Za je glasalo 40 poslanika, a uzdržan je bio poslanik Ilir Čapuni.
Detaljnije o toku rasprave čitajte u nastavku teksta.
Poslanik DPS-a Ivan Vuković kazao je da je sjednica počela primjereno onome što je odnos vladajuće većine prema priznanju koje se jednom godišnje dodjeljuje u Crnoj Gori.
“Uprkos našim političkim i drugim razlikama, koje nijesu male, vjerovatno ćemi se svi salasiti sa tim da pojam 13. Jul na najbolji način sublimira sve one vrijednosti na koje smo ponosni – posebno antifašizam. To je ono čime se dičimo, to je naša moralna legitimacija pred svijetom, s punim pravom je tako. Međutim, naše kolege iz parlamentarne većine su, načinom na koji je organizovana prošlogodišnja dodjela tog najvišeg državnog priznanja i izborom laureata, bacili pod noge tu vrijednost. Ja mislim da će se ta sramota koju je Crna Gora preživjela dugo pamtiti”, poručio je Vuković.
Podsjetio je da je najviše državno priznanje dobio Bećir Vuković za knjigu koja, kako je istakao, po svoj prilici, nije uopšte bila napisana.
“Drugi laureat će vjerovatno ostati upamćen po izjavi kada je komentarisao izbor trećeg čaureata, svjetski poznatog gitariste Miloša Karadaglića za koga je kazao – on je samo interpretator, njegovo djelo ne vrijedi mnogo. To je moralno ogledalo današnje Crne Gore. Na sve to se nadovezuje ona brutalna akcija crnogorske policije prema crnogorskim domoljubima, koji su digli glas protiv urušavanja ideje 13. Jula, koja je ugrađena u temelje modern Crne Gore”, naglasio je Vuković.
Namjera parlamentarne većine je, kako je podvukao, da se 13. Jul na sličan način obilježi i ove godine.
“Zato smo kazali da mi nećemo učestvovati u tome. Srećno vam bilo, a odgovorne će digurno Crna Gora pamtiti”, istakao je Vuković.
Potom je govorio o predloženom sastavu komisije, preciznije, prijedlogu da član bude Novica Đurić, kojeg nije želio da imenuje.
“Jedan od predloženih članova je čovjek koji je, osim što se bavi književnošću, svojevremeno bio urednik jednog prilično opskurnog glasila, koje je bilo u funkciji ratnohuškačke politike s početka devedesetih godina. Ja sam malo pogledao tu arhivu i tamo sam našao jednu veoma zanimljivu mapu. U pozivu na nacionalno osvješćenje Crne Gore, odnosno početak njene transformacije i vraćanje onim, kako je tada govoreno – srpskim korijenima, Crnu Goru je, prema mišljenju tog gospodina i njemu sličnih trebalo i teritorijalno proširiti, na način da obuhvati sve tradicionalno srpske teritorije, između ostalih – Skadar i Drač. Za ovo ćete glasati, potpredsjedniče Camaj”, naglasio je Vuković, pokazujući mapu.
Stoga, istakao je Vuković, nije na odmet dati nekoliko savjeta parlamentarnoj većini.
“Budući da je u toku process razgraničenja sa nama susjednom Hrvatskom, a znate da je to jedno važno pitanje koje treba da riješimo prije ulaska u Evropsku uniju, ja predlažem da mi ovoga gospodina angažujemo u komisiji za razgraničenje, pošto se očigledno temeljno bavio ovom temom i ima višedecenijsko iskustvo. Umjesto u komisiji za trinaestojulsku nagradu, predlažem da ga tamo angažujemo, pošto vidimo da ima problema sa inicijativom da se angažuje bivši ambassador i šef diplomatije Miodrag Lekić, a da mjesto ovog gospodina popuni aktuelni predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević. Vidite da su se u međuvremenu pojavili formalnopravni razlozi koji onemogućavaju kandidaturu gospodina Drljevića za Savjet RTCG u novom mandate. Čovjek je doctor nauka, intelektualac, dao je vrijedan doprinos moralnoj i političkoj obnovi Crne Gore posljednjih šest godina. Ja mislim da mi nijesmo u situaciji da jedan takav potencijal traćimo. I evo prilike – takozvana vin vin situacija. Jačamo svoju pregovaračku poziciju prema Hrvatima i sa izborom gospodina Drljevića u ulozi člana komisije otklonimo svaku eventualnu dilemu o eventualnoj pristrasnosti te komisije”, istakao je ironično Vuković.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj kazao je kako podaci o smanjenju etničke distance u odnosu na period vlasti DPS-a govore da aktuelna većina ide u dobrom pravcu, obrazlažući time podršku ovom prijedlogu.
“Mi znamo da je za preuzimanje Skadra poginulo 12 hiljada Crnogoraca. Neko izgleda po toj logici možda živi za to da bi Crna Gora trebalo da ima dvije trećine Albanaca. Ratovalo se i za područja koja danas pripadaju Crnoj Gori. To pripada prošlosti. Mi to mijenjati ne možemo, prihvatamo realnost i pokušavamo da u toj realnosti imamo najbolje moguće odnose”, rekao je Camaj, podsjećajući da su Albanci devedesetih podržali Liberalni savez i vlast DPS-a, koja je, kako je naveo, bila drugačije orijentisana.
Vuković je kazao kako mu je drago što se smanjuje etnička distance u Crnoj Gori.
“Podsjetiću na nekoliko primjera. Prošle godine smo u Glavnom gradu imali prekid gilma, samo zato što je taj film bio na Albanskom jeziku. To se nikada ranije nije desilo, gospodine Camaj. Nedugo zatim smo gledali kako ulicama Glavnog grada patroliraju narodne milicije koje love Turke. Tako izgleda multietnička harmonija i drago mi je da uživate u tome”, poručio je Vuković.
Kad je riječ o odnosu prema Albancima, odsjetio je da je državno rukovodstvo na čelu sa DPS-om podržalo otvaranje granica za prihvat izbjeglica sa Kosova, potom građenje multietničkih koalicija čiji su albanske stranke bile sastavni dio, te dovođenje do kraja formiranja Opštine Tuzi.
Camaj je kazao kako je nesporno da je odnos sa Kosovom i Albanijom za vrijeme prethodne vlasti bio dobar.
“Govorio sam o prvoj albanskoj zastavi koja je podignuta na teritoriji koja pripada Crnoj Gori. Umjesto da ona bude dio kulturnog sadržaja, vi ste privodili i novčano kažnjavali Albance koji sub tu zastavu podigli na novim kućama, kao dekor i nešto što je u našoj tradiciji, iako nam je to pravo Ustavom zagarantovano”, naveo je Camaj.
Preporučeno
Video