Video
“Činjenica je da će rad Termoelektrane u ovom obliku biti obustavljen u narednim decenijama, pa je potrebno izraditi Plan za postepeno gašenje ovog proizvođača električne energije. Kao što je poznato, Pljevlja su najzagađeniji grad u Crnoj Gori i jedan od najzagađenijih u Evropi. Prema podacima svih relevantnih svjetskih tijela, svaka peta osoba u Pljevljima umre od posljedica zagađenosti vazduha. Zbog klimatskih i reljefnih karakteristika, grijanje na ugalj u Pljevljima je neodrživo, jer se direktno odražava na zdravlje stanovnika ovog grada i njihov kvalitet života. Iako je finansijski jeftiniji, ugalj je zdravstveno skuplji i pritom predstavlja ograničen resurs”, rekao je on.
Prema njegovim riječima, centralna vlast već decenijama ima neodgovoran odnos prema Pljevljacima.
“Prezentovanje projekata koji nijesu ni ekonomski niti ekološki opravdani poput cementare i drugog bloka Termoelektrane je serviranje prevaziđenih rješenja i zloupotreba fotelja. Ako hoćemo da zaustavimo dalje iseljavanje iz Pljevalja, Crna Gora treba zajedno sa građanima da pristupi izradi plana postepenog gašenja Termoelektrane, uz istovremeni razvoj obnovljivih izvora energije, energetskih skladišta i pametno upravljanje mrežom. Postojeća termoelektrana bi se uz određene investicije mogla prevesti u režim rada koncentrisane solarne elektrane. Ovo bi trebalo biti praćeno postepenim uključivanjem radnika u novi režim rada”, rekao je Iković.
Umjesto uglja, dodaje on, Crna Gora treba da se usmjeri na proizvodnju energije iz sunca, vjetra i vodonika, poveća energetsku efikasnost objekata najmanje za 10 odsto i prepoloviti gubitke na elektromreži.
“Na taj način ćemo godišnje dobijati najmanje tri planirane hidroelektrane “Komarnica” i neće biti potrebe za energijom iz uglja. Crna Gora se u ranijem periodu obavezala da će do 2035. će obustaviti dalje korišćenje uglja, a ekonomska stvarnost nas može primorati da to uradimo ranije. Uz primjenu novih tehnologija istovremeno treba razvijati socijalna rješenja, zbog čega nam treba i plan prekvalifikacije radnika. Pojedini funkcioneri već duže vrijeme iznose rješenja za budućnost Termoelektrane koja predstavljaju ništa drugo do zamazivanje oči građanima, jer su u potpunosti neutemeljena. Između ostalog, čuli smo da bi Termoelektrana mogla da radi na otpad ili na drvo, što se kosi sa svakom logikom i zdravim razumom. Naime, u Crnoj Gori nemamo dovoljne količine otpada za rad Termoelektrane, dok sagrijevanje drveta predstavlja gubitak sirovine i zagađenje vazduha. Zato danas treba da razmišljamo i o danu kada nećemo imati ugalj, a koji može doći za 30 ili 50 godina”, istakao je on.
Podsjeća, prema podacim relevantnih nacionalnih i međunarodnih zdratvenih ustanova, sa navršenih trideset godina životni vijek u Pljevljima je kraći za tri i po godine i to samo zbog PM2.5 čestica. Samo 2020. godine u Pljevljima je zagađenje vazduha uzrokovalo 625 preuranjenih smrtnih slučajeva.
Preporučeno
“Crna Gora treba da bude zemlja sigurnih i čistih tehnologija. Zato je potrebno da svi proizvođači i trgovci električnom energijom na tržištu plaćaju godišnju naknadu Eko fondu, kao što je to slučaj sa postojećim eko-naknadama za zagađivače. Od ovih sredstva bi se investiralo u energiju sunca, vjetra i vodonika, modernizaciju elektromreže, razvoj i primjenu novih tehnologija. Neophodno je pokrenuti sistem agrosolara, čime bi se pokrenuo razvoj sela, poljoprivrede, a poljoprivredna gazdinstva ne bi bila samo potrošači, već i proizvođači električne energije. Potreban nam je energetski i ekonomski preokret kako bismo iza sebe ostavili sve prevaziđene i prljave projekte i okrenuli se energiji sunca, vjetra, vodonika”, zaključio je Iković.
