Činjenicu da se o „Jadranu“ ponovo uveliko priča i da je taj brod povod za još jednu protestnu notu Hrvatske, Milardović vidi kao priliku da se ovo otvoreno pitanje konačno počne rješavati.

-„Jadran“ je problem i to je očigledno već duže vrijeme. Taj brod ima simboličku ravan, a to je automatski i identitetska ravan, što je važno u svijetu u kom živimo. Crna Gora to treba uvažiti. O tome se najviše priča i to treba da počne da se rješava što prije – ocijenio je sagovornik Pobjede.

Sličnog je mišljenja i bivši ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić koji kaže da je „Jadran“ nastavio da bude „sumorna priča“ koja iznova usložnjava odnose dvije zemlje

Odgovarajući na pitanje Pobjede da li taj brod nakon najnovije protestne note prijeti da bude povod za ponovno blokiranje evropskog puta Crne Gore od strane Hrvatske, Vučinić kaže da ovo pitanje nosi opasnost koja ide od aktiviranja pitanja vojne sukcesije do rizika od izostanka podrške susjeda na putu ka EU.

Zbog „Jadrana“ komšije tri puta upozoravale

Prošle sedmice Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske uputilo je protestnu notu Crnoj Gori povodom odluke Ministarstva odbrane da izradi značke sa likom školskog broda „Jadran“.

Zagreb je potez resora Dragana Krapovića ocijenio kao jednostranu odluka koja „nije u duhu dobrosusjedskih odnosa, niti u skladu sa vrijednostima i kriterijumima Evropske unije“. Hrvatsko ministarstvo je ponovilo da se, Republika Hrvatska brod „Jadran“ smatra dijelom vojne imovine koja pripada Hrvatskoj, te da su u protestnoj noti najavili „detaljnu analizu ukupne vojne sukcesije“ na osnovu koje, kako tvrde, Crna Gora duguje Hrvatskoj više od dvije milijarde američkih dolara.

Milardović / FOTO: P.Glebov

Predmet diplomatskih nesuglasica između Hrvatske i Crne Gore „Jadran“ je bio i 2018. godine. Tada je upućena prva protestna nota zbog vojnog broda, a razlog je bio njegov odlazak na međunarodnu plovidbu na relaciji Tivat – Malta – Tivat.

Hrvatska je tada ovaj potez ocijenila kao provokaciju i „neprijateljski čin“ koji narušava dobrosusjedske odnose.

Nakon toga, u avgustu 2023. godine stigla je druga protestna nota zbog spornog broda. Crna Gora je obilježavala 90. godišnjicu školskog broda „Jadran“, što je Hrvatska problematizovala, naglašavajući stav da brod pripada njoj, nakon čega je poslala zvanični protest.

Treća strana se raduje novom zatezanju odnosa

Vučinić za Pobjedu ističe kako su danas odnosi Crne Gore i Hrvatske na najnižem nivou, dok se godinama unazad sve činilo da se oni unaprijede.

– Nekada je od strane najviših zvaničnika obje zemlje rađeno sve da se odnosi sa susjedom, nakon ratnih devedestih, poprave i unaprijede. Takvi napori i živa diplomatska aktivnost, učinili su da se odnos izdigne na nivo najboljeg primjera dobrosusjedske saradnje u regionu. Danas su oni nažalost na najnižem nivou, uz činjenicu da tri lidera i visoka državna funkcionera iz reda vladajućih stranaka ne mogu kročiti na nama najbližu teritoriju EU, koja nam je strateški cilj i za koju se oni makar deklarativno „svim silama zalažu“ – naveo je Vučinić.

Dodaje i da je „teško oteti se utisku da u svemu postoji treća strana“.

– Naročito znajući genezu nabavke broda i udio dinastije Karađorđević u tome, unazad skoro vijek, a i naravno strukturu današnje vlasti u Crnoj Gori. Upravo sve ovo što se dešava je interes nekoga da se preko ovog pitanja usložnjavaju crnogorski odnosi sa susjednom Hrvatskom, a time i komplikuje naš put ka EU – smatra sagovornik Pobjede.

Vučinić ističe da „nažalost do razumnih i mirnih rješenja više nikome nije stalo“.

– Podsjetiću da je početkom prošle godine, upravo zbog izjava o brodu „Jadran“ i ploče u Morinju hrvatski ministar odbrane otkazao posjetu crnogorskom kolegi – navodi on.

Je li interes Hrvatske važniji od inata

U decembru 2024. godine Crna Gora nije uspjela da zatvori Poglavlje 31 – Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika. Razlog za to bila je odluka Hrvatske da blokira našu zemlju, odnosno da iskoristi priliku da stavi veto na zatvaranje Poglavlja.

-Tu smo rekli ne u ovom trenutku i to smo dali do znanja unaprijed i našim partnerima unutar Evropske unije i vlastima Crne Gore. Razlozi za to su brojni, a posebno događaji koji su se dešavali ovoga ljeta i kada se određeni elementi riješe, onda ćemo se vratiti tom pitanju – poručio je tada premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Do danas nije napravljeno mnogo pomaka na polju poboljšanja odnosa dvije zemlje, pa se kao logično nameće pitanje da li Crna Gora ima osnova da se nada da Hrvatska ponovo neće spustiti rampu kada je u pitanju ovo pregovaračko poglavlje.

Profesor političkih nauka Anđelko Milardović smatra da će model blokiranja kao sredstvo za rješavanje nagomilanih problema dvije zemlje – uvijek biti aktuelan.

– Uvijek će biti prisutan taj model da onaj koji ima potraživanja i neriješene probleme, a u poziciji je da može ucjenjivati, onda će se tako ponašati. Hrvatskoj je to radila Slovenija. Sa druge strane, ako neko nešto duguje, sa aspekta filozofije i prava, dužan je da to vrati – navodi on.

Milardović za Pobjedu kaže da nikome nije u interesu produbljivanje odnosa.

– Crna Gora je članica NATO i to su susjedne zemlje i partneri, baš zato ne treba nekom da bude teško da se potrudi da se regulišu odnosi. Na posljednjem primjeru vidimo da se za pitanje sukcesije samo čekao trenutak, dakle to se nije zaboravilo. Vidjeli smo poruke iz hrvatskog MVP, ono što kaže savjetnica ministra je pretpostavljamo tačno i utemeljeno, jer oni imaju podatke – kazao je on.

Dodaje da Hrvatska „nema apsolutno nikakav interes da usporava Crnu Goru na putu ka EU“.

– Ipak, ako bude tvrdoglavosti s obje strane, ko zna gdje nas to može odvesti. Otvorena pitanja se trebaju rješavati, neka „Jadran“ bude prvi korak. Neka to napravi Crna Gora. Kada problemi počnu da nestaju, biće tu popuštanja oko poglavlja – naveo je profesor političkih nauka.

Vučinić smatra da Crna Gora zbog sebe treba da pristupi „elementarno korektno i moralno“ u pravcu sporova koje ima sa susjedima.

– Posebno zbog, za nas, nimalo slavnih devedestih. Uostalom, Crna Gora može izvuci deblji kraj, koji se prije svega može ogledati u podršci za pristup EU. Isto tako ova priča o brodu predstavlja i borbu za podršku tvrđih birača, koja vidno Demokratama ministra Krapovića izostaje – kaže bivši ambasador Crne Gore u Hrvatskoj.

Kako dodaje, najnovija odluka Ministarstva odbrane ide „u korist ideološki srodnog rivalskog koalicionog, radikalnijeg Demokratskog fronta, a na štetu ostvarenja crnogorskih nacionalnih strateških ciljeva“.

– Nedavno smo to bili u prilici da osjetimo kada Crna Gora nije uspjela da zatvori Poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku Nadam se da do toga, ipak neće doći, uprkos „naporima sa naše strane“, prije svega zbog toga što za susjednu Hrvatsku, kako su i sami kazali neki njeni zvaničnici, članstvo naše zemlje u EU ima veći značaj od rješavanja pojedinačnih međusobnih otvorenih pitanja, koja će svakako vremenom doći na red.

Vučinić smatra da Hrvatska „kao zemlja balkanskog turbulentnog regiona, ima već dovoljno opterećenja zbog veoma zabrinjavajuće nestabilnosti u njoj susjednim Srbiji i BiH“.

-Tako da bi naše članstvo u EU za Hrvatsku bio koliko toliko problem manje, nego da u svom okruženju ima još jednu balkanski dezorijentisanu državu, zaključio je sagovornik Pobjede.