Video
Nakon oštrih poruka iz Evropske unije i Sjedinjenih Država da se obezbijedi puna funkcionalnost Ustavnog suda, u kojem sjedi sedmoro sudija, crnogorski parlament je početkom nedelje izabrao troje od četvoro nedostajućih članova.
To će sudu omogućiti da, osim izbornih žalbi, odlučuje i o drugim spornim pitanjima – prije svega ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku i poteza aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića – koja će očekivano uticati i na aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori.
– Očigledno je da će to značajno pomoći da se okonča institucionalni vakuum koji je predugo prisutan u Crnoj Gori i vjerovatno je nanio određenu štetu i podrio povjerenje javnosti u institucije – smatra bivši američki ambasador u Crnoj Gori Roderik Mur.
– Vidio sam anketu prema kojoj navodno više od četvrtine Crnogoraca vjeruje da bi autokratski oblik vlade bio u njihovom najboljem interesu. Ja svakako ne dijelim taj stav, ali mogu da vidim kako građani, kada počnu da gube povjerenje u svoje institucije, možda počinju da razmatraju druga, potencijalno opasna rešenja… Drugo – izborom sudija se šalje snažna poruka da može da dođe do kompromisa, čak i kada postoje veoma loši politički odnosi – ističe Mur za Glas Amerike.
Sjedinjene Države pozdravile su izbor troje sudija, ali i upozorile da neizbor četvrtog – o kojem će se Skupština izjasniti u drugom krugu glasanja najranije za mjesec – može da dovede do blokade u donošenju odluka i da produži političku krizu u zemlji.
Mur, prvi američki ambasador u nezavisnoj Crnoj Gori, za Glas Amerike ističe da postoji razlog zašto je broj sudija neparan – u američkom Vrhovnom sudu, koji ima sličnu funkciju kao crnogorski ustavni, ih je devetoro. Zabrinjava ga međutim moguća percepcija suda kao stranački obojenog.
– Jedna stvar koja me zabrinjava, s kojom su Amerikanci takođe nažalost veoma dobro upoznati, jeste da je situacija, kako se odugovlačila, sve više dobijala političke ili stranačke primjese. To je opasno, zato što ako ljudi misle da je ovaj sud – koji bi trebalo da bude nepristrasni glavni arbitar ustavnih sporova – da je na neki način urušen ili se smatra političkim sredstvom, to je štetno za demokratiju. Nažalost, postoji sličan trend u Sjedinjenim Državama gdje sve više Amerikanaca – bez obzira na to da li je to tačno ili ne – svoje sudove, uključujući i Vrhovni sud, smatra previše stranački ostrašćenim – naglašava američki diplomata.
– Postoji kvorum, ali je izbor sedmog sudije važan da bi institucija bila u potpunostii otvorena i u mogućnosti da presuđuje o nekim slučajevima koji bi mogli da budu politički osjetljiviji – smatra zamjenica direktora za Evropu u Nacionalnoj zadužbini za demokratiju (NED) Tanja Dramac Džirijes – američkoj nevladinoj organizaciji koja podržava i sarađuje sa civilnim sektorom širom svijeta, uključujući i u Crnoj Gori.
Dramac Džirijes vjeruje da će potpuno funkcionalni Ustavni sud pomoći i da se ponovo pokrene zastali proces evropskih integracija, posle upozorenja Brisela da bi mogao da bude suspendovan.
– Ostaje da se vidi kako će sud funkcionisati u praksi, da li će moći da održi nezavisnost i odbije politički pritisak koji bi mogao da raste… Izbor troje sudija Ustavnog suda je samo početak veoma dugog procesa, kao što je konsolidacija ili ostvarivanje statusa pune demokratije u Crnoj Gori. Postoji mnogo procesa koji su pokrenuti, ali ne i kompletirani – kao što su jačanje nezavisnosti pravosuđa, ne samo na nivou Ustavnog suda, nego i na nižim instancama, zatim poboljšanje pristupa pravdi, unapređenje vladavine prava – poručuje Dramac Džirijes.
Uz podsjećanje da je Evropska unija pozdravila novi razvoj događaja u Crnoj Gori, direktor za Evropu u Međunarodnom republikanskom institutu (IRI)Pol Mekartisaglasan je da će izbor nedostajućih sudija pomoći u procesu evropskih integracija. Ističe međutim da je odgovornost političkih aktera da “pomire različita mišljenja”.
– Postoji veoma podijeljeni politički spektar i moraće da postoji veći stepen saglasnosti ubuduće, naročito o pitanju parlamentarnih izbora posle predsjedničkih – kaže Mekarti za Glas Amerike.
Vanredni parlamentarni izbori kao izlaz iz krize
Dok su napravljeni pomaci u prevazilaženju institucionalne krize, još nema rešenja za političku. Vlada je u tehničkom mandatu više od šest mjeseci, nakon što joj je izglasano nepovjerenje, a za sada nema dogovora ni o izboru nove, niti o vanrednim parlamentarnim izborima na kojima se insistira u Vašingtonu. Pol Mekarti ocjenjuje da status kvo dugoročno nije održiv.
– Imati kao privremenu mjeru ovu tehničku vladu. Zemlja bi bila u boljoj poziciji kada bi bila riješena neka od ovih političkih pitanja zato što ima mnogo neizvjesnosti i tenzija na političkoj sceni. Održavanje parlamentarnih izbora može samo da pomogne… Mislim da je važnije imati nove izbore nego rekonstrukciju (vlade). Moramo vidjeti gdje je relativna snaga političkih stranaka. Takođe je potrebno da predsjednički izbori budu od pomoći u tom pogledu, da se vidi ko ima veću podršku naročito imajući u vidu da se održavaju dva kruga. Mislim da će to pojasniti stvari više od stalnog miješanja istih karata – ocjenjuje američki ekspert.
Ambasador Mur smatra da “parlamentarni izbori možda nisu loša ideja u ovoj situaciji” i ocjenjuje da će predstojeći predsjednički zakazani za 19. mart biti indikator javnog mišljenja.
Biračima će, kako navodi, omogućiti da na nacionalnom nivou daju svoj sud o brojnim unutrašnjim i spoljnopolitičkim događajima nakon glasanja u avgustu 2020. na kojem je smijenjena višedecenijska vlast Demokratske partije socijalista.
“Birači imaju priliku da na ovim izborima utvrde šta žele za budućnost zemlje. Da ja glasam u Crnoj Gori, u nekom opštem smislu, ja bih ne samo na predsjedničkim, već i na drugim nacionalnim ali i lokalnim izborima, gledao ko može najbolje da razvija dalje uspjehe koje je nezavisna Crna Gora postigla od 2006. godine. A ima ih mnogo. Na to koji lider dijeli moje principe? Ko može da donese poštenje i integritet u javnoj službi?
Ko dijeli cilj približavanja zemlje Evropskoj uniji, evroatlantskoj zajednici, ko može da pomogne i zaista ima dobre ekonomske ideje? I možda najvažniji, što se često zanemaruje, a to je ko može da pomogne da se izgradi taj osjećaj inkluzivnosti koji je bio toliko divan i poseban kada je riječ o Crnoj Gori, ali je ugrožen poslednju godinu ili dvije, duž ovih kultoroloških, konfesionalnih, nacionalnih podjela”.
Kandidature za izbore su podnijeli aktuelni predsjednik Milo Đukanović, lider Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, demokrata Aleksa Bečić i jedan od lidera Pokreta Evropa sad Jakov Milatović, poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, te kandidat Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović.
– Mislim da Đukanović predstavlja neku vrstu prozapadnog kampa ako govorite o geopolitici – ostaviću po strani razvoj Crne Gore, ekonomiju, borbu protiv korupcije. Ali ako govorite o geopolitici, Istok naspram Zapada, Đukanović je prozapadno orjentisan. Zatim imate kandidata DF-a koji je definitivno proruski orjentisan, a zatim imate kandidate u sredini koji nude neke alternative koje treba razmotriti. A u sredini nije neophodno crno-bijelo – smatra Mekarti.
Tanja Dramac Džirijes nada se konstruktivnoj debati političkih stranaka i konsenzusu o ključnim pitanjima važnim za cjelokupno biračko tijelo.
– Kao institucija koja podržava civilno društvo, podržavamo lokalne grupe koje pokreću misije posmatranja izbora. I nadam se da će im posao biti dosadan, da neće imati mnogo da prijave. U prošlosti je u izvještajima OEBS-a, ODIHR misije, EU, bilo na primjer primjedbi u pogledu finansiranja kampanja i njene transparentnosti. Nadamo se da će Crna Gora imati transparentan i slobodan i fer proces – navela je ona.
– Značaj Ustavnog suda se ne može dovoljno naglasiti u ovom slučaju, zato što je to krajnja instanca koja presuđuje o tužbama povezanim sa izbornim nepravilnostima. Zbog toga je činjenica da bi mogao da bude u potpunosti funkcionalan veoma važna za predstojeće izbore i mogući drugi krug početkom aprila – ističe Dramac Džirijes.
Zamjenica direktora za Evropu u NED-u napominje da su predstavnici civilnog društva u prošlosti prijavljivali i neke spoljne uticaje povezane sa domaćim izbornim procesima, te da zabrinjava finansiranje kampanja iz inostranstva.
Mur, poput specijalnog američkog izaslanika za Balkan Gabrijela Eskobara, vjeruje da će se Rusija miješati u crnogorske izbore što je i ranije radila. Smatra međutim da je jasno pokazano da je u interesu Crne Gore da bude dio Zapada iako su mu, kako navodi, mnogi Crnogorci prenijeli da strahuju da će zemlja skrenuti sa proevropskog puta.
Preporučeno
Pol Mekarti je optimista da će Crna Gora ostvariti svoj cilj i zaključuje da je na kraju sudbina Zapadnog Balkana i cijele jugoistočne Evrope da bude dio zapadnih institucija kao što su EU i NATO.
