Izvještaj o stanju demokratije, ljudskih prava i vladavine prava u zemljama članicama SE pripremila je generalna sekretarka Savjeta Evrope Marija Pejčinović Burić. U dijelu o integritetu institucija u evropskim zemljama, pominje se i Crna Gora.
“U nekoliko država članica još nedostaje okvir o integritetu za članove parlamenta i javne zvaničnike na najvišim izvršnim pozicijama. Donošenje odluka od strane antikorupcijskih institucija je nedovoljno transparentno, uključujući u vezi sa obradom slučajeva visokog profila u nekim zemljama. Održavanje upražnjenih pozicija ili pokrivanje pozicija od strane privremenih zvaničnika, uključujući i na vodećim funkcijama u poreskoj administraciji, finansijskim obavještajnim jedinicama ili drugim institucijama, kao što je bio slučaj u Crnoj Gori, pitanje je koje zabrinjava kada takve situacije traju duži period”, navodi se u izvještaju.
Upozorava se da su nasilni napadi na novinare u porastu u nekoliko država članica SE.
“Napori država članica da donesu povoljne zakonske i političke okvire, poboljšaju bezbjednost novinara i povećaju transparentnost i održivost medija u nekim slučajevima su zaklonjeni rastućim nasiljem, uznemiravanjem i miješanjem u rad novinara. Dezinformacije na mrežama i govor mržnje i dalje predstavljaju velike probleme, što ukazuje na potrebu za jačim upravljanjem i nadzorom nad digitalnim platformama. Bezbjednost je postala posebno prioritetna, jer agresija Ruske Federacije na Ukrajinu predstavlja smrtonosnu opasnost za novinare”, piše u izvještaju.
Podsjetimo, Evropska komisija (EK) je prošle godine upozorila da su ključne pravosudne institucije Crne Gore u blokadi, rade u v.d. stanju ili neustavnom mandatu.
“Sprovođenje ključnih reformi pravosuđa ostaje u zastoju”, navela je Evropska komisija u prošlogodišnjem izvještaju o Crnoj Gori. .
Naglašavaju ograničeni napredak, uz konstataciju da glavna pravosudna tijela rade u nepotpunom sastavu.
Ustavni sud Crne Gore je od 13. septembra prošle godine bio nefunkcionalan jer je od ukupno sedam sudija imao tri, i nije imao kvorum za donošenje odluka. Izborom troje sudija ove godine to je donekle riješeno. Sedmi sudija i dalje nije izabran.
Tu je i pitanje Sudskog savjeta i njegovog neustavnog mandata od jula 2018. godine.
Ni Vrhovni sud nema predsjednika, a v.d. stanje traje od 2020. godine.
Vrhovno državno tužilaštvo je u v.d. stanju od oktobra 2019. godine, kada je Ivici Stankoviću istekao mandat.
Preporučeno
Evropska komisija je u ranijoj analizi o pregovaračkim poglavljima 23 i 24, posvećenim vladavini prava i reformi pravosuđa, ukazala da izostanak imenovanja u crnogorskom pravosuđu ima zabrinjavajući uticaj na njegovo funkcionisanje i sposobnost da sprovodi pravdu.
Video