunjavanja obaveza a koje su jasne iz Izvještaja EK o Crnoj Gori i vjerujem da izlaz iz političke krize je bitan za sve političare i političke aktere jer njihovi birači sve gledaju i prate i da bi u slučaju negativnih rezultata bili dužni položiti račune primarno njima. Vjerujem u političku, pravnu i ljudsku odgovornost lidera u ovoj zemlji.

Funkcionalna diplomatska mreža sastavni dio državnih struktura

Spoljno-politički kurs zemlje umnogome zavisi i od diplomatskih predstavnika u velikim političkim centrima. Crna Gora u mnogima nema ambasadore. Koliko je to otežavajuća okolnost u ovom trenutku?

Hrebičkova: Ja kao ambasador i diplomata ne mogu i ne želim komentarisati odluke crnogorske vlade na koji način oni odlučuju da brane interese svoje zemlje i svojih građana. Svaka zemlja odlučuje o načinu odbrane nacionalnih, državnih, bezbjednosnih interesa na svoj način i po svojoj volji. To je njihova odluka, ne naša. Mogu samo reći, da je funkcionalna diplomatska mreža ozbiljan sastavni dio državnih struktura.

Crnu Goru veliki broj zemalja EU pokriva na nerezidentnoj osnovi, poput Švedske, koja trenutno predsjedava Savjetu EU. Većina njih našu državu pokriva iz Beograda, Švedska takođe. Koliko to utiče na percepciju situacije u Crnoj Gori od strane tih ambasadora?

Hrebičkova: Pitanja nerezidentnog predstavnika jedne zemlje uvijek zavise od zemlje domaćina (u ovom slučaju Crne Gore) i zemlje koja treba imati svog predstavnika u zemlji domaćinu (u ovom slučaju predsjedavajuće Švedske) kako će se dogovoriti, koji su prioriteti i koja zemlja šta inicira je na bilateralnoj osnovi. Ako su se Crna Gora i Švedska dogovorile na ovaj način, ja taj dio ne bih komentarisala. Naravno i logično je, barem iz praktičnih razloga da ako ambasador/ka, ne živi i ne radi svaki dan u zemlji, ima dosta otežan rad jer je teže pratiti sve informacije, aktivinosti vlade, opozicije i drugih aktera u zemlji, teško je imati komunikaciju s parnterima u zemlji, u EU i diplomatijom izvan EU.