Video
Adis Ahmetović – novi izvjestilac Bundestaga za Zapadni Balkan ocijenio je da međunarodna zajednica, uključujući Saveznu Republiku Njemačku, sa zabrinutošću gleda na rastući nacionalizam na Zapadnom Balkanu.
“Djelovi političke elite u Srbiji i Bosni i Hercegovini, kao i u drugim zemljama Zapadnog Balkana, aktivno doprinose daljoj fragmentaciji i destabilizaciji regiona i torpeduju napore za stvaranje jake, pluralističke demokratije”, kazao je za Ahmetović za Pobjedu.
On smatra da bi otvorena razmišljanja o povlačenju novih granica na Zapadnom Balkanu duž etničkih linija trebalo da budu znak upozorenja.
Novi izvjestailac Bundestaga ima zanimljivu biografiju jer su mu roditelji kao izbjeglice 90-tih iz Bosne i Hercegovine prebjegli u Njemačku.
Porijeklom ste sa Balkana, iz Bosne i Hercegovine, ali ste rođeni u Njemačkoj. Kako iz daljine izgleda Balkan i situacija u regionu?
Trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini može se opisati kao krhka. Međunarodna zajednica, uključujući Saveznu Republiku Njemačku, sa zabrinutošću gleda na rastući nacionalizam. Secesionistički napori djelova političke elite uznemiravaju ljude u zemlji i destabilizuju ne samo Bosnu i Hercegovinu, već i dovode do primjetnih tenzija u čitavom regionu Zapadnog Balkana.
Pokušaji podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i nastojanja za otcjepljenje ugrožavaju stabilnost ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u Evropi u cjelini. Želim da istaknem da rata neće biti, i da se neće ponoviti istorija devedesetih. To nećemo dozvoliti iz evropske perspektive, a i Njemačka je svjesna svoje odgovornosti u ovom regionu.
Prije dvije nedelje započeli ste svoju drugu posjetu Balkanu otkako ste izabrani za izaslanika Bundestaga u regionu. Posjetili ste Beograd i Sarajevo i razgovarali sa tamošnjim zvaničnicima. Preskočili ste druge balkanske zemlje. Zašto?
Redovno ću posjećivati države Zapadnog Balkana kako bih razgovarao sa raznim predstavnicima politike, biznisa, nauke, kulture i civilnog društva. U narednim nedeljama i mjesecima putovaću u Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo, a takođe i Hrvatsku da razgovaram sa njima. Tokom razgovora će mi svakako biti od koristi to što zbog svog porijekla razumijem jezike, dobro geografsko i istorijsko znanje, a imam i osjećaj i empatiju za kulture i način života.
Šta trenutno vidite kao najveće izazove na Balkanu i koliko su oni opasni?
Međunarodna zajednica, uključujući Saveznu Republiku Njemačku, sa zabrinutošću gleda na rastući nacionalizam. Djelovi političke elite u Srbiji i Bosni i Hercegovini, kao i u drugim zemljama Zapadnog Balkana, aktivno doprinose daljoj fragmentaciji i destabilizaciji regiona i torpeduju napore za stvaranje jake, pluralističke demokratije.
Otvorena razmišljanja o povlačenju novih granica na Zapadnom Balkanu duž etničkih linija trebalo bi da budu znak upozorenja. Ovaj etnonacionalizam se mora zaustaviti. Hitno moramo prekinuti spiralu stalnog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovakav pristup je zabrinjavajući i predstavlja značajne rizike spoljne i bezbjednosne politike za EU. Potreban nam je novi početak njemačke politike prema Zapadnom Balkanu. U suprotnom će se povećati uticaj restriktivnih snaga poput Rusije, Kine ili Mađarske.
Došli ste na poziciju izvjestioca Bundestaga za Zapadni Balkan u vremenu kada se na ovim prostorima dešava nekoliko političkih kriza – pad vlade u Crnoj Gori, dok su u Bosni i Hercegovini tenzije između lidera tri konstitutivna naroda sve veće. Koliko Njemačka može pomoći u rješavanju ovih kriza?
Pokušaji podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i daljeg otcjepljenja ne ugrožavaju samo stabilnost na Zapadnom Balkanu, već i u Evropi u cjelini. Sadašnje stanje se ne može riješiti samo spoljnim uticajem, već cilj mora biti jačanje demokratsko-liberalnih snaga, a i civilno društvo mora učestvovati u procesu jačanja pluralističkog demokratskog društva.
Kao član Bundestaga, želio bih da radim na stvaranju povjerljivih i otpornih odnosa između Zapadnog Balkana i Njemačke. Vjerujem u mirnu i perspektivnu budućnost Zapadnog Balkana i u dobre bilateralne odnose sa Saveznom Republikom Njemačkom. I zato stojim uz svih šest država i pozivam ih da zajedno rade na stabilnoj demokratiji, rastućem prosperitetu i izgledima za mladu generaciju i da konkretizuju proširenje EU za sve države Zapadnog Balkana. I iz tog razloga, prioritetno radimo na približavanju EU integracijama. Takođe želim da gradim mostove. Samo kroz dijalog možemo napredovati u saradnji.
„Ako brod Bosna i Hercegovina potone, počeće tonuti i drugi brodovi u regionu“, upozorili ste nedavno. Kako spriječiti potonuće BiH, ali i scenario koji predviđate? Da li je međunarodna zajednica dovoljno angažovana po ovom pitanju?
Sve snage treba da rade na snažnoj budućnosti regiona. Pri tome se mora doprijeti posebno do mlade generacije. Region Zapadnog Balkana ima mnogo toga da kulturno, istorijski i ekonomski doprinese zajedničkoj evropskoj budućnosti. EU i Njemačka stoga ostaju pri obećanju o pouzdanoj perspektivi pristupanja EU za države Zapadnog Balkana. Želimo da pružimo podršku liberalno-demokratskim snagama na Zapadnom Balkanu. I iz tog razloga, prioritetno radimo na približavanju EU i EU integracijama.
Trenutno radim sa svojim kolegom u Bundestagu Dietmarom Nietanom i drugim poslanicima i stručnjacima na konkretnom planu stabilizacije Bosne i Hercegovine, na primjer. Plan je trenutno u procesu konsultacija. Pod uslovom da se druge dvije stranke u koaliciji, FDP i Zeleni slažu sa ovim planom, on može ići na parlamentarno glasanje.
Kao i Vaš prethodnik, gospodin Juratović, zalažete se da Njemačka prestane da sarađuje sa autokratskim i destabilizujućim snagama u regionu.
Kao što sam ranije pomenuo, djelovi političke elite u zemljama Zapadnog Balkana aktivno doprinose daljoj fragmentaciji i destabilizaciji regiona i torpeduju napore za stvaranje jake, pluralističke demokratije. Ali sadašnja situacija se ne može riješiti samo spoljnim uticajem. Cilj mora biti jačanje demokratsko-liberalnih snaga, a i civilno društvo mora učestvovati u procesu jačanja pluralističkog demokratskog društva. Ali, sankcije koje su izdale SAD su neophodan i ispravan korak, koji bi trebalo da slijedi i Njemačka. Moramo preduzeti odlučnu akciju protiv onih koji se bave korupcijom, destabilizacijom i podjelama u regionu, kao i protiv onih koji omogućavaju i podržavaju te akcije.
Sada kada je SPD najjača politička grupacija u Bundestagu, može li doći do promjena u odnosu prema zemljama Zapadnog Balkana i da li su SPD i njeni koalicioni partneri spremni da manje gledaju kroz prste pojedinim ličnostima na Balkanu?
Svakako, njemačka politika sada jasno nosi više socijaldemokratski potpis. Što se tiče spoljne i bezbjednosne politike, posebno u pogledu Zapadnog Balkana, EU i Njemačka posebno dijele odgovornost za mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu. Za Njemačku i ogromnu većinu demokratsko-liberalnih snaga u EU, malo se može raspravljati, na primjer, o pitanju zaštite teritorijalnog integriteta i suvereniteta država. Pored toga, želimo da se fokusiramo na jačanje privrede, poboljšanje kvaliteta vazduha i zaštite klime i poboljšanje situacije i perspektiva mlade generacije.
Da li je, prema Vašem mišljenju, Crna Gora lider kada su u pitanju evropske integracije, kako to često naglašavaju evropski zvaničnici?
Crna Gora je uvijek igrala važnu ulogu za Njemačku i EU i takođe je naš saveznik u NATO-u. Crna Gora je 2008. godine podnijela zahtjev za članstvo u EU. U međuvremenu su otvorena sva pregovaračka poglavlja. U svojim izvještajima (posljednji 19. oktobra 2021.) Evropska komisija potvrđuje suštinski dobar razvoj Crne Gore u brojnim oblastima približavanja EU. Tamo gdje su identifikovani deficiti, potrebni su dalji napori. Međutim, kao što sam ranije pomenuo, nastavljamo da radimo na približavanju EU i EU integracijama kao prioritetu.
Više puta ste upozoravali na opasno ponašanje i retoriku Milorada Dodika. Kako vidite retoriku Aleksandra Vučića, mislite li da bi njegovo ponašanje moglo biti prijetnja jedinstvu Balkana?
Preporučeno
Bilateralni odnosi Njemačke i Srbije ostaju bliski i zasnovani na povjerenju. Pored toga, Srbija je poslednjih godina ostvarila veliki ekonomski napredak. Ovo takođe čini zemlju važnim motorom za region. Međutim, ovo takođe dolazi sa odgovornošću i očekivanjima. Srbija ima veliki i važan zadatak da proaktivno doprinosi stabilizaciji regiona i gradi ili podržava mostove razumijevanja. Pored evropskih integracija, saradnja sa susjednim državama i regionalna stabilnost su takođe važni kamen temeljac za obezbjeđivanje stabilnosti i napretka u regionu Zapadnog Balkana.
