Istraživanje: Krivokapić među najgore ocijenjenim članovima Vlade, nijedno ministarstvo nije stiglo do trojke

„Raste stanje nezadovoljstva i zabrinutost stanjem u zemlji, Vlada nije uspjela da se legitimiše kao inkluzivna niti se vidi kao ona koja ima reformski kapacitet, a ni Vlada niti ijedno pojedinačno ministarstvo nisu uspjeli doći do trojke u ocjeni građana i građnki.  Premijer je među najlošije kotiranim članovima Vlade, ne vjeruje mu 43% građana a djelimično mu vjeruje 32%, dok Sporazum tri lidera uglavnom niko nije poštovao“, neki su od danas predstavljenih nalaza istraživanja sprovedenog u okviru zajedničke inicijative Centra za građansko obrazovanje (CGO) i agencije DAMAR – CG puls.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, ukazala je da dominanta većina građana i građanki (56.3%) situaciju u zemlji ocjenjuje vrlo zabrinjavajućom, naspram petine (20.3%) koja vidi neki oblik razvoja, i sedmine (14.4%) koja procjenjuje da je stanje stabilno, kao i da skoro polovina (49.2%) smatra da se Crna Gora kreće u pogrešnom smjeru, dok je 35% stava smatra da je taj pravac dobar. “Nova vladajuća većina nije našla zajednički jezik sa manjinama koje se osjećaju izolovano. Uglavnom, kad je riječ o procjenama stanja u državi i pravcu kretanja, imamo na jednoj strani manjine (Bošnjaci, Muslimani, Albanci, Hrvati) i najveći dio Crnogoraca, koji izražavaju različite stepene zabrinutosti, a na drugoj strani Srbe koji se u nešto većoj mjeri osjećaju komforni sa sadašnjom situacijom. Takođe, primjetno je i da sa stepenom obrazovanja raste nezadovoljstvo stanjem u zemlji,” pojasnila je Uljarević.

Na skali od 1-5, opšta ocjena rada Vlade je dosta niska  – 2,28, a trojku nije dobilo ni jedno pojedinačno ministarstvo.

Najbolje je ocijenjeno Ministarstvo finansija i socijalnog staranja sa prosječnom ocjenom 2.96, a slijede Ministarstvo ekonomskog razvoja (2.82) i Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija (2.80). Najslabije je ocijenjen rad Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta na čijem čelu je Vesna Bratić (2.46) i Ministarstva ekologije, prostornog planiraja i urbanizma koje vodi Ratko Mitrović (2.47).

“Ni među članovima Vlade nema odlikaša ili vrlodobrih, a najbolje je ocjenjen rad Milojka Spajića, ministra finansija i socijalnog staranja i to sa prosječnom ocjenom 3.05. Slijede Jakov Milatović, ministar ekonomskog razvoja (2.89) i Tamara Srzentić, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija čiji (2.86). Za godinu dana rada, od građana i građanki Crne Gore najnižu ocjenu su dobili Vesna Bratić, ministarka prosvjete, nauke, kulture i sport (2.51) i Ratko Mitrović, ministar ekologije, prostornog planiraja i urbanizma (2.47). Interesantno da se premijer Zdravko Krivokapić nalazi među tri najslabije ocijenjena člana Vlade – sa prosječnom ocjenom 2.57,” navodi Uljarević.

Ona je rekla i da je “za skoro polovinu građana i građanki (49.5%) učinak ove Vlade ispod svih očekivanja. Za svakog trećeg građanina i građanku (32.3%) Vlada radi u skladu sa očekivanjima, a samo 3.6% procjenjuje da radi iznad svih očekivanja. Najviše navode da Vlada radi iznad ili u skladu sa očekivanjima nacionalno opredjeljeni Srbi, dok su nacionalno opredjeljeni Crnogorci, kao i Bošnjaci, Albanci, Muslimani i Hrvati najčešće mišljenja da Vlada radi ispod svih očekivanja. Žene su, takođe, u većem procentu od muškaraca ocjenjivale Vladu ispod svih očekivanja…”

Dio istraživanja se odnosio na sliku građana i građanki o karakteru ove Vlade, na osnovu opozitnih tvrdnji za koje je traženo od građana da se opredijele koju više preferiraju. “Nalazi ukazuju na to da se ova Vlada vidi većinski kao konzervativna, klerikalna, revanšistička, amaterska, kao i da ne uvodi reformski kurs,” sumirala je Uljarević.

Najveći broj građana, preko trećine (34.5%), ne zna da navede ni jednu prednost Vlade, dok je 8% izričitog stava da Vlada nema nijednu prednost. Oni koji vide određene prednosti Vlade navode okrenutost ka građanima (16.6%), predanost poslu (13%), kao i činjenicu da su njeni članovi eksperti a ne političari (11.6%).

Građani su mnogo opredjeljeniji kad su u pitanju loše strane Vlade, pa tako kao najveću zamjerku, nešto manje od četvrtine (22.5%) ističe nedostatak iskustva u rukovođenju javnom administracijom, zatim fokusiranost na vjerska i vezana identitetska pitanja (16.5%), slabu politička podrška (15.6%) i zapošljavanje na osnovu partijskih i nepotističkih veza (13.6%).

Među faktorima koji utiču na zapošljavanje u državnoj upravi, svaki četvrti građanin Crne Gore (24.7%), smatra da je to članstvo u partiji, zatim srodstvo, prijateljstvo i slične linije sa članovima Vlade (22%), pa obrazovanje i iskustvo (20.8%). Skoro 12% građana smatra da je važan faktor vjersko opredjeljenje a 8.5% da odlučuje i nacionalna pripadnost.

“Shodno percepciji o faktorima zapošljavanja, građani i građanke dominantno ne prepoznaju napredak u u profesionalizaciji državne uprave. Tako, skoro 40% građana smatra da je sve isto, samo što druge partije na vlasti zapošljavaju svoje ljude, a 23.6% smatra da je gore nego u vrijeme prethodne vlasti. Da se stvari mijenju na bolje i da počinje da se cijeni obrazovanje i iskustvo nezavisno od partijskih i drugih veza smatra 22.7% građana. Među onima koji vide određeni boljitak natroprosječan je broj nacionalno opredjeljenih Srba, dok su nacionalno opredjeljeni Crnogorci, Bošnjaci, Muslimain, Albanci i Hrvati nezadovoljni”, kazala je Uljarević.

Građani imaju podijeljeno mišljenje i po pitanju transparentnosti rada Vlade. Dok 33.5% građana smatra  da je sve isto kao ranije, 29.8% smatra da je gore je nego u vrijeme prethodne vlasti, a četvrtina (25%) građana je reklo da je ova Vlada mnogo transparentnija od prethodne.

Vuk Čađenović, izvršni direktor DAMAR-a, komentarišući ocjene građana i građanki koji se odnose na privrženost prioritetima koje je premijer Krivokapić naveo u ekspozeu, navodi da je najveću prosječnu ocjenu dobila Vlada (2.93) za privrženost pitanju slobode vjeroispovjesti. „Statistički osjetno ispod su obećanja da će zdravstvo biti posvećeno pacijentu i usmjereno na borbu sa svim zdravstvenim izazovima, pravda i ravnopravnost svih građana, bez obzira na imovno stanje ili uvjerenja (2.53). Najslabije je ocijenjena privrženost smanjenju troškova u oblasti javne potrošnje i zaštiti zdrave životne sredine (2.43 i 2.42)“, kazao je Čađenović.

„Premijeru Zdravku Krivokapiću uopšte ne vjeruje 44% građana i građanki, 32% mu vjeruje djelimično, a svega 9.4% mu u potpunosti vjeruje. Takođe, 60,5% građana smatra da premijer često mijenja stavove, dok 18.6% smatra da je premijer principijelan i dosljedan“, naveo je Čađenović.

Da je Sporazum zaključen između tri lidera nakon izbora samo mrtvo slovo na papiru smatra 31.2%, 28.8% da ga je Vlada djelimično ispoštovala a 16.5% ga navodi kao ključni u radu Vlade.

„Nakon godinu dana rada Vlade, najbolje ocijenjena točka Sporazuma u smislu primjene je da nova demokratska vlast u Crnoj Gori neće pokretati postupak za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova, a najslabija da će nova vlast izvršiti potpunu depolitizaciju ključnih institucija vlasti radi obezbjeđivanja beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije“, kazao je Čađenović.

Najviše građana i građanki (53%) cijeni da niko od lidera koji su potpisali Sporazum nije poštovao ovaj dokument, dok 17.8% navodi Dritana Abazovića, pa Aleksu Bečića sa 15.6%, i na kraju sa 13.7% Zdravka Krivokapića kao one koju su najviše poštovali Sporazum.

„Građani i građanke uglavnom smatraju da se politika i aktivnosti Vlade određuju na nivou dogovora vladajuće većine (17,7%), zatim da na to presudan uticaj ima premijer (11.8%), pa URA (11.4%), dok SPC navodi 10.7%, dok četvrtina nema stav o tome“, ističe Čađenović.

U dijelu pojedinačnih programa i politika, 82.4%  građana i građanki navodi da su čuli za „Maršalov plan – Evropa sad“,  a 41% je onih koji ga smatraju dobrim i realnim programom, dok 38% misli da je nerealan u ovim ekonomskim uslovima.

„Odluku Vlade da Cetinjski manastir upiše u katastar kao imovinu SPC logičnom i utemeljenom smatra 31% ispitanika. Međutim, 44.4% građana smatra da ta odluka pokazuje da Vlada radi u interesu SPC, a ne javnom interesu. Svaki četvrti građanin nema mišljenje o ovom pitanju“, navodi Čađenović.

Konačno, gotovo trećina (29.3%) građana i  građanki smatra da nijedna od ranjivih grupa nije bila u fokusu rada ove Vlade, a oko 14% smatra da su to bili mladi, dok 11.8% navodi da su to bile žene.

Prosječna ocjena koji su građani dali politici i mjerama Vlade u borbi protiv COVID-a, na skali od 1 do 10, je 4.42.

„Skoro 60% građana ne podržava to što premijer odbija da se vakciniše protiv korona virusa, dok za nevakcinisanje ima podršku 23.7% građana“, zaključio je Čađenović.

CG puls predstavlja zajedničku inicijativu CGO-a i DAMAR-a u pravcu stvaranja ambijenta u kojem će se odluke od značaja za strateško oblikovanje društva u pravcu demokratizacije i evropeizacije donositi na osnovu pouzdanih podataka i temeljnih analiza. Ideja vodilja DAMAR-a i CGO-a je da kroz empirijske podatke, koji se mjesečno plasiraju, pomognu svima koji žele da u fokusu imaju građane i građanke, a što bi trebalo da vodi unaprjeđenju kvaliteta javne debate o važnim pitanjima, ali i podizanju nivoa odgovornosti svih aktera.

Prikupljanje podataka je obavljeno CAPI metodom, u periodu od 16. do 24. novembra 2021. godine, na troetapnom stratifikovanom slučajnom uzorku od 1012 građana i građanki Crne Gore.