Video
Sve izmjene izbornih zakona trebalo bi da budu rezultat dogovora i zdravih kompromisa predstavnika svih parlamentarnih partija, građanskog društva i svih drugih činilaca koji mogu dati doprinos ovom značajnom i odgovornom poslu, rekao je Đorđije Vukčević, predsjednik Državne izborne komisije.
Preporučeno
On je u intervjuu Pobjedi poručio da su mjesto za postizanje konsenzusa za izmjene izbornog zakonodavstva Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva i Skupština Crne Gore.
S obzirom na to da opozicija bojkotuje rad Odbora Vukčević kaže da od njega očekuje da Skupštini predloži rješenja.
“Skupština Crne Gore formirala je Odbor za reformu izbornog zakonodavstva i ja od tog tijela očekujem da će, uz učešće svih parlamentarnih stranaka, predložiti Skupštini odgovarajuća rješenja. Državna izborna komisija već je dostavila određene prijedloge i sugestije”, kazao je Vukčević.
Na pitanje, na koji način je moguće vratiti povjerenje u izborni proces, Vukčević je kazao najprije podsjeća da izborni ambijent karakteriše značajno međusobno nepovjerenje svih političkih aktera.
“Do integriteta izbornog procesa moguće je doći kroz zakonito, nezavisno, odgovorno i transparentno postupanje svih subjekata koji participiraju u tom procesu. Ovim ni u kom slučaju ne želim da kažem da zakonodavno-pravni okvir kojim se uređuje izborni ambijent ne bi trebalo mijenjati i unapređivati. Ovu tezu potvrđuju i ocjene posmatračke misije OEBS-a, prilikom parlamentarnih izbora 2016, da su izbori održani uglavnom u demokratskom i fer ambijentu, ali istovremeno je dato niz preporuka za unapređenje izbornog ambijenta”, kazao je Vukčević.
O prepukama da treba profesionalizovati Državnu izbornu komisiju, Vukčević kaže da je uvijek za profesionalan i nadasve odgovoran odnos prema svakom državnom, pa i privatnom poslu.
“Smatram da je puno značajnije obezbijediti da članovi Komisije, ličnim i stručnim integritetom, doprinose povjerenju u rad ovog značajnog državnog organa”, kazao je.
Ocjene da Komisija nije nezavisna, već ispolitizovana institucija, kao i da nije dovoljno transparentna Vukčevi podsjeća na sadašnji sastav DIK-a.
“Sadašnji sastav Komisije je sljedeći: četiri člana iz parlamentarne većine; četiri iz parlamentarne manjine; jedan član – predstavnik liste manjinskih naroda; jedan član – predstavnik civilnog sektora i predsjednik Komisije. Jasno je da je dominantan sastav koji predstavlja- politički sastav Skupštine, jer se na konkursu biraju samo predsjednik i član Komisije iz civilnog sektora. Kroz reformu izbornog zakonodavstva trebalo bi temeljno sagledati rad i sastav DIK-a, i njene nadležnosti”, kazao je Vukčević.
