O Njegošu su govorili i pisali mnogi, kaže Huter, i svakako treba istaći da je najznačajnija ličnost crnogorske istorije.
,,Ne bi bilo pretenciozno reći da je to ličnost koja obilježava našu hiljadugodišnju istoriju i daj bože da nam se rodi još jedan Njegoš. Jako je važno za njegovanje kulture i njegovanje identiteta, upravo ličnost kakav je crnogorski vladika, vladika Crnogorske pravoslavne crkve i vladar Crne Gore” – rekao je Huter.Njegoš se u dnevnopolitičke svrhe koristi često, cijeni Huter, i kako kome, od političara ili javnih funkcionera, kako kaže, odgovara.
,,Najbolje vam o Njegoševom identitetu govori Njegošev pasoš, a naposljetku najbolje govori njegov testament. Znači, crnogorski vladar i vladika se jasno deklarisao, i iza toga nema neke druge pozadine. Naravno da razumijemo sve one koji bi željeli da svojataju Njegoša. Mi ga ne dajemo nikome, odnosno on je cijelog svijeta, ali je ipak naš crnogorski” – poručio je Huter.
Društvo se dijeli, smatra Huter, pa i ličnost Petra II Petrovića Njegoša koriste u tu svrhu, dodaje on, a takva ličnost bi, poručuje Huter, kakva je Njegoš, trebalo da nas sve objedini.
Brojni političari u Crnoj Gori, podsjeća Huter, Prijestonicu ne doživljavaju kao svoju, i to otvoreno, dodaje on, pokazuju.
Preporučeno
,,Neki su izjavili da Cetinje ne zaslužuje status Prijestonice, a kada vam samo kažem, ono što svi znaju, da je Cetinje dalo 49 narodnih heroja, da je i sam grad dobio orden Narodnog heroja, znači ono što je antifašizam je naša tekovina i Crna Gora mora da počiva na tim tekovinama…Crna Gora je u onoj bivšoj, velikoj Jugoslaviji zauzimala nekih 2 posto, ali kada vam kažem da je 40 posto generala, 40 posto onih koji su išli u prve redove bilo baš iz Crne Gore, onda vam je značaj i Crne Gore, a kažem opet i povezujem, i Cetinja, posebno veći. Te slobodarske tradicije moramo ne samo da njegujemo, nego da ih prenosimo na buduće naraštaje kako bi imali onu državu za koju su se oni borili, za koju su položili živote, a mi da je takvu očuvamo” – zaključio je Huter.