“Mi smo u ovu vladu ušli uz potpuno uvjerenje i garancije premijera Spajića da ona neće odustati od euroatlanske i evropske agende i, kao što sam rekao, naša participacija u njoj je naslonjena na tu agendu”, rekao je Ibrahimović.

On je odbacio ocjene o stranom uticaju na 44. Vladu.

“Dakle, ne samo da nećemo učestvovati već ćemo se veoma snažno suprotstaviti svakom uticaju na Vladu, dolazio on spolja ili iznutra, koji bi podrivao na bilo koji način državnost i suverenost Crne Gore, njen građanski karakter i njene spoljnopolitičke prioritete”,  naglasio je šef diplomatije.

Republika Hrvatska je zbog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu proglasila personama non grata Andriju Mandića, Aleksu Bečića i Milana Kneževića. Može li se očekivati da Hrvatska, koja je naš značajni partner na putu u EU, ode i korak dalje u sankcijama i da li je narušavanje odnosa sa tom zemljom prijetnja za EU integracije Crne Gore?

IBRAHIMOVIĆ: Hrvatska kao nezavisna i suverena država ima apsolutno pravo da donosi odluke u skladu sa onim što donosioci odluka procjenjuju kao državni interes.

Mi u Crnoj Gori, i ja lično, Republiku Hrvatsku doživljavamo kao prijateljsku državu i veoma smo zahvalni na svemu što je njen doprinos našem euroatlantskom i evropskom putu.

Veoma nam je važno da sa svim susjedima gajimo dobre odnose, a ne treba naglašavati koliko je važno da su ti odnosi dobri sa Hrvatskom sa kojom dijelimo partnerstvo u NATO savezu, ali i koja je članica EU i nama veoma važan partner u procesu pristupanja EU, koji držimo kao najvažniji politički prioritet ne samo ove vlade nego države Crne Gore.

U tom smislu smatram da je potrebno sa Hrvatskom nastaviti njegovati dobre odnose, raditi na unapređenju i snaženju naših dobrosusjedskih odnosa kako bi Hrvatska, kao nama najbliža članica EU, ostala naš važan partner na tom putu.

Što se Rezolucije o Jasenovcu tiče, javnost zna da smo mi iz Bošnjačke stranke smatrali da donošenje te rezolucije nije dobar potez i da to nije put ka unapređenju bilateralnih odnosa sa Hrvatskom. Svi naši politički potezi moraju biti usmjereni ka unapređenju odnosa.

Ne bih se bavio predviđanjem eventualno daljih koraka Republike Hrvatske, ali sam siguran da naši prijatelji u Hrvatskoj razumiju kontekst političkih odnosa u Crnoj Gori i važnost podrške Crnoj Gori kako bi ostala na EU putu.

Dolazite iz stranke koja je nesporno evropske i evroatlantske profilacije sa jasnim stavovima o svim civilizacijskim vrijednostima. Da li to može biti adut da se poprave odnosi sa Hrvatskom imajući u vidu našu evropsku agendu?

IBRAHIMOVIĆ: Vjerujem da može jer je Bošnjačka stranka i, ako hoćete, bošnjački narod u Crnoj Gori, koji mi dominantno politički predstavljamo, uvijek su imali jasan stav važnosti snažnog partnerstva Crne Gore i Hrvatske u cilju snaženja evropske i euroatlantske priče u regiji i približavanja država regije EU. To je interes svih i mislim da treba da se fokusiramo na EU integracije.

Podsjećam ovdje i na činjenicu da su vodeća stranka u Hrvatskoj HDZ i Bošnjačka stranka dio velike evropske političke porodice – Evropske narodne partije (EPP) te da je i to još jedna važna karika kada govorimo o odnosima sa Republikom Hrvatskom u budućnosti. Ali ne samo sa Republikom Hrvatskom već i sa mnogim drugim državama EU u kojima partije iz EPP porodice ili dominantno vode ili snažno učestvuju u političkim procesima, a broj tih država je značajan.

U vrlo kratkom vremenskom periodu otkad ste stupili na funkciju šefa diplomatije primili ste ambasadore svih najznačajnijih država na svijetu uključujući naše strateške zapadne partnere. Da li je to, prema Vašem mišljenju, dobar signal?

IBRAHIMOVIĆ: Dobro ste primijetili da sam u nekoliko prvih dana mandata potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose i ministra vanjskih poslova primio većinu diplomatskih predstavnika naših najznačajnijih međunarodnih partnera sa kojima sam imao otvorene razgovore o onome što su vanjskopolitičke pozicije i opredjeljenja Vlade Crne Gore.

To je nesumnjivo jačanje kredibilnosti našeg NATO partnerstva, posvećenost EU integracijama i sprovođenje reformi na tom putu, jačanje vladavine prava i poštovanja i unapređenja manjinskih prava, jačanje saradnje među državama regije na platformi evropskih vrijednosti, procesa EU integracija i Berlinskog procesa, usaglašenost sa vanjskom politikom EU, ali i jačanje međunarodne saradnje u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije te sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Prenio sam našim prijateljima da su to opredjeljenja koja smo definisali prilikom rekonstrukcije 44. Vlade Crne Gore kao prioritete, prenio sam uvjerenja da ova Vlada može da sprovodi tu agendu i naglasio moju punu spremnost da sa kapacitetom potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose i ministra vanjskih poslova, ali i političkim kapacitetom predsjednika partije koja ima pet ministara u Vladi, šest poslanika u Skupštini Crne Gore i kredibilitet autohtone euroatlantske i evropske politike od osnivanja do danas doprinesem održanju tog kursa države Crne Gore. Samo na tim politikama i stremljenjima zasnivamo našu participaciju u 44. Vladi, kada govorimo o vanjskoj politici, i to je nešto oko čega nećemo praviti kompromise.

U tom kontekstu, kako gledate na optužbe opozicije, ali i dijela javnosti da je aktuelna Vlada pod stranim uticajem? Pominju se u tim optužbama Beograd, ali i Moskva.

IBRAHIMOVIĆ: Vlada Crne Gore, ojačana Bošnjačkom strankom, ima kapacitet da sprovodi evropsku politiku i doprinos BS tom kapacitetu je značajan. To pod čijim je Vlada uticajem ne možemo percipirati na osnovu bilo čijeg doživljaja već moramo sačekati konkretne poteze i na osnovu tih poteza izvoditi zaključke. Mi smo u ovu Vladu ušli uz potpuno uvjerenje i garancije premijera Spajića da ona neće odustati od euroatlantske i evropske agende i, kao što sam rekao, naša participacija u njoj je naslonjena na tu agendu.

Dakle, ne samo da nećemo učestvovati već ćemo se veoma snažno suprotstaviti svakom uticaju na Vladu, dolazio on spolja ili iznutra, koji bi podrivao na bilo koji način državnost i suverenost Crne Gore, njen građanski karakter i njene spoljnopolitičke prioritete.

Kako komentarišete narušavanje odnosa sa BiH, kao i nepoštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH od dijela Vlade, s obzirom na to da funkcioneri koalicije „Za budućnost Crne Gore“ proslavljaju neustavni dan državnosti entiteta RS i dovode Dodika u posjetu Skupštini Crne Gore?

IBRAHIMOVIĆ: Potpuno poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta država na Zapadnom Balkanu smatram ključnim za postizanje dugoročnog mira u regiji i ulazak u jedan duži period prosperiteta koji je potreban svima na ovim prostorima.

Zato su poruke koje idu u drugom pravcu za nas neprihvatljive i nedobronamjerne i mi ćemo uvijek reagovati na njih na primjeren i jasan način.

Upravo ovo je još jedan u nizu razloga da se države Zapadnog Balkana što prije integrišu u EU koja na jedan specifičan način obesmišljava granice u tradicionalnom smislu njihovog poimanja jer one, kroz kontekst EU, umjesto linija razdvajanja postaju linije spajanja, umjesto barijera postaju šanse. Upravo takvo poimanje granica u okviru EU treba da obesmisli velikodržavne projekte i teritorijalne ambicije na Zapadnom Balkanu, te da fokus sa tih tema koje smatram prevaziđenim prebaci na saradnju, prosperitet i građenje bolje budućnosti.

Kada će biti popunjena upražnjena ambasadorska mjesta i koliko trpi Crna Gora u toj oblasti zbog nepopunjenosti diplomatske mreže?

IBRAHIMOVIĆ: Nakon prvih analiza koje smo moji saradnici i ja izvršili odmah po mom stupanju na dužnost, bio sam veoma zatečen stanjem u kojem se nalazi naša diplomatska mreža.

U više od 2/3 naših ambasada nijesmo imali ambasadore kao ni u polovini stalnih misija. Takođe, u dva od četiri generalna konzulata nijesam zatekao generalnog konzula.

U međuvremenu smo imenovali dva ambasadora u ambasadama i jednog u stalnoj misiji.

Tvrdim da u trenutku kada Crna Gora ima tzv. momentum u EU integracijama i u trenutku kada su geopolitička dešavanja veoma dinamična i zahtijevaju stalno praćenje ukoliko želite biti dio tih dešavanja, razumjeti njihovu suštinu i pozicionirati se na najbolji mogući način za državu i građane, a saglasićete se da i kao NATO država i država koja ima ambiciju da veoma brzo bude dio EU porodice, moramo znati i razumjeti šta se dešava u svijetu – naša diplomatija nema luksuz da funkcioniše sa jednom trećinom kapaciteta.

Ne treba, naravno, da govorim koliko je važno, sa aspekta naše ambicije da budemo prva naredna članica EU do 2028. godine, da naša diplomatska mreža bude popunjena i sve svoje kapacitete stavi u funkciju ovog velikog državnog cilja. Zato ću veoma brzo inicirati popunjavanje upražnjenih ambasadorskih mjesta i insistirati na kvalitetu kadrovskih rješenja.

Koji će biti Vaši prioriteti u narednom periodu kao ministra vanjskih poslova?

IBRAHIMOVIĆ: Moji prioriteti kao ministra vanjskih poslova biće, kao što sam već rekao, popunjavanje adekvatnim rješenjima naše diplomatske mreže, davanje maksimalnog doprinosa EU integracijama, snaženje partnerstva u NATO i kredibiliteta Crne Gore u njemu. Imam ambiciju da saradnju u regiji podignem na veći nivo, na platformi evropskih vrijednosti među kojima dobrosusjedski odnosi imaju prioritet. Želim da vanjska politika Crne Gore bude fokusirana na građenje mostova, a ne podizanje rampi. Mislim da je to, u konačnom, ono što od nas traže građani.

Jedan od prioriteta biće mi, svakako, i snaženje ekonomske diplomatije kroz koju bismo podržali izvoz, osigurali bolju iskorišćenost EU fondova, zaštitili interese naših kompanija u svijetu i privukli strane investicije.

Sve ovo je u skladu sa opredjeljenjem 44. Vlade da život građana učini boljim, ali i u sklopu priprema za ulazak Crne Gore na veliko evropsko tržište.

Takođe će i jačanje kulturne diplomatije biti jedan od mojih prioriteta jer smatram da kroz poznavanje i približavanje kultura Crna Gora, kao multikulturalna država, upravo kroz kulturnu diplomatiju može jačati regionalne odnose, ali i da imamo šta ponuditi evropskom kolažu kultura.

Ne stoje kritike o foteljama, svi znaju da smo 2016. godine odbili da formiramo cijelu vladu

Zašto ste odlučili da uđete u rekonstruisanu vladu Milojka Spajića, u koju je ušao i bivši Demokratski front? Kakav je Vaš stav u odnosu na oštre kritike dijela javnosti i opozicije da su vam važnije funkcije od principa?

IBRAHIMOVIĆ: Apsolutno se ne bih obazirao na prozivke o funkcijama i foteljama jer smo jedna od rijetkih partija u Crnoj Gori, da ne kažem jedina, kojoj se to ne može pripisati. Partija smo koja je nakon izbora 2016. godine odbila ponudu da formira cijelu vladu. Podsjećam javnost da sam tada bio nosilac liste BS. Partija smo koja je 2020. godine odbila da uđe u Vladu. I tada sam bio prvi na poslaničkoj listi. Partija smo koja je 2023. godine oborila Vladu u kojoj je imala dva ministra i mjesto potpredsjednika Vlade. Skratili smo, takođe 2023. mandat prošlom sazivu Skupštine i time izazvali izbore. Dakle, da smo se rukovodili foteljama ništa od ovoga se ne bi dogodilo.

Toliko o tome.

Znači, odluka o ulasku u Vladu je proizvod sveobuhvatne analize?

IBRAHIMOVIĆ: Naš ulazak u 44. Vladu rezultat je analize aktuelne političke situacije u Crnoj Gori, snažnog imputa koji smo dobili od članova i simpatizera Bošnjačke stanke, analize mogućnosti da kroz participaciju u Vladi ostvarujemo ključne političke ciljeve Bošnjačke stranke i zaključka da naš ulazak u 44. Vladu Crne Gore jača njen kapacitet da Crnu Goru vodi ka EU, što smatramo važnim za dalju sudbinu Crne Gore.

Sve smo ovo analizirali i na organima partije i dobili, kao što javnost zna, skoro jednoglasnu podršku.