Prema njegovim riječima, unutrašnje podjele, loše upravljanje ključnim procesima i kontinuirani pad povjerenja javnosti jasno ukazuju da se ovoj većini bliži politički kraj. 

Ili odbrana evropske Crne Gore ili nastavak političkog zarobljeništva

„Situacija u Botunu do kraja je ogolila nemoć aktuelne vlasti da upravlja čak i najjednostavnijim lokalnim problemima, a kamoli složenim državnim procesima. Mjesecima svjedočimo odsustvu odluka, prebacivanju odgovornosti između institucija i potpunom izostanku političke volje da se problemi rješavaju u interesu građana. Vlast koja nije u stanju da obezbijedi elementarnu funkcionalnost i zaštiti javni interes u jednom naselju nema kapacitet da vodi državu niti da upravlja reformama od kojih zavisi budućnost Crne Gore“, kategoričan je Huter.

Stava je da su maske pale te da direktna miješanja političkih centara iz regiona postaju sve očiglednija i učestalija, bez, kako ističe, ikakvog pokušaja prikrivanja, sa jasnom namjerom planskog kočenja evropskih integracija Crne Gore. 

„To postaje jasno čak i dijelu političkih aktera koji danas učestvuju u vlasti. Iako još nemaju snage da to otvoreno saopšte, neminovno dolazi trenutak kada će morati jasno da se opredijele – ili će stati u odbranu evropskog puta države ili će nastaviti da ćute pred politikama koje Crnu Goru guraju unazad i drže je politički zarobljenom“, smatra Huter.

Sistem se raspada po šavovima 

Ne bi se, kaže, oslanjao na obećanja lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da će izaći iz vlasti, ali vjeruje da će ministri DNP-a, ukoliko su javno saopštili da će napustiti Vladu, biti prinuđeni da to i učine.

Upitan da prokomentariše trenutni odnos između Milana Kneževića i Andrije Mandića i položaj koalicije „Za budućnost Crne Gore“, naš sagovornik kaže da su nazivi koalicija promjenjivi – bilo da se zovu „Demokratski front“, „Za budućnost Crne Gore“ ili se pojave u nekom novom aranžmanu pred redovne ili vanredne izbore – ali da to neće promijeniti suštinu retrogradnih politika koje baštine njihovi ideološki i politički uzori. 

„Moguće su određene prekompozicije, svjesni činjenice da su se odnosi snaga promijenili, što potvrđuju i istraživanja javnog mnjenja i rezultati lokalnih izbora u najvećim crnogorskim gradovima. Iza istrošenog legitimiteta iz 2023. godine pokušavaju da prikriju političku realnost, dok građane drže taocima ranijih dogovora, a sistem se raspada po šavovima. Vrijeme koje dolazi samo će potvrditi njihovu političku irelevantnost“, izričit je Huter.

Demokrate love u mutnom, PES očigledno dezorijentisan

Komentarišući aktuelni položaj pojedinih konstituenata vladajuće većine, poslanik DPS-a kaže da Demokrate love u mutnom, dok je PES očigledno dezorijentisan.

„Preuzete resurse, bilo da je riječ o ministarstvima ili državnim preduzećima, Demokrate tretiraju kao lične i porodične feude, uz nastojanje da se kroz kontrolu bezbjednosnog sektora silom održe iznad cenzusa. Sa druge strane, unutrašnji rascjep, nakon izbornog uspjeha, između Spajića i Milatovića je pokazao da taj pokret nema funkcionalno rukovodstvo. Nakon toga su poslanice Pejović i Ćinćur istupile zbog neslaganja sa strateškim i ideološkim kursom PES-a. Zbog sličnih razloga je isključen i ministar Andrej Milović, koji je do tada bio „kičma“ aktuelnom premijeru“, podsjeća Huter. 

Pored ovih najistaknutijih funkcionera, kako dodaje, došlo je do rascjepa i u podgoričkom lokalnom odboru, što, dodaje, jasno ukazuje da su konstituenti bivšeg Demokratskog fronta rasparčavali i slabili ovaj pokret koji je u nizu lokalnih izbornih procesa bilježio kontinuirani pad podrške. 

„Govorimo o partiji koja ima predsjednika Vlade u najglomaznijoj Vladi sa najvećim brojem ministara. Što smo bliže redovnim parlamentarnim izborima, sve je očiglednije da će DF potpuno progutati njihovo biračko tijelo“, upozorava on.

Milatović izgubio politički kredibilitet, suverenističkom bloku ne treba nova stranka već ujedinjenje

Upitan da li bi stranka čije je osnivanje najavio predsjednik države Jakov Milatović mogla da promijeni odnos snaga na političkoj sceni Crne Gore , Huter ističe daje nezahvalno davati prognoze i hipotetički licitirati. Smatra da je Milatović nakon podgoričkih izbora u velikoj mjeri izgubio politički kredibilitet. 

„Propustio je priliku da sačuva sopstveni integritet i pokaže sposobnost autonomnog političkog odlučivanja. Nakon takvog iskustva, teško je vjerovati da bi samostalno mogao da pređe izborni cenzus. Ukoliko bi se to ipak desilo, vjerovatno bi to išlo u korist onih kojima se i nakon podgoričkog raspleta morao povinovati“, jasan je Huter.

Komentarišući najavljeno osnivanje jedne crnogorske partije, Huter ističe da nikome ne osporava pravo na samostalno političko djelovanje, ali dodaje i da ne vjeruje da su suverenističkom bloku potrebne, niti poželjne, nove partije ili pokreti. 

„Skloniji sam uvjerenju da bi svi oni kojima su državni i nacionalni interesi primarni trebalo da se udruže i, pred izbore koji su pred nama, daju maksimum kako bismo, svi zajedno kao i 2006. godine, odbranili državu od razgoropađenih i povampirenih politika, koje su u proteklih šest godina sistematski razgrađivale Crnu Goru“, jasan je on.

DPS neće biti dio aranžmana koji ugrožava nacionalne i državne interese

Poslanik DPS-a kaže da u novonastalim političkim okolnostima njegova partija vidi šansu koja je pred njima i siguran je da će je iskoristiti. 

„DPS je prepoznat kao politička snaga koja je kroz dijalog umjela da riješi i najsloženija, višedecenijska pitanja. Kao što ni tada nijesmo djelovali sami, tako smo i danas svjesni da je Crnoj Gori potreban što širi politički i društveni konsenzus. Stožer tih procesa je DPS i uvjeren sam da će, na zadovoljstvo građana, vratiti Crnu Goru na put stabilnosti i prosperiteta“, poručuje Huter.

Na pitanje da li smatrada turbulencije unutar vladajuće većine mogu dovesti do vanrednih parlamentarnih izbora te da li bi DPS u tom slučaju razmatrao saradnju sa nekim od partija većine, npr. PES-om, Huter ističe da je, imajući u vidu da vladajuću većinu čine politički subjekti bez dosljednosti istvarnog političkog kredibiliteta, čije se ključne odluke, po pravilu, donose van Crne Gore, teško očekivati bilo kakvo odgovorno ili predvidivo djelovanje. 

„Umjesto politike u interesu građana, svjedočimo haosu koji prikrivaju isključivo borba za fotelje i goli opstanak na vlasti. Duboka i sve otvorenija neslaganja unutar većine jasno ukazuju na političko rasulo koje se održava samo zahvaljujući podjeli funkcija. Jedino demokratsko i održivo rješenje ove krize jeste hitno raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, kako bi građani ponovo dali legitimitet vlasti“, smatra Huter.

Sa druge strane, dodaje, ne treba isključiti ni scenario u kojem će se, po već ustaljenoj praksi, pokušati sa novim političkim trgovinama, dodatnim „prepakivanjima“ i daljim uvećavanjem ionako preglomaznog državnog aparata. 

„U tom slučaju, mogli bismo svjedočiti formiranju novih ministarstava ili zapošljavanju dodatnih savjetnika, sve pod izgovorom navodnog „poboljšanja“ sistema, a zapravo radi očuvanja fotelja i kratkoročnih političkih interesa. Što se tiče eventualnih budućih koalicija, svakako je prerano govoriti o njima. Jedno je, međutim, potpuno sigurno – nikada nećemo biti dio bilo kakvog aranžmana u kojem se urušavaju crnogorski državni i nacionalni interesi“, kategoričan je Huter.

Mišljenja je i da će od načina na koji će se aktuelna politička kriza razriješiti zavisiti kako će se najnovija dešavanja unutar vladajuće većine odraziti na evropski put Crne Gore.

„Po onoj staroj – svaka je kriza istovremeno i šansa, ova duboka kriza vladajuće većine, ukoliko rezultira njenim raspadom i vanrednim parlamentarnim izborima, može predstavljati prekretnicu za Crnu Goru. Takav rasplet otvorio bi prostor za formiranje stabilne, odgovorne i kredibilne vlasti, koja bi imala jasan cilj, ali i kapacitet da obnovi povjerenje evropskih partnera i vrati zemlju na ozbiljan, predvidiv i siguran put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji“, kaže sagovornik Analitike.

Vlast u Glavnom gradu više nema stabilnost i povjerenje građana

Savezi u Podgorici takođe su na ispitu nakon akcije Glavnog grada i policije u Botunu i početka izgradnje kolektora. Huter podsjeća da je aktuelna vlast u Podgorici nastala na neprincipijelnim političkim trgovinama. Slučaj Botun samo je, ističe, ogolio ono što je od početka jasno – da u toj većini ne postoji ni kapacitet ni odgovornost za upravljanje krizama i zaštitu javnog interesa. 

„U takvim okolnostima, prekompozicija vlasti nameće se kao realna politička opcija. Da li će do nje doći ili će se većina vještački održavati novim kompromisima još neko vrijeme, zavisi od spremnosti aktera da snose odgovornost. Ono što je i laicima jasno je da vlast u Glavnom gradu više nema stabilnost ni povjerenje građana“, ukazuje Huter.

Ne slažem se sa odlukom DPS Budva, ali nisam mogao uticati na njeno donošenje

Upitan da prokomentariše odluku Opštinskog odbora DPS Budva da podrži Nacrt Budžeta za ovu godinu koji uključuje i milionsko izdvajanje za Crkvu Srbije, Huter podsjeća da je politika vještina mogućeg i da često pojedini potezi nijesu lako razumljivi sa strane. 

„Po svojoj prirodi sam najmanje političar – odluke donosim srcem, nerijetko i impulsivno – i upravo zato razumijem ogorčenje građana zbog činjenice da je milion eura opredijeljen Crkvi Srbije čije djelovanje u Crnoj Gori je u suprotnosti sa osnovnim principima na kojima crkva kao institucija treba da počiva. Posebno ako se ima u vidu sve što smo od nje doživjeli i preživjeli, ali i činjenica da su ta sredstva mogla biti usmjerena u mnogo racionalnije i potrebnije svrhe, poput izgradnje škola, bolnica, puteva i druge javne infrastrukture“, kaže Huter.

Ipak, kako dodaje, osluškujući raspoloženje i potrebe biračkog tijela u Budvi, njegove kolege iz budvanskog opštinskog odbora procijenile su da je takva odluka u datim okolnostima najracionalnija. 

„Sa tom odlukom se lično ne slažem i ne mogu je podržati, ali kao neko ko nije član Opštinskog odbora Budva nijesam imao nikakav uticaj na njeno donošenje“, ukazuje Huter.

Kada je riječ o reakcijama pojedinih decenijskih koalicionih partnera DPS-a, koji su ovaj potez osudili, ističe da je teško to drugačije opisati osim kao – politikantstvo.

Upitan kako se ova odluka može odraziti na rejting partije čiji je poslanik, Huter podsjeća da DPS bilježi stabilan i kontinuirani rast podrške i povjerenja građana u politiku koju zastupa. 

„Taj trend nije rezultat pukih procjena, već jasnih političkih činjenica: potvrđen je na nedavnim lokalnim izborima, a dosljedno ga registruju i sva relevantna istraživanja javnog mnjenja. Građani prepoznaju dosljednost, odgovornost i jasnu državotvornu i proevropsku politiku, što se direktno reflektuje na jačanje naše političke pozicije“, ocjenjuje Huter.

Dio medijske scene svjesno proizvodi dezinformacije s ciljem manipulacije 

Na pitanje da prokomentariše pisanje pojedinih prosrpski orijentisanih medija da će krenuti stopama svojih kolega Drite Llolle i Nikole Janovića i napustiti partiju, Huter ističe da se ozbiljni i odgovorni mediji ne bave plasiranjem neistinitih, netačnih i neprovjerenih informacija. 

„Nažalost, dio medijske scene funkcioniše po drugačijim principima, svjesno proizvodeći dezinformacije s ciljem manipulacije javnošću. Smatram apsolutno nepotrebnim komentarisanje bezimenih-nepotpisanih tekstova koje plasiraju ti i takvi mediji“, zaključuje Huter.